Francuska bi mogla uvesti financijske kazne onim zemljama koje ne prime migrante
Francuska bi mogla uvesti financijske kazne onim zemljama koje ne prime migrante
HINA
Foto: Hina/ EPA
FRANCUSKA je sklona uvođenju financijskih sankcija onim članicama Europske unije koje odbijaju migrante s odobrenim azilom, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, produbivši time jaz europskih država oko teme migranata.
Europski čelnici će u nedjelju održati hitan sastanak u Bruxellesu kako bi raspravili spor članica oko migranata i pripremili teren za službeni summit EU-a koji će se održati krajem sljedećeg tjedna.
"Osobno sam naklonjen mehanizmima koji to uzimaju u obzir", odgovorio je Macron na pitanje o mogućim financijskim sankcijama.
"Ne mogu postojati države koje masivno profitiraju od solidarnosti Europske unije, a onda masovno izražavaju svoju nacionalnu sebičnost kad dolazi do pitanja migranata", dodao je francuski čelnik, očito govoreći o Mađarskoj, Poljskoj i Češkoj, državama koje se protive ideji EU-a o razmještaju tražitelja azila.
Francuski predsjednik smatra kako se europskim strukturnim fondovima trebaju dodati uvjeti koji bi jamčili da primatelji tih sredstava preuzmu svoj dio migranata.
Macron je to istaknuo nakon prvog susreta s novim socijalističkim španjolskim premijerom Pedrom Sanchezom u Elizejskoj palači. Dvojica čelnika su se usuglasili da u Europi trebaju biti otvoreni novi prihvatni centri u kojima će se obrađivati zahtjevi za azil migranata.
To bi trebao biti dodatak takozvanim "platformama za iskrcavanje" izvan EU-a u kojima bi tražitelji azila trebali biti obrađeni prije no što stignu u Europu.
"Predlažemo prihvatni centar financiran od strane Europe u najbližoj i najsigurnijoj državi (od izvora migracija)", rekao je Macron nakon ovomjesečne žestoke rasprave o brodu Aquarius koji je nekoliko dana plovio Mediteranom sa 600 migranata nakon što je nova talijanska vlada odbila otvoriti luku za iskrcavanje, nakon čega je to učinila i Malta. Brod je na kraju stigao u Španjolsku.
"Iz tih prihvatnih centara ... bi timovi trebali odvesti ljude koji nisu dobili azil nazad u državu iz koje su došli", zaključio je francuski predsjednik, a diplomatski izvor tvrdi kako Madrid, Berlin i druge europske prijestolnice podržavaju tu ideju.
0 ( + )
*
EU će snažno odgovoriti na povećanje američkih carina na automobile
EU će snažno odgovoriti na povećanje američkih carina na automobile
HINA
Foto: 123rf
EUROPSKA unija će odgovoriti na bilo kakvu američku odluku o podizanju carina na europske automobile, rekao je u subotu visoki dužnosnik Europske komisije.
Američki predsjednik Donald Trump u petak je zaprijetio da će uvesti carinu od 20 posto na sve automobile iz Europske unije, mjesec dana nakon što je njegova vlada započela istragu o tome je li uvoz automobila prijetnja nacionalnoj sigurnosti.
"Ako odluče povećati carine na uvoz automobila mi opet nemamo izbora nego reagirati", rekao je potpredsjednik Komisije Jyrki Katainen za francuske novine Le Monde.
"Ne želimo se svađati (oko trgovine) u javnosti putem Twittera. Trebamo zaustaviti eskalaciju", dodao je.
"Ako se ove carine i barijere uskoro ne ukinu i uklone, stavit ćemo carinu od dvadeset posto na sve njihove automobile koji stižu u SAD. Proizvodite ih ovdje", napisao je u petak Trump na toj društvenoj mreži.
Dionice europskih proizvođača automobila pale su nakon te prijetnje. Pogođeni su i američki proizvođači Ford Motor Co i General Motors Co.
Američko ministarstvo gospodarstva ima rok do veljače 2019. da dovrši istragu oko toga šteti li uvoz automobila i autodijelova američkoj nacionalnoj sigurnosti.
Ministar Wilbur Ross u četvrtak je rekao da ministarstvo to želi dovršiti do srpnja ili augusta.
