ITALIJA, koja je s novom vladom napravila oštar zaokret udesno, ne želi više primati stotine i stotine pretežno migranata koji dolaze na njene obale u čamcima iz Afrike. Austrija, kao i Mađarska, Slovenija, ali i Hrvatska, također su čvrsto naumile zatvoriti svoje granice i ne dopustiti da se ponovi kriza iz 2015. kada su stotine hiljada izbjeglica nahrupile u Europu, uglavnom iz Sirije, Iraka i Afganistana.
Njemačka vlada Angele Merkel opasno se trese zbog migrantske krize prema kojoj se, smatraju njeni kritičari s desnice, preliberalno postavila. S druge strane Atlantika, administracija Donalda Trumpa izazvala je skandal politikom “nulte tolerancije” za ilegalne migrante iz Južne Amerike, bez obzira traže li azil ili ne, odvajajući njihovu djecu u centre koji, prema kritičarima, imaju opasne asocijacije na nacističke konc-logore.
Bilo da se radi o Hrvatskoj, Italiji, Njemačkoj ili SAD-u, migranti su glavna tema u posljednje vrijeme. Kako i zašto je ovo postao takav gorući problem? Zašto ih EU ili SAD jednostavno ne pusti preko granice? Ne zaslužuju li svi priliku pobjeći od rata, tiranije ili siromaštva i potražiti bolji život tamo gdje misle da ga mogu naći?
Europa odbija migrante jer su Europljani tako glasali
Radi se o iznimno kompleksnom problemu, ali izravni odgovor na pitanje u biti je jednostavan - zato što su Europljani u znatnim brojevima posljednjih godina glasali za stranke koje ne žele daljnju masovnu imigraciju, ili barem ne ilegalnu. Stav austrijskog ministra za EU Gernota Blümela da nije dopustivo da, “ako se ukrcate na čamac u sjevernoj Africi, to automatski postane karta za Europu”, po svemu sudeći dijeli značajan dio Austrijanaca, ali i Europljana.
Da nije tako, Blümelova konzervativna Narodna stranka i njen koalicijski partner, krajnje desna Slobodarska stranka, ne bi bile na vlasti u Austriji, kao ni populistički Pokret pet zvijezda i krajnje desna Liga u Italiji. Koalicijska vlada Angele Merkel ne bi bila na rubu raspada zbog svađe oko primanja izbjeglica koje su već registrirane u drugim zemljama EU-a, a krajnje desna Alternativa za Njemačku ne bi bila najjača oporbena stranka u Bundestagu koja i dalje raste u anketama - kao i krajnje desni Švedski demokrati ili Stranka za Slobodu Geerta Wildersa u Nizozemskoj; Marine Le Pen ne bi ušla u drugi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj prošle godine.
Iako je broj migranata koji dolazi u EU ove godine znatno manji - u prvih šest mjeseci u Italiju je došlo “samo” 15 300, a u Grčku “samo” 12 000 izbjeglica i migranata, što je znatno manje nego u istom razdoblju prošle godine - u Uniji prevladava dojam da je ovo samo uvertira u novi migrantski val, možda i snažniji od prošlog. A desničarski političari - ali i građani koji su ih birali - žele pod svaku cijenu spriječiti takav scenarij.
“Biti čovjek znači moći osjećati se negdje doma, sa svojom vlastitom vrstom. Ako bujice presahnu… gdje muškarac i žena više nisu produkti kulture, gdje više nemaju obitelji i roda i ne osjećaju se bliže nekim ljudima nego drugima, gