Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
TERORIZAM U FRANCUSKOJ Policija ubila napadača, odgovornost preuzeo ISIL
TERORIZAM U FRANCUSKOJ Policija ubila napadača, odgovornost preuzeo ISIL
Foto: Index/BFMTV
NAORUŽANI napadač zarobio je nekoliko talaca u supermarketu u gradu Trebesu na jugu Francuske. Otmici je prethodio napad na policajce u Carcassoneu, nedaleko od Trebesa.
Tužitelj kaže kako je napadač tvrdio da je dio ISIL-a.
Policija je situaciju tretirala kao teroristički čin.
Tijek događaja:
16:20 Prvu osudu današnjeg napada izvan Francuske uputio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker koji je rekao kako je potresen i dao punu potporu francuskom narodu.
"Francuska je još jedna bila pogođena kukavičkim krvavim činom. Izražavam našu potresenost i punu potporu francuskom narodu", rekao je Juncker na konferenciji za novinare nakon europskog summita u Bruxellesu.
16:09 Kako javljaju France 24 i Associated Press, ISIL je preuzeo odgovornost za napad.
15:45 Ministar unutarnjih poslova je za France24 potvrdio kako je napadač bio otprije poznat policiji, ali ne kao osoba povezana s ISIL-om ili potencijalna teroristička prijetnja već po sitnim krađama.
15:35 Kako javlja BBC, majka napadača pozvana je na mjesto događaja.
15:30 Prema posljednjim informacijama, potvrđeno je da je napadač mrtav.
Napadač je danas ubio tri osobe u odvojenim napadima. Ozlijeđeno je desetak osoba, uključujući policajca koji je bio u trgovini kada su u nju upali specijalci koji su ubili napadača koji je držao taoce, prenosi BBC.
15:18 Ministar unutarnjih poslova, Gerrard Colomb, potvrdio je za France24 da je napadač ubijen. Predstavnik sindikata policije, Yves Lefebvre, potvrdio je istu informaciju za Guardian.
15:16 Ranjen je i policajac koji je za vrijeme upada specijalaca bio u supermarketu.
14:51 Policija je upala u supermarket i upucala napadača, javlja BBC.
14:35 Predstavnik policijskog sindikata Bruno Bartocetti rekao je kako je otmičar, prije napada u Trebesu, upucao nekoga u glavu u Carcassoneu.
14:20 Jedna osoba pronađena je upucana u glavu u Carcassoneu prije napada u Trebesu, javlja policija.
14:04 Telegraph javlja kako je napadač Marokanac u tridesetim godinama. Navodno je otprije poznat obavještajnim službama.
13:56 Policija smatra da je ozlijeđeno desetak ljudi.
13:40 BFMTV javlja kako otmičar zahtijeva oslobođenje Salaha Abdeslama, čovjeka optuženog za sudjelovanje u napadima na Pariz i Saint Denis. Kako javlja BBC, Abdeslam je najvažniji preživjeli osumnjičeni za napade u Parizu. Trenutno je na suđenju u Belgiji.
U napadima na Pariz iz 13. studenog 2015. ubijeno je 130 ljudi.
13:17 Zatvoren je Carcassonne aerodrom.
13:10 Potvrđeno je, dvoje ljudi je mrtvo. Ranjen je najmanje jedan policajac i jedna žena.
Druga žrtva je mušterija supermarketa.
13:05 Associated Press javlja kako je otmičar upucao i ubio jednu osobu, a drugu ozbiljno ranio unutar supermarketa.
13:00 Phillipe se obratio medijima i rekao kako se čini da se radi o terorističkom činu.
Edouard Philippe : "Toutes les informations laissent à penser qu'il s'agirait d'un acte terroriste" pic.twitter.com/4E2YA2ohtO
12:45 Gradonačelnik Trebesa rekao je za BFM TV kako je otmičar trenutno sam s jednim policajcem u supermarketu te da su ostali taoci oslobođeni.
12:40 Dvadesetak ljudi uspjelo je pobjeći iz supermarketa u trenutku napada, javlja Independent.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
12:30 Reuters javlja kako je ubijeno dvoje ljudi.
12:25 Reuters javlja kako otmičar drži 8 talaca.
Pucnjava po policajcima
12:22 Lokalni mediji kažu kako je napadač pucao na četiri policajca u Carcassoneu, udaljenom 15-ak minuta vožnje od Trebesa. Ranio je jednog od njih, javlja BBC.
Policajci su imali trening, trčali su u trenutku kad je napadač počeo pucati po njima. Vjeruje se da ih je pokušao pregaziti prije otvaranja vatre.
"Bacili su se na pod, ali jedan od njih je pogođen u rame", rekao je svjedok za France Info radio.
12:20 Kako tvrdi svjedok, otmičar je vikao "Allah Akbar".
4 collègues de la Crs 53 rentraient sur le cantonnement de la Crs 57 Carcassonne d un footing. Suivis par une voiture, l individu a sorti une arme et a fait feu 5 fois. Collègue blessé a l épaule. Par contre prise d otage en cours a trebes.
— UNSA POLICE POLE CRS (@BNUNSAPoliceCRS) March 23, 2018
Uskoro opširnije...
*
Golema pukotina širi se kenijskom dolinom, pogledajte snimku
Golema pukotina širi se kenijskom dolinom, pogledajte snimku
Screenshot: BBC
OGROMNA pukotina širi se Velikom rasjednom dolinom u Keniji, zbog čega je urušen dio autoceste i nekoliko obitelji je evakuirano iz svojih domova, piše BBC.
Pukotina koja se proširila na nekoliko kilometara nastala je u jugozapadnom području Saswa i još uvijek se širi, objavio je BBC u video reportaži.
Urušio se dio autoceste Nairobi-Narok, a nekoliko obitelji evakuirano je iz tog područja. Smatra se da su obilne kiše i seizmička aktivnost uzrokovale stvaranje pukotine u zemlji.
Velika rasjedna dolina istočne Afrike proteže se velikim geološkim rasjedom. Mišljenja stručnjaka o budućnosti rasjedne doline su različita. Neki geolozi smatraju da bi se kontinent mogao podijeliti na dva, ali to bi se moglo dogoditi tek za nekoliko milijuna godina.
*
Sirijski režim kontrolira gotovo čitavu istočnu Gutu: "Dušom i tijelom smo uz tebe, Bašare"
Sirijski režim kontrolira gotovo čitavu istočnu Gutu: "Dušom i tijelom smo uz tebe, Bašare"
Screenshot: YouTube
SIRIJSKI režim sada kontrolira 90 posto posljednjeg pobunjeničkog uporišta blizu Damaska, u istočnoj Guti, nakon više od mjesec dana smrtonosnih bombardiranja koja su se završila dogovorom o evakuaciji s dvjema pobunjeničkim skupinama pod pokroviteljstvom Rusije.
"Zadnji konvoj odlazi iz Haraste na sjever Sirije (...), režim kontrolira više od 90 posto" teritorija koji su prije držali pobunjenici u istočnoj Guti, objavio je u petak navečer Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).
U mjesec dana poginulo više od 1600 civila
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Dušom i tijelom smo uz tebe, Bašare", izvikivali su vojnici pred kamerama sirijske državne televizije blizu Haraste, u čast predsjednika Bašara al-Asada.
Više od 1600 civila je poginulo od 18. veljače u neprekidnom bombardiranju Gute, koje se pojačalo zadnjih dana, dodaje SOHR, koji je izvijestio o smrti najmanje 485 vojnika režima i 310 pobunjenika u toj ofenzivi.
Džep u Harasti, jednoj od triju pobunjeničkih enklava preostalih u istočnoj Guti, "očišćen" je od pobunjenika, objavila je u petak navečer sirijska državna televizija, pošto je u dva dana iz nje otišlo više od 4000 ljudi, među kojima 1400 boraca salafističke skupine Ahrar al-Šam, koji su pristali poći u pokrajinu Idlib, na sjeverozapadu, koja nije u rukama režima.
*
SAD opet prijeti izlaskom iz UN-ovog Vijeća za ljudska prava
SAD opet prijeti izlaskom iz UN-ovog Vijeća za ljudska prava
Foto: Hina
SJEDINJENE Države su u petak ponovo zaprijetile da će izaći iz UN-ova Vijeća za ljudska prava, pokazujući da gube strpljenje pošto je tijelo sa sjedištem u Ženevi donijelo pet rezolucija u kojima osuđuje njihovog saveznika Izrael.
"Ako se Vijeće za ljudska prava odnosi prema Izraelu gore nego prema Sjevernoj Koreji, Iranu i Siriji, onda je to Vijeće nerazumno i nedostojno", kritizirala je Nikki Haley, američka veleposlanica u UN-u, prenosi se u priopćenju.
Usto je predbacila Vijeću da je "veoma neobjektivno prema Izraelu".
