Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Bill Cosby podivljao na sudu nakon što je proglašen krivim za silovanje
Bill Cosby podivljao na sudu nakon što je proglašen krivim za silovanje
Foto: Gulliver Getty
BILL Cosby osuđen je zbog seksualnog napada na ženu prije 14 godina, javlja BBC.
Sudilo mu se zbog drogiranja i napastovanja bivše košarkašice Andree Constand 2004. godine.
Porota je raspravljala 14 sati te odlučila kako je Cosby kriv po sve tri točke optužnice.
Cosby bi mogao dobiti deset godina zatvora i kaznu od 25 hiljada dolara za svaku točku optužnice.
Incident na sudu
Cosby u početku nije pokazivao nikakvu reakciju, ali nakon što je čuo zahtjev tužitelja o povlačenju jamčevine, počeo je vikati.
Tužitelj Kevin Steele ustvrdio je kako Cosbyjeva jamčevina nije dovoljno visoka, a glumac je na to odgurnuo ruku svog odvjetnika te počeo vikati kako nema privatni avion, javlja Fox.
"Dosta mi ga je!" urlao je na Steelea.
Incident na suđenju
80-godišnji Cosby negirao je optužbe. Ovo je drugi put da mu se sudilo, nakon što je poništeno prvo suđenje.
Nastavak novog postupka obilježio je incident.
Naime, jedna se nepoznata žena skinula u toples i zaletjela prema glumcu. Na grudima je imala natpis "Women's lives matter" i imena žena koje su ga optužile za silovanje.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Deseci optužbi
Oko 60 žena optužilo je Cosbyja da ih je seksualno zlostavljao, što je dokrajčilo njegovu karijeru najpoznatiju po popularnoj televizijskoj seriji The Cosby Show iz osamdesetih godina. Ovaj slučaj bio je jedini koji je završio na kaznenom sudu, najviše zbog toga što su ostale optužbe bile prestare za suđenje.
"Nije ništa rekla i nije me zaustavila"
Constand je optužila Cosbyja da ju je drogirao i zlostavljao kada ga je posjetila 2004. godine. Cosby je izjavio da nije kriv, ali je rekao da je imao seksualne odnose s njom.
Također je priznao da joj je dao Benadryl, lijek protiv alergije, i o navodnom napadu izjavio: "Nije ništa rekla pa sam nastavio i došao negdje u područje između dozvole i zabrane. Nisam bio zaustavljen."
Constand je rekla da je cijelo vrijeme padala u nesvijest i dolazila k svijesti te da je tokom cijelog napada bila "smrznuta" i "paralizirana".
''Oženjen čovjek i otac petero djece ležao je na meni"
Bivši supermodel Janice Dickinson svjedočila je protiv Billa Cosbyja optužujući ga za silovanje 1982., kad je imala 27 godina.
Janice tvrdi kako joj je glumac dao malu plavu tabletu koja ju je omamila i onemogućila joj kretanje, a onda se popeo na nju.
''Oženjen čovjek i otac petero djece ležao je na meni. Razmišljala sam samo o tome koliko je to užasno'', ispričala je poroti. Tvrdi kako je cijelo vrijeme osjećala bol, a kad se ujutro probudila našla je njegovu spermu između nogu, prenosi CBS.
''Kad sam ga napala zbog toga što mi je napravio, rekao mi je da sam luda. Htjela sam ga udariti, htjela sam ga snažno udariti u lice'', opisala je Janice.
*
Macron jednostavno objasnio što je to sekularnost, pogledajte snimku
Macron jednostavno objasnio što je to sekularnost, pogledajte snimku
Screenshot: Daily Mail
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron jučer je, tokom svog posjeta SAD-u, održao tribinu (tzv. gradsku vijećnicu, kako je ovaj tip događaja poznat u Americi) na Sveučilištu George Washington u Washingtonu.
A tamo je između ostalog studentima poručio i sljedeće: ''Moja uloga nije reći vam u što da vjerujete. Moja uloga je da osiguram da budete u situaciji da budete slobodni odabrati vjerujete li u boga ili ne.''