Trump posebno ljutit na Nijemce
Trump je u svojim kritikama više puta izdvojio njemački izvoz automobila u SAD. U svibnju je na susretu s proizvođačima automobila u Bijeloj kući rekao da planira uvesti carine od 20 do 25 posto na neka uvezena vozila, te je oštro kritizirao njemački automobilski trgovinski suficit sa SAD-om.
Washington trenutno na uvezene automobile iz EU stavlja carinu od 2,5 posto, a 25 posto na kamionete. EU na automobile uvezene iz SAD-a ima carinu od 10 posto.
Prijedlog povećanja carina izazvao je niz kritika među republikanskim zastupnicima i u poslovnom svijetu. Skupina koja predstavlja velike američke i strane proizvođače objavila je da je "uvjerena da uvoz automobila ne predstavlja rizik za nacionalnu sigurnost".
Američka gospodarska komora istaknula je kako se u posljednjem desetljeću proizvodnja automobila u SAD-u udvostručila i da bi carine bile "velik udarac samoj industriji za koju tvrdi da je želi zaštititi".
Njemačke tvrtke Volkswagen AG, Daimler AG i MBW AG proizvode automobile u tvornicama u SAD-u. BMW je jedan od najvećih poslodavaca u Južnoj Karolini gdje zapošljava više od 9 hiljada ljudi.
Na Sjedinjene Države je u 2017. otpalo oko 15 posto svjetske prodaje Mercedes-Benza i BMW-a. U SAD je otišlo 5 posto prodaje Volkswagenove marke VW i 12 posto prodaje njegove marke Audi.
0 ( + )
*
Javio se francuski svećenik koji je na krštenju udarao dijete, kaže da zbog incidenta ide u penziju
Javio se francuski svećenik koji je na krštenju udarao dijete, kaže da zbog incidenta ide u penziju
R.I.
Screenshot: YouTube
PRIJE nekoliko dana internetom se proširila snimka svećenika koji je za vrijeme krštenja udarao dijete koje je plakalo.
Vidno šokirani roditelji nekoliko trenutaka su bili bez riječi, a onda je, kako se vidi na snimci, otac dijete uzeo iz ruku svećenika.
Iako se isprva pisalo da se radi o događaju koji se zbio na Karibima, u međuvremenu je otkriveno da se ovo dogodilo u Francuskoj.
Svećenik je 89-godišnji Jacques Lacroix, a ovaj događaj se zbio u jednoj crkvi u jugoistočnom predgrađu Pariza.
"Ovo je kraj moje službe", rekao je svećenik nakon što je snimka šokirala svijet, piše Daily Mail.
Svećenik žali zbog svega, ali pravda se da ga nije jako udario.
"Bilo je to nešto između milovanja i pljuske. Nadao sam se da ga mogu smiriti, ali nisam uspio. Dijete je vrištalo, morao sam mu okrenuti glavu kako bih ga polio vodom", rekao je svećenik.
"Ispričavam se njegovoj obitelji. Ovo je kraj moje službe, bilo je to moje zadnje krštenje, svemu jednom dođe kraj", rekao je.
0 ( + )
*
Predsjednik Zimbabvea preživio atentat, pogledajte snimku napada
Predsjednik Zimbabvea preživio atentat, pogledajte snimku napada
HINA, R.I., Hina
Screenshot: YouTube
ZIMBABVEANSKI predsjednik Emmerson Mnangagwa preživio je napad na političkom skupu u gradu Bulawayu, prenose lokalni mediji.
Snimke sa stadiona pokazuju kako je, u trenutku dok je Mnangagwa napuštao pozornicu s koje se obratio pobornicima, eksplodirala naprava. Njegov glasnogovornik kazao je kako predsjednik nije ozlijeđen, ali nekoliko visokih dužnosnika jesu.
Mnangagwa je kazao kako je objekt "eksplodirao nekoliko centimetara od mene, ali još nije moje vrijeme".
U eksploziji je, kako piše BBC, ozlijeđen i jedan novinar.
Mnangagwa je rekao kako je ozlijeđene posjetio u bolnici.
"Danas popodne, dok smo napuštali prekrasan skup u Bulawayu, dogodila se eksplozija na pozornici. Nekoliko ljudi je ozlijeđeno, posjetio sam ih u bolnici", napisao je.