U priopćenju se također ističe da je Vijeće za ljudska prava donijelo pet rezolucija protiv Izraela i tek po jednu protiv Sjeverne Koreje, Irana i Sirije.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Današnji događaji jasno pokazuju da organizaciji nedostaje vjerodostojnost"
"Naše strpljenje nije bezgranično", upozorila je Haley. "Današnji događaji jasno pokazuju da organizaciji nedostaje vjerodostojnost koja joj je potrebna kako bi bila istinski branitelj ljudskih prava."
Američka veleposlanica u UN-u je višekratno upozoravala da bi se SAD mogao povući iz Vijeća koje ima 47 članova, a osnovano je 2006. radi promicanja i zaštite ljudskih prava u svijetu.
Ova zadnja prijetnja izlaskom iz Vijeća događa se nakon imenovanja Johna Boltona, neokonzervativca, za savjetnika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost.
Nakon dolaska Trumpa u Bijelu kuću, SAD je izašao iz UNESCO-a, UN-ove organizacije za školstvo, znanost i kulturu, drastično je smanjio proračun za UN i najavio povlačenje iz Pariškog klimatskog dogovora.
*
VIDEO Na australsku obalu nasukalo se 150 kitova, gotovo svi uginuli
VIDEO Na australsku obalu nasukalo se 150 kitova, gotovo svi uginuli
Screenshot: YouTube
GOTOVO svi od 150 kitova koji su se nasukali na australsku obalu su uginuli, javljaju svjetski mediji.
Oko 150 kitova nasukalo se na plaži Hamelin Bay u Australiji, 300 kilometara južno od Pertha. Iako su volonteri pokušali spasiti kitove, skoro svi su uginuli nakon što su ostali na plaži tokom noći.
Vlasti su izdale upozorenje javnosti na morske pse, koji bi se zbog mrtvih kitova mogli početi približavati obali. Kitovi piloti nasukali su se tokom migracije iz antarktičkog područja hranjenja u sjevernije toplije vode. Ova vrsta poznata je po nasukavanju tokom migracije.
*
Trump ipak potpisao zakon o proračunu, uvjerilo ga povećanje od 60 milijardi dolara za obranu
Trump ipak potpisao zakon o proračunu, uvjerilo ga povećanje od 60 milijardi dolara za obranu
Foto: Hina
AMERIČKI predsjednik Donald Trump potpisao je zakon o financiranju države, čime je okončao neizvjesnost koju je pobudio zaprijetivši nekoliko sati ranije na Twitteru da to neće učiniti, zbog čega se strahovalo od moguće blokade savezne vlade.
Trump je objavio da je potpisao zakon o 1300 milijardi dolara za financiranje savezne vlade do kraja tekuće fiskalne godine koja završava 30. rujna, jer ga je povećanje od 60 milijarda dolara za troškove obrane uvjerilo da to treba učiniti.
Nešto ranije u petak predsjednik je zaprijetio da će staviti veto na zakon koji je Kongres prihvatio noću zato što svota od 1,3 bilijuna dolara ne uključuje kompromis o imigraciji i izgradnji zida prema Meksiku.
"No, rekao sam Kongresu da više nikada neće potpisati jedan takav zakon", rekao je novinarima pa ponovio: "Neću to ponovno učiniti. Mnogo je stvari zbog kojih nisam sretan s ovim zakonom", rekao je pokazujući na više od 2000 stranica zakona.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Nejasno je koliko su ozbiljno njegove prijetnje primili predsjednici republikanaca u Kongresu jer ih nisu javno komentirali ni Paul Ryan, predsjednik Predstavničkog doma, ni predsjednik Senata Mitch McConnell, piše agencija Reuters.
Trump je na Twitteru najavio da razmišlja o vetu zbog programa DACA i nepotpunog financiranja graničnog zida prema Meksiku.
Dobio 1,6 od 25 milijardi dolara koje je tražio za zid
DACA je program privremenog boravka za mlade ljude (koje nazivaju i Sanjari) koji je stvorio Barack Obama, a poništio sadašnji predsjednik. Taj zakon su tjednima dogovarali republikanska većina i demokratska oporba u Kongresu, a svaka strana morala je popustiti u većini svojih zahtjeva.
Milijarder Trump, republikanci i demokrati su dugo pokušavali pronaći kompromis za ozakonjenje statusa stotina hiljada mladih ljudi koji su u Sjedinjene Države došli ilegalno kao djeca, u zamjenu za reforme imigracije i financiranje gradnje visokog betonskog zida, koji je Trump obećao na meksičkoj granici.