My role is not to tell you what to believe in. My role is to be sure that you are in a situation to be free to decide if you want to believe in God or not. pic.twitter.com/nsmL8SbUMc
Upravu tu poruku, koja jednostavno i elegantno objašnjava koncept sekularnosti objavio je i na svojoj Twitter stranici uz pripadajuće fotografije. Možda ne bi bilo zgorega da se i naša vlada i crkveno vodstvo, koji se često muče s tim konceptom i pokazuju njegovo fundamentalno nerazumijevanje, bace oko na Macronov govor.
Zbog velike potražnje, hiljadu studenata je za sudjelovanje u publici odabrano sustavom lutrije , na jedinom Macronovom nastupu u SAD-u izvan Kongresa. Macron je specifično zatražio priliku da razgovara sa studentima i odgovara na njihova pitanja, rekao je rektor sveučilišta Thomas LeBlanc.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Macron pričao o ratu u Siriji, antisemitizmu, EU-u i klimatskim promjenama
Osim o religiji, Macron je sa studentima razgovarao i o drugim temama poput rata u Siriji, za koju je rekao da je najvažnije ''izgraditi mir'', zatim o rastućem antisemitizmu i kriminalu u Francuskoj, o budućnosti Europske unije, kao i o klimatskim promjenama, na koje se više puta vraćao i koje su jedna od tema koje je posebno naglašavao i u svom govoru pred Kongresom.
''Koja god bila odluka američke savezne vlade, morat ćemo se nositi s ovim klimatskim promjenama. Morat ćemo se nositi sa zagađenjem zraka. Morat ćemo se nositi sa zagađenjem oceana i svim tim problemima'', rekao je Macron studentima i upozorio ih: ''Dužnost vaše generacije bit će obaviti posao i obaviti ga do kraja. Nema druge opcije jer nema drugog planeta. Nema drugog čovječanstva.''
*
Žena slavnog komičara umrla je pišući knjigu o serijskom ubojici. Konačno je uhvaćen
Žena slavnog komičara umrla je pišući knjigu o serijskom ubojici. Konačno je uhvaćen
Foto: Getty Images
AMERIČKI komičar Patton Oswalt odao je počast svojoj pokojnoj supruzi Michelle McNamari koja je umrla 2016. dok je pisala knjigu o zloglasnom Ubojici iz Zlatne države (eng. Golden State Killer). U utorak, taj serijski ubojica i silovatelj konačno je uhvaćen.
''Uspjela si, Michelle. Policajci to nikad neće reći, ali tvoja knjiga pomogla je da se ovaj slučaj zatvori'', poručio je Oswalt u dirljivoj videoobjavi na Instagramu.
Njena knjiga Nestat ću u mraku: Opsesivna potraga jedne žene za Ubojicom iz Zlatne države dovršena je posthumno, uz pomoć istraživačkih novinara Billyja Jensena i Paula Haynesa te hiljada bilješki koje je McNamara ostavila za sobom. Knjiga je objavljena u februaru, gotovo dvije godine nakon što je ova autorica umrla u snu, od posljedica kombinacije lijekova za bolove i smirenje te nedijagnosticiranog srčanog poremećaja.
Ubojica uhvaćen nakon 40 godina
A dva mjeseca nakon što je knjiga objavljena, policija u Kaliforniji priopćila je da je uhapsila 72-godišnjeg bivšeg policajca, za kojeg vjeruju da je upravo dotični Ubojica iz Zlatne države. Iako je zasad optužen za osam ubojstava, sumnjiči ga se za ukupno 12 ubojstava, 51 silovanje i više od 120 provala.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Iako je policijski šerif Sacramenta Scott Jones na izravno pitanje novinara porekao da su informacije iz knjige dovele do otkrića i hvatanja serijskog ubojice, priznao je da je knjiga, koja je prodana u više od 150 hiljada primjeraka, ''održala interes i potakla dojave''. Međutim, McNamarin udovac ne slaže se s time, kao ni mnogi njegovi i njeni obožavatelji.
Oswalt: Policija nikad neće priznati zasluge piscu ili novinaru
''Jest (njena knjiga jest pomogla), ali Michelle McNamaru nije bilo briga za vlastitu slavu. Bilo ju je briga da Ubojica iz Zlatne države završi iza rešetaka i da žrtve dobiju nekakvo olakšanje. Ona je bila Marge Gunderson iz Farga, ne Chilton iz Kad jaganjci utihnu'', komentirao je Oswalt na Twitteru. U sljedećem tweetu je dodao zašto misli da joj policija ne želi priznati zasluge: ''Isto tako, policajci neće NIKAD i NISU NIKAD priznali zaslugu piscu ili novinaru za pomoć u rješavanju slučaja. Ali svaki put kad su rekli Ubojica iz Zlatne države, odali su počast radu Michelle McNamare i knjizi Nestat ću u mraku.''
It did, but #MichelleMcNamaradidn’t care about getting any shine on herself. She cared about the #GoldenStateKiller being behind bars and the victims getting some relief. She was Marge Gunderson in FARGO, not Chilton in SILENCE OF THE LAMBS. https://t.co/krMOWaWh9m
Also, the cops will NEVER and HAVE NEVER credited a writer or journalist for helping them solve a case. But every time they said #GoldenStateKiller they credited the work of #MichelleMcNamara and #IllBeGoneInTheDark.
Naime, upravo je McNamara smislila nadimak za ovog serijskog ubojicu, koji je sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća sijao teror u Sacramentu, San Franciscu i diljem Zlatne države, što je nadimak za Kaliforniju. Provaljivao je u kuće te vezao, silovao i ponekad ubijao žene i djevojke, čak i djevojčice koje bi u njima zatekao. Njegove žrtve imale su između 12 i 41 godinu. Prvi zločin izveo je 1976., a zadnji 1986.
Ali policija ga nikad nije uspjela uhvatiti i slučaj je završio u ladici više od 30 godina, sve do ove godine. Policija kaže da je ubojicu uhvatila zahvaljujući DNK koju je ''ostavio'' iza sebe. Tajanstveni ubojica je s vremenom dobio i druge nadimke kao što su Silovatelj iz Istočnog područja, Originalni noćni vrebač i Ubojica s dijamantnim čvorom.
*
Britanska premijerka se našla na udaru parlamenta zbog svog protivljenja carinskoj uniji
Britanska premijerka se našla na udaru parlamenta zbog svog protivljenja carinskoj uniji
Foto: Hina/EPA
BRITANSKI zastupnici pojačali su pritisak na premijerku Theresu May zbog njezine strategije za Brexit, kritizirajući njezino protivljenje da Britanija ostane u carinskoj uniji s EU-om.
Donji dom britanskog parlamenta usvojio je neobvezujući prijedlog koji poziva vladu da dogovori "učinkovitu carinsku uniju" s EU-om nakon Brexita, čemu se May protivi. Carinska unija jedno je od ključnih pitanja u raspravi o Brexitu i pobornici izlaska iz EU-a osjetljivi su na bilo kakvu sugestiju da bi Britanija mogla ostati u takvom savezu s Unijom.
May naglašava: Trebamo izaći iz carinske unije
Ministar unutarnjih poslova Amber Rudd morao je pojasniti Mayinu nedavnu izjavu u kojoj je navodno sugerirala da vlada još razrađuje svoju politiku prema carinskoj uniji. May je kasnije ponovno naglasila da je stajalište njezine vlade da Britanija treba izići iz carinske unije kako bi mogla neovisno pregovarati o sporazumima o trgovini s drugim zemljama.
Pobornici Brexita smatraju da bi ostanak u bilo kakvom europskom savezu sveo Britaniju na status "vazala". Neki konzervativni zastupnici smatraju, međutim, da bi Mayino inzistiranje na izlasku iz jedinstvenog tržišta i carinske unije moglo izolirati zemlju i naštetiti joj.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Proeuropski zastupnici ohrabrili su se nakon što je gornji dom parlamenta, Dom lordova, također doveo u pitanje to njezino stajalište, koje neki njezini kritičari smatraju nepotrebnom crvenom linijom i koje bi moglo dovesti do ponovne uspostave tvrde granice s Irskom.