This afternoon, as we were leaving a wonderful rally in Bulawayo, there was an explosion on the stage. Several people were affected by the blast, and I have already been to visit them in the hospital.
Mnangagwa je na vlast došao u studenome zbacivši s vlasti prethodnika Roberta Mugabea.
Mnangagwa je u Bulawayu bio u okviru kampanje pred opće izbore koji se održavaju 30. srpnja.
Glasnogovornik predsjednika George Charamba objavio je kako je u proteklih pet godina bilo nekoliko pokušaja atentata na Mnangagwu.
Prema lokalnom tisku, među ozlijeđenima je i potpredsjednik Kembo Mohadi.
0 ( + )
*
Od puča u Turskoj oko 300 diplomata zatražilo je azil u Njemačkoj
Od puča u Turskoj oko 300 diplomata zatražilo je azil u Njemačkoj
HINA
Foto: Hina/ EPA
GOTOVO tri stotine turskih diplomata zatražilo je azil u Njemačkoj od neuspjelog pokušaja puča u lipnju 2016. u Turskoj, objavile su u subotu novine Welt am Sonntag.
Podaci njemačkog ministarstva unutarnjih poslova pokazuju kako je azil zatražilo sveukupno 1177 Turaka s diplomatskim ili statusom službenika, što uključuje njihove supruge i djecu, pišu te novine.
Turska je nakon pokušaja puča uhapsila više od 40 hiljada ljudi i dala ostavku ili suspendirala više od 100 hiljada ljudi u vojsci, javnoj službi i privatnom sektoru.
Velike njemačke stranke glasni su kritičari turskih čistki, a Ankara je više puta od Berlina tražila da preda ljude za koje vjeruje da su bili uključeni u puč. Turska smatra kako iza tog čina stoji turski klerik Fethullah Gulen, nekadašnji Erdoganov saveznik koji danas živi u egzilu u Sjedinjenim Državama.
Pogoršani odnosi između dvaju NATO partnera prošlog su se mjeseca ipak poboljšali.
Turci u nedjelju izlaze na parlamentarne i predsjedničke izbore. Ankete pokazuju da predsjednika Tayyipa Erdogana i njegovu stranku Pravde i razvoja (AK Parti) čeka teška utrka i da postoji mogućnost gubitka parlamentarne većine.
Ispitivanja javnoga mišljenja pokazuju i da bi predsjednički izbori mogli ići u drugi krug, u kojem se očekuje da će Erdogan pobijediti Muharrema Incea, kandidata oporbe.
0 ( + )
*
Italija prijeti da će zaplijeniti dva broda njemačkih udruga na kojima je preko 200 migranata
Italija prijeti da će zaplijeniti dva broda njemačkih udruga na kojima je preko 200 migranata
HINA
Foto: Hina/ EPA
ITALIJA je zaprijetila da će zaplijeniti dva broda njemačkih nevladinih udruga s više od 200 migranata kako bi provjerila povezanost između zastave pod kojom brodovi plove i njihove nacionalne pripadnosti, piše u subotu AFP.
Spasilački brod Lifeline, s 226 migranata, plovi pod nizozemskom zastavom i zatražio je dozvolu za pristanak u talijansku luku nakon što je prekrcao migrante iz dva gumena plovila u međunarodnim vodama kod obale Libije, a slična situacija je i s brodom Seefuchs nevladine udruge Sea-Eye.
Jedan brod plovi pod nizozemskom zastavom, ali Nizozemci o tome nemaju pojma
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini je prvo odbio dozvolu za pristanak u luku i poručio da migrante odvedu u Nizozemsku, no ta je zemlja odbacila bilo kakvu povezanost s brodom Lifeline i priopćila da brod "nije registriran u Nizozemskoj i stoga nismo za njega odgovorni".
Brod je, tvrde nizozemske vlasti, "nelegitimno i ilegalno" plovio pod nizozemskom zastavom.
Ministar prometa Danillo Toninelli je potom kazao da je prije nego što se brodovi zaplijene važno "spasiti živote". On upozorava da je brod prekršio međunarodno pravo ukrcavajući migrante u trenutku kada je libijska obalna straža krenula u intervenciju.