Dogovor nije bilo moguće postići i predsjednik je dobio samo 1,6 milijardi za gradnju zida, daleko manje od 25 milijardi koje je tražio.
*
Što se događa s vremenom? 2018. je počela ekstremno, a toga će u budućnosti biti sve više
Što se događa s vremenom? 2018. je počela ekstremno, a toga će u budućnosti biti sve više
Ilustracija: 123rf (Fotografija ne prikazuje događaje iz teksta)
DANAS se obilježava Svjetski meteorološki dan. Na stranicama DHMZ-a stoga je objavljeno stanje klime u 2017. godini, koje se fokusira na ekstremne vremenske događaje i događaje velikog utjecaja.
Ove se godine Svjetski meteorološki dan obilježava pod motom "Pripravnost na vrijeme - Klimatska inteligencija".
2017. godina jedna od tri najtoplije godine u povijesti mjerenja
Vrlo aktivna sezona uragana na Sjevernom Atlantiku, obilne monsunske poplave na indijskom potkontinentu i nastavak intenzivnih suša u dijelovima istočne Afrike pridonijeli su statusu 2017. kao najskuplje godine u povijesti mjerenja u smislu ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja, objavljeno je na stranicama DHMZ-a.
Veliki utjecaj ekstremnih vremenskih događaja na ekonomski razvoj, sigurnost hrane, ljudsko zdravlje i migracije naglašava se u SMO-ovoj Izjavi o stanju globalne klime u 2017.
Izvješće koje je sastavila Svjetska meteorološka organizacija oslanjajući se na podatke nacionalnih meteoroloških zavoda i partnera Ujedinjenih naroda pruža detaljne informacije za pomoć u ostvarenju međunarodnih ciljeva u području smanjenja rizika od katastrofa, održivog razvoja i klimatskih promjena.
Svjetska meteorološka organizacija 23. ožujka objavila je Izjavu koju donosi već dvadeset i petu godinu za redom.
Njome se potvrđuje da je 2017. bila jedna od tri najtoplije godine u povijesti mjerenja te najtoplija godina bez utjecaja pojave El Niño. Također se analiziraju drugi dugoročni pokazatelji klimatskih promjena kao što su povećane koncentracije ugljičnog dioksida, podizanje razine mora, smanjenje površine morskog leda, toplina i zakiseljavanje oceana.
Globalna srednja temperatura u 2017. bila je za oko 1,1 °C viša od predindustrijske. Petogodišnji prosjek globalne temperature za razdoblje 2013. - 2017. najviši je petogodišnji prosjek u povijesti mjerenja. Devet najtoplijih godina u povijesti mjerenja zabilježeno je nakon 2005., a pet najtoplijih nakon 2010. godine, objavljeno je u izvješću.
Što nas čeka 2018.?
"Početak 2018. nastavio je gdje je stala 2017., s ekstremnim vremenskim događajima koji su odnijeli ljudske žrtve i uništili izvore egzistencije. Na Arktiku su zabilježene neobično visoke temperature, a gusto naseljena područja sjeverne polutke pogodile su velike hladnoće i razorne zimske oluje.
Australiju i Argentinu pogodili su ekstremni toplinski valovi, u Keniji i Somaliji nastavila se suša, a južnoafrički grad Cape Town suočio se s akutnim nestašicama vode," rekao je glavni tajnik SMO-a Petteri Taalas.
"Znanstveno razumijevanje našeg složenog klimatskog sustava značajno je napredovalo od prve Izjave o stanju globalne klime 1993. godine. To uključuje i našu sposobnost bilježenja pojave ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja i razmjera u kojima se oni mogu pripisati ljudskim utjecajima te vezu između klimatskih promjena i epidemija i vektorski prenosivih bolesti," rekao je Taalas.
"U proteklih četvrt stoljeća koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi porasla je od 360 dijelova na milijun (ppm) na više od 400 ppm. Još će se generacijama zadržati iznad te razine te tako naš planet osuditi na topliju budućnost s više ekstremnih vremenskih, klimatskih i vodnih događaja", izjavio je Taalas.
Izravna mjerenja CO2 u atmosferi u proteklih 800 000 godina pokazala su prirodne varijacije između 180 i 280 ppm. "To dokazuje da današnja koncentracija CO2 od 400 ppm premašuje prirodnu varijabilnost koja je postojala stotinama hiljada godina", navodi se u Izjavi.