Europa: Ostanite u carinskoj uniji
Europski dužnosnici također im idu na ruku, poručujući da će ponuditi Britaniji čvršće odnose ako ostane u carinskoj uniji.
No May i njezini ministri ne žele popustiti. Njezin glasnogovornik kazao je da Britanija ne planira ostati u carinskoj uniji niti joj se pridružiti nakon Brexita. "Napuštamo li carinsku uniju? Odgovor je kategorički da", rekao je.
*
Roditelji malog Alfieja dali zadnju izjavu za javnost, evo što kažu
Roditelji malog Alfieja dali zadnju izjavu za javnost, evo što kažu
Foto: Facebook/Save Alfie Evans
NAKON što je sudsko vijeće jučer odbilo njihovu žalbu o nastavku liječenja njihovog teško bolesnog sina Alfieja Evansa u Rimu, Tom Evans i Kate James danas su objavili izjavu za javnost i dali do znanja da više neće davati nikakve daljnje izjave ni intervjue.
Isto tako, nakon što su vrlo oštro prozivali dječju bolnicu Alder Hey u Liverpoolu, u kojoj se njihov 23-mjesečni sin liječio otkad je obolio od vrlo rijetke degenerativne bolesti mozga, pa čak i najavili kaznenu prijavu za ubojstvo protiv liječnika koji su odlučili prekinuti njegovo liječenje, u ovoj izjavi zauzimaju dosta pomirljiviji ton. Njihovu izjavu prenosimo u cijelosti:
''Želim dati izjavu u ime mene i Kate. Naši životi preokrenuti su intenzivnim fokusom na Alfieja i njegovu situaciju. Naša malena obitelj postala je, zajedno s bolnicom Alder Hey, centar pažnje za mnoge ljude diljem svijeta, a to je značilo da nismo mogli živjeti naše živote onako kako bismo htjeli.
Vrlo smo zahvalni i cijenimo svu podršku koju smo dobili diljem svijeta, uključujući naše talijanske i poljske pristaše, koji su posvetili svoje vrijeme i izrazili podršku našoj nevjerojatnoj borbi. Sada bismo vas htjeli zamoliti da se vratite svojim svakodnevnim životima i dopustite meni, Kate i bolnici Alder Hey da formiramo odnos, izgradimo most i prijeđemo preko njega.
Također želimo zahvaliti osoblju bolnice Alder Hey na svakom nivou za njihovo dostojanstvo i profesionalizam tokom vremena koje je i za njih bilo nevjerojatno teško. Zajedno prepoznajemo tenzije koje su posljednji događaji izazvali i sada se nadamo privatnosti za sve navedene.''
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Tom Evans prethodno je za medije izjavio da će odustati od pravne borbe za dječakov premještaj u bolnicu u Rimu jer ga sada samo želi odvesti kući. Također je rekao da Alfie više ne treba intenzivnu njegu jer diše samostalno otkad su mu u ponedjeljak navečer isključeni aparati za održavanje na životu.
Sudovi odbili sve zahtjeve i žalbe na prekid liječenja
Alfiejevi roditelji već mjesecima gube bitke protiv britanskog zdravstva i sudstva, koji su zaključili da dječaka nije moguće izliječiti. Sudovi su odbili sve zahtjeve i žalbe roditelja te izjavili da bi daljnji pokušaji liječenja bili uzaludni, bezobzirni i nehumani.
"Mogli bismo nastaviti s pravnom bitkom, ali ne znam bi li to bilo ispravno ili bi nas ljudi još više kritizirali. Zato ćemo se danas sastati s doktorima u bolnici Alder Hey i zatražiti da Alfieja odvedemo kući'', rekao je otac malog Alfieja.
*
Prije 32 godine dogodila se katastrofa u Černobilu, pogledajte kako danas izgleda "grad duhova"
Prije 32 godine dogodila se katastrofa u Černobilu, pogledajte kako danas izgleda "grad duhova"
Foto: Hélene Veilleux/Facebook
UKRAJINA danas obilježava 32. obljetnicu černobilske katastrofe, najgore nuklearne nesreće u povijesti koja je pogodila dobar dio Europe, a najviše Ukrajinu, Bjelorusiju i Rusiju, tadašnje sovjetske republike.