Nizozemska predstavnica u EU je na Twitteru poručila da brodovi Lifeline i Seefuchs nikako ne plove pod nizozemskom zastavom.
"Ti brodovi pripadaju njemačkim nevladinim udrugama i nema ih u pomorskom registru Nizozemske", poručila je.
"Ne želim fantomske brodove u talijanskim lukama. Ako pristanu u Italiji, predat ću ih vlastima i optužiti za pomaganje ilegalnoj imigraciji", poručio je Salvini, usporedivši brodove s "fantomskim brodovima kapetana Kuke iz avantura Petra Pana".
Nova talijanska vlada je europsku migrantsku krizu ponovno dovela u sam fokus EU-a. Italija je od 2014. primila oko 640.000 migranata, a trenutno skrbi o 170.000 ljudi, uglavnom iz Afrike.
0 ( + )
*
Eksplozija u Adis Abebi, pokušali ubiti novog premijera? 83 osobe su ranjene
Eksplozija u Adis Abebi, pokušali ubiti novog premijera? 83 osobe su ranjene
HINA
Foto: Hina/Epa
NAJMANJE 83 osobe ranjene su, od kojih šest kritično, no nema poginulih, objavio je u subotu Fitsum Arega, predstojnik ureda etiopskog premijera koji je ranije rekao da je nekoliko osoba ubijeno u napadu na politički skup koji je osudila i susjedna Eritreja.
U kratkom televizijskom obraćanju premijer Abiy Ahmed ranije je rekao da je "nekoliko ljudi izgubilo život".
Napad je izveden u minutama nakon što je premijer završio govor u središtu grada na trgu Meskel, prvi skup takve vrste otkako je preuzeo dužnost.
Girma Kassa, zamjenik policijskog povjerenstva u Adis Abebi, rekao je za državnu televiziju da je stotinu ljudi ozlijeđeno u napadu, od kojih 15 "teško".
Skup koji je privukao desetke hiljada ljudi, bio je organiziran kao podrška 41-godišnjem Abiyu koji je dužnost preuzeo u travnju.
"Bila je riječ o granati. Netko je pokušao baciti je na pozornicu gdje je bio premijer", rekao je Seyoum Teshome, član organizacijskog odbora skupa.
Premijer je napad opisao kao "neuspješan pokušaj snaga koje ne žele da se Etiopija ujedini".
Novi premijer rekao je u lipnju da je spreman potpuno provesti mirovni sporazum s Eritrejom potpisan 2000., nakon dvogodišnjeg rata između dviju susjednih zemalja koji je međutim završio zastojem i gomilanjem vojnih snaga obiju zemalja.
Eritreja je u subotu osudio napad, napisao je eritrejski veleposlanik na Twitteru.
"Eritreja snažno osuđuje pokušaj poticanja nasilja na današnjoj manifestaciji (Ahmeda Abiya) za mir", napisao je veleposlanik Estifanos Afeworki.
U Kambodži pronađene 33 surogat trudnice, kineski klijenti plaćaju im 10 tisuća dolara
U Kambodži pronađene 33 surogat trudnice, kineski klijenti plaćaju im 10 hiljada dolara
Ilustracija: EPA
TRIDESET I TRI trudne Kambodžanke koje nose dijete za kineske klijente osumnjičene su tokom policijske akcije na ilegalnu i komercijalnu praksu surogat majki, potvrdila je tamošnja policija.
U raciji na dva stana u Pnom Penu uhićeno je pet osoba, četiri kambodžanske žene i kineski menadžer, dodaje policija.
Kambodža je postala vrlo popularno međunarodno odredište za neplodne parove koji žele dobiti djecu putem komercijalne surogat prakse, iako je ona 2016. proglašena ilegalnom, kazao je Keo Thea, voditelj ureda za borbu protiv trgovine ljudima.
"Pet uhapšenih osoba terete se za trgovinu ljudima i posredovanje u surogat praksi", kazao je Thea.
Svakoj 10 hiljada dolara
Protiv trudnica za sada neće biti podignuta nikakva optužnica.
"One nose djecu za kineske klijente. Svakoj je za uslugu obećano 10.000 dolara", dodao je. Iako nema službenih brojki o raširenosti te pojave u Kambodži, procjenjuje se da Kambodžanke godišnje rode preko 10.000 beba za kineske klijente.