Zbog katastrofa povezanih s vremenom 2016. raseljeno je 23,5 milijuna ljudi
U 2017. godini zabilježen je osobito velik broj ozbiljnih katastrofa s velikim ekonomskim utjecajima. Osiguravajuća grupa Munich Re procijenila je ukupne gubitke od katastrofa povezanih s vremenom i klimom u 2017. na 320 milijardi američkih dolara, što je najveći ikad zabilježeni godišnji ukupni iznos (prilagođen za inflaciju).
Sezona uragana 2017. u Sjevernom Atlantiku bila je najskuplja u povijesti za Sjedinjene Države, a na malim otocima u Karipskom moru, poput Dominike, izbrisala je desetljeća napretka i razvoja, što je djelomično posljedica visoke površinske temperature mora.
Nacionalni centri za informacije o okolišu procijenili su ukupne gubitke u Sjedinjenim Državama koje su prouzročili uragani Harvey, Irma i Maria na 265 milijardi američkih dolara. Svjetska banka procijenila je ukupnu štetu i gubitke od uragana na Dominiki na 1,3 milijarde američkih dolara ili 224 % bruto nacionalnog proizvoda (BDP) te države, javlja DHMZ.
Utjecaj klimatskih promjena naročito je snažno pogodio izložene narode, kao što je pokazala studija Međunarodnog monetarnog fonda, kojom se upozorava da bi porast temperature od 1 °C znatno smanjio stope gospodarskog rasta u mnogim siromašnijim državama.
Ukupni rizik od bolesti ili smrti povezanih s vrućinom u stalnom je porastu od 1980. Oko 30 % svjetskog stanovništva trenutačno živi u klimatskim uvjetima koji se najmanje 20 dana godišnje odlikuju potencijalno smrtonosnom temperaturom, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije koji se citiraju u Izjavi. Uključen je i dio o odnosu između klime i epidemije zika virusa u Sjevernoj i Južnoj Americi 2014. - 2016.
Zbog katastrofa povezanih s vremenom 2016. raseljeno je 23,5 milijuna ljudi. Kao i prethodnih godina, većina tih interno raseljenih osoba povezuje se s poplavama i olujama koje su se dogodile u azijsko-pacifičkoj regiji.
Poplave i suše utječu na poljoprivredu
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Interno raseljavanje masovnih razmjera nastavlja se u cijeloj Somaliji uslijed suše i oskudice hrane.
Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) zabilježio je 892 000 slučajeva raseljenih osoba povezanih sa sušom od studenog 2016. do prosinca 2017. Na Rogu Afrike, nakon podbačaja kišne sezone 2016., uslijedila je intenzivna sušna sezona u siječnju i februaru 2017. te slaba kišna sezona od ožujka do svibnja.
U Somaliji je od lipnja 2017. suša pogodila više od polovice poljoprivrednih površina, a krda stoke smanjila su se za 40 - 60 % od prosinca 2016. zbog povećane smrtnosti i prisilne prodaje prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu i Svjetskog programa za hranu.
Na poljoprivredni sektor utjecale su poplave, osobito u azijskim državama. Obilna kiša u svibnju 2017. dovela je do snažnih poplava i klizišta u jugozapadnim područjima Šri Lanke. Negativni utjecaj poplava na proizvodnju usjeva dodatno je pogoršao uvjete oskudice hrane u zemlji već pogođenoj sušom, navode Organizacija za hranu i poljoprivredu i Svjetski program za hranu, prenosi DHMZ.
Rekordne temperature u oceanima
Globalna temperatura površine mora u 2017. bila je nešto niža od razina zabilježenih u 2015. i 2016., ali je i dalje treća najviša u povijesti mjerenja. Globalna količina topline u oceanima, mjera topline u oceanima kroz gornje slojeve do 2 000 metara, dosegnula je nove rekordne razine u 2017.
Prema Izjavi, intenzitet gotovo svih pojedinačnih komponenti podizanja razine mora pojačao se proteklih godina, osobito otapanje polarnih ledenih pokrova, posebice na Grenlandu i u manjoj mjeri na Antarktiku.
Iznadprosječna razina temperature površine mora uz istočnu obalu Australije rezultirala je značajnim blijeđenjem koralja na Velikom koraljnom grebenu drugu godinu za redom.
Izjava o klimi sadržava poseban odjeljak posvećen zakiseljenju oceana, javlja DHMZ.