"Černobil će zauvijek ostati otvorena rana na srcu naše zemlje", rekao je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko na Facebooku pozivajući da se "učini sve kako se takva tragedija više ne bi dogodila".
Tijekom noći stotine ljudi su se okupile na komemoraciji u Slavutiču, pedesetak kilometara od nuklearne centrale, gdje danas živi većina njezina osoblja.
Dana 26. travnja 1986. u 1.23 sati nuklearni reaktor br. 4 centrale u Černobilu, stotinjak kilometara sjeverno od Kijeva, eksplodirao je tokom ispitivanja sigurnosti. Nuklearno gorivo je gorjelo deset dana izbacujući u atmosferu radioaktivne čestice koje su se, po nekim procjenama, raspršile na tri četvrtine površine Europe.
Između 30.000 i 100.000 mrtvih
Moskva je prvo htjela sakriti nesreću. Premda je Švedska 28. travnja izdala upozorenje utvrdivši porast radioaktivnosti, sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov odlučio je javno istupiti tek 14. svibnja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Gotovo 350.000 ljudi evakuirano je u krugu 30 km od centrale tokom nekoliko godina.
U četiri godine od nesreće, oko 600.000 sovjetskih stručnjaka poslano je sa slabom pa i nikakvom zaštitom na mjesto havarije kako bi ugasili požar, sagradili betonsku oplatu oko reaktora i očistili okoliš.
Još traje rasprava o ljudskim gubicima nakon nesreće, a procjene se kreću od 30.000 do 100.000 mrtvih.
Nakon višegodišnjeg otezanja, krajem 2016. je iznad reaktora sagrađen golem nepropusni čelični luk.
Taj luk koji je međunarodna zajednica financirala s 2,1 milijardu eura, zatvara stari i napuknuti betonski "sarkofag" i omogućuje bolju izolaciju radioaktivne magme što je ostala u reaktoru.
Zahvaljujući zaštitnom luku, stopa radioaktivnosti u blizini centrale deseterostruko se smanjila godinu dana nakon njegova postavljanja, pokazuju službeni podaci.
*
Kraj muljažama? EU planira spriječiti prevare s kilometražom rabljenih automobila
Kraj muljažama? EU planira spriječiti prevare s kilometražom rabljenih automobila
Foto: Jurica Galoić/Pixsell
EUROPSKI parlament (EP) pokrenuo je u srijedu inicijativu prema Europskoj komisiji koja bi mogla drastično smanjiti prevare u vezi s kilometražom rabljenih automobila, a najizglednije rješenje se čini preuzimanje belgijskog modela na razini EU-a koji je tu vrstu prevara smanjio za čak 97 posto.
Odbor za promet Europskog parlamenta izglasao je izvješće koje je sastavio zastupnik Ismail Ertug, član njemačkog SPD-a. Ono bi se uskoro trebalo naći na glasanju na plenarnoj sjednici EP-a. Parlament ima pravo tražiti od Europske komisije, institucije koja je nadležna za predlaganje pravnih akata Unije, da pokrene zakonodavnu aktivnost u određenom području.
Kod pet do 12 posto rabljenih automobila prosječno smanjen broj prijeđenih kilometara
Odbor za promet je naručio stručnu studiju o manipulacijama s brojačima prijeđenih kilometara u automobilima. Takve su studije obvezne kada Europski parlament pokreće zakonodavnu inicijativu i njima se nastoji dokazati dodana vrijednost određenog zakonskog prijedloga na razini Unije. Studija procjenjuje da je kod pet do 12 posto rabljenih automobila prosječno smanjen broj prijeđenih kilometara na razini nacionalnih tržišta u članicama EU-a. No kod rabljenih automobila koji se prodaju iz jedne članice u drugu to se penje čak do 50 posto.