Tajland i Indija su također zabranile pružanje usluga surogat majčinstva zbog niza slučajeva iskorištavanja siromašnih žena.
0 ( + )
*
Trump s obiteljima žrtava ilegalnih imigranata: "Ovo su obitelji koje mediji ignoriraju"
Trump s obiteljima žrtava ilegalnih imigranata: "Ovo su obitelji koje mediji ignoriraju"
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump primio je obitelji ljudi koje su ubili ilegalni imigranti, iskoristivši prigodu da odgovori medijima za njihovo negativno izvješćivanje o njegovim strogim politikama prema imigrantima.
"Ovo su američki građani koji su zauvijek razdvojeni od svojih voljenih", rekao je Trump na prijemu u Bijeloj kući za tzv. Anđeoske obitelji. "Ovo su obitelji koje mediji ignoriraju. O njima ne govore. Jako nepravedno."
Posjet se događa u trenutku kada je američka i svjetska javnost ogorčena zbog Trumpove politike razdvajanja ilegalnih imigranata od njihove djece na granici s Meksikom.
Izvrgnut jakom pritisku, Trump je u srijedu ipak ukinuo tu politiku, ali i dalje napada svoje kritičare.
U tweetu ranije u petak optužio je ilegalne imigrante da iznose "lažne priče pune tuge i jada".
Obraćajući se Anđeoskim obiteljima, rekao je: "Vaš gubitak neće biti uzaludan. Osigurat ćemo naše granice."
Odbacio je također statistike koje sugeriraju da je manje vjerojatno da će imigranti počiniti kaznena djela od američkih građana. "To nije istina. Čujete da su oni kao bolji ljudi od naših građana. To nije istina."
Dodao je da je 2016. više od 15.000 Amerikanaca umrlo od predoziranja heroinom, te da je više od 90 posto heroina došlo "preko južne granice".
"Ilegalni imigrant zabio se u automobil moje kćeri"
Govoriti su mogli i rođaci žrtava.
Michelle Root kazala je da je njezinu kćer ubio ilegalni imigrant zabivši se na semaforu u njezin automobil, a kasnije je pobjegao iz zemlje plativši 5000 dolara jamčevine.
"Naš rastanak, kako su svi kazali, je zauvijek. Sarah nikada neće biti supruga, majka, baka, teta."
0 ( + )
*
Njemački ministar protiv Angele Merkel. Migranti bi mogli srušiti vladu
Njemački ministar protiv Angele Merkel. Migranti bi mogli srušiti vladu
HINA
Foto: EPA
NJEMAČKI ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer izjavio je da u sporu s kancelarkom Angelom Merkel oko migrantske politike neće ustuknuti, prenosi dpa dijelove intervjua ministra listu Sueddeutche Zeitung.
On je u tom razgovoru ponovio kako je odlučan da će početi vraćati ljude s granice ukoliko se ne pronađe prihvatljivo rješenje za migrantsko pitanje. Također je istaknuo da bi bilo vrlo neuobičajeno da Merkel iskoristi svoju političku moć i stavi veto na njegov plan.
"Nećemo dozvoliti da se to dogodi", kazao je Seehofer i dodao da je kancelarkin ured "napravio slona od buhe".
Ovaj tjedan izbila je žučna svađa između Merkelinih kršćanskih demokrata (CDU) i sestrinske bavarske stranke i koalicijskog partnera, Kršćanske socijalne unije (CSU), koju predvodi Seehofer.
CSU želi početkom srpnja početi s odbijanjem svih azilanata koji su prethodno registrirani negdje drugdje u Europi.
"Ukoliko summit EU-a ne poluči učinkovita rješenja, migranti koji su već registrirani u nekoj drugoj zemlji EU-a bit će odbijeni", ponovio je Seehofer. On tvrdi da nikada nije predlagao da se granica potpuno "zapečati", već da bude moguće učinkovito vraćati ljude s granice.
Neki političari upozoravaju da bi Seehoferovo "soliranje" moglo izazvati Merkel da ga makne s položaja, što bi moglo srušiti koalicijsku vladu u kojoj sjede i socijaldemokrati lijevog centra (SPD). Merkel, međutim, ako želi zadržati većinu, ovisi o CSU.