Tijekom proteklih 10 godina razne studije potvrdile su da zakiseljavanje oceana izravno utječe na stanje koraljnih grebena, na uspješnost, kvalitetu i okus ribe i morskih plodova iz uzgoja te na preživljavanje i kalcifikaciju nekolicine ključnih organizama. Te promjene imaju kaskadni učinak na mrežu proizvodnje hrane i očekuje se da će sve više utjecati na ekonomije obalnih država, navodi Međuvladina oceanografska komisija UNESCO-a.
Stanje ledenih površina
Tijekom čitave 2017. godine površina morskog leda na Arktiku i Antarktiku bila je dobrano ispod prosjeka 1981. - 2010. Zimski maksimum arktičkog morskog leda bio je najniži maksimum u povijesti satelitskog praćenja. Ljetni minimum bio je osmi najniži u povijesti mjerenja, no usporeno ponovno zamrzavanje ponovo je rezultiralo rekordno niskom površinom morskog leda u prosincu.
Površina morskog leda na Antarktiku tokom cijele godine bila je na rekordno niskim razinama ili blizu njih.
Promjena u bilanci mase grenlandskog ledenog pokrova od rujna do prosinca 2017. bila je blizu prosjeka. Porast ukupne ledene mase zabilježen ove godine predstavlja tek mali odmak od trenda iz protekla dva desetljeća. Grenlandski ledeni pokrov od 2002. godine izgubio je oko 3 600 milijardi tona ledene mase.
Površina snježnog pokrova na sjevernoj polutki većinu godine bila je blizu ili neznatno viša od prosjeka razdoblja 1981. - 2010.
Ravnateljica DHMZ-a: Toplija budućnost nam je izvjesna
Ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek istaknula je kako se ostvaruju prognoze znanstvenika te da nam je "toplija budućnost izvjesna", a s njom i sve češći ekstremni vremenski i hidrološki događaji. Podsjetila je da je prošla, 2017. godina, bila jedna od tri najtoplije otkako postoje meteorološka mjerenja na svijetu.
"2018. nije nas pomazila, donijela nam je ponovno ekstreme krajem veljače, Hrvatsku je zahvatila ekstremna hladnoća s velikom količinom snijega. Zahvatila je i velik dio Europe, gdje je taj val hladnoće odnio desetke ljudskih života i nanio znatnu materijalnu štetu, a ovih dana u mnogim krajevima Hrvatske svjedočimo poplavama i odronima kao posljedicama naglog topljenja snijega i zatopljenja koja su slijedila nakon toga", rekla je Ivančan- Picek.
Kako bi se smanjile buduće štete od ekstrema, Svjetska meteorološka organizacija, među ostalim, globalno potiče uspostavu standardizirane meteorološke infrastrukture, razvoj i primjenu numeričkog modeliranja vremena i klime te uspostavu sustava ranog upozoravanja, istaknula je, dodajući kako su u DHMZ-u aktivno uključeni u rad i donošenje odluka Svjetske meteorološke organizacije, ali ponajprije poduzimaju aktivnosti kako bi zadovoljili rastuću potrebu hrvatskih građana i institucija za informacijama.
Branka Ivančan-Picek rekla je da će se realizacijom dvaju velikih strateških projekata: modernizacijom meteorološke motriteljske mreže u RH (Metmonic) te proširenjem i modernizacijom državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka (AIRQ) znatno poboljšati kvaliteta mjerenja i osigurati češći, prostorno gušći i pouzdaniji podatci mjerenja.
"Tim projektima namjeravamo znatno osuvremeniti rad te poboljšati kvalitetu naših proizvoda i usluga uvođenjem novih tehnologija, uvjeta rada i opreme s kojom radimo, a to u konačnici znači veću sigurnost i ugodnost života naših građana, doprinos zaštiti prirode te održivom gospodarskom razvitku", poručila je.
Voditeljica projekta Metmonic, Nataša Strelec Mahović, istaknula je kako će se tim projektom, koji će se provoditi do kraja rujna 2021., modernizirati cijela meteorološka motriteljska mreža u Hrvatskoj. Uspostavit će se 450 novih automatskih meteoroloških mjernih postaja radi pravodobnih upozorenja na opasne meteorološke pojave, a i prognoze vremena bit će točnije i preciznije, osobito kratkoročne, naglasila je.
Voditeljica projekta AIRQ Cleo Kosanović rekla je da će tim projektom, koji će se provoditi 48 mjeseci, uspostaviti sustav za upravljanje kvalitetom zraka s cjelovitim sustavom za mjerenja, čime će se zadovoljiti svi kriteriji očuvanja okoliša i zdravlja ljudi.