U Poljskoj, najvećem nacionalnom tržištu rabljenih automobila u EU-u, procjenjuje se da čak 90 posto uvezenih rabljenih automobila nema korektno prikazanu kilometražu. Njemačka je najveći izvoznik rabljenih automobila, a procjenjuje se da jedna trećina tih automobila ima smanjenu kilometražu.
Tim problemom znatno su pogođenije nove članice EU13, dok je u starim članicama EU15 to znatno rjeđi fenomen, čak za dva i pol do tri puta. Smanjivanjem broja prijeđenih kilometara umjetno se povećava vrijednost automobila, a studija pokazuje da se to povećanje kreće, ovisno o kategoriji vozila, između dvije i pet hiljada eura po automobilu. Osim umjetno povećane vrijednosti, još je niz negativnih posljedica - skuplje i neodgovarajuće održavanje takvih automobila te smanjena sigurnost na cestama.
Belgijski model
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ekonomske štete izazvane tom nezakonitom pojavom procjenjuju se na između 5,6 i 9,6 milijardi eura na razini EU-a. Povjerenje u tržište rabljenih automobila najniže je među svim tržištima roba u EU-u. Taj problem je vrlo uspješno riješila Belgija koja je još 2006. uvela sustav nazvan Car-Pass. Riječ je centraliziranoj bazi podataka, u koju se upisuje broj prijeđenih kilometara prilikom svakog posjeta autoservisu ili vulkanizeru. Čak i kod najmanjih intervencija, poput zamjene žarulja, u radionici su zakonski obvezni unijeti prijeđene kilometre u bazu podataka.
Tako se mogućnost manipulacije prijeđenom kilometražom smanjuje na minimum. Prodavatelj rabljenog automobila dužan je na zahtjev potencijalnog kupca predočiti najsvježiji izvod iz Car-Passa, iz kojeg je lako vidljiva svaka moguća nelogičnost u vezi s prijeđenom kilometražom.
Prema procjenama, u Belgiji je taj fenomen smanjen za čak 97 posto. Sličan sustav donijela je i Nizozemska.
Problem je što ta baza podataka ne prati automobil kada napusti belgijsko tržište. Stoga se u izvješću koje je izglasano na Odboru za promet kao prva opcija predlaže uvođenje sustava sličnog Car-Passu u svim članicama EU-a. Kao jedna od podvarijanti te opcije predlaže se uvođenje obveznog certifikata s prijeđenim kilometrima za svaki automobil koji se prodaje u inozemstvo, a druga podvarijanta je obvezna razmjena informacija između zemalja članica.
Druga predložena opcija je da se u novoregistrirane automobile ugrade takva tehnološka rješenja koja bi onemogućila manipulacije s brojačem kilometara. Ta je opcija znatno skuplja i manje efikasna, a osim toga svaki zaštitni sustav kad-tad bude probijen. Pod pretpostavkom da bi takvo tehnološko rješenje smanjilo prevare za 70 posto, to bi, prema procjenama, europskoj ekonomiji donijelo profit od 6,1 milijarde eura. Kod prve opcije, ako bi efikasnost na europskoj razini bila kao u Belgiji, europska ekonomija bi profitirala u iznosu od 8,51 milijardi eura.
2014. 2,4 milijuna rabljenih automobila uvezeno u jednu zemlju članicu EU-a iz druge
Studija pokazuje da je 2014. 2,4 milijuna rabljenih automobila uvezeno u jednu zemlju članicu EU-a iz druge. Najčešće se prijeđenim kilometrima manipulira kod automobila koje poduzeća stavljaju na raspolaganje svojim zaposlenicima, zatim kod privatnih automobila s puno prijeđenih kilometara, kod lakih dostavnih vozila, taksi vozila te automobila koji su bili u vlasništvu rent-a-car agencija.
Car-Pass je proveo istraživanje u pet zemalja članica - Belgiji, Njemačkoj, Francuskoj, Luksemburgu i Nizozemskoj, koje je pokazalo, prema blago konzervativnoj procjeni, da se rabljenim automobilima prosječno skine oko 60.000 prijeđenih kilometara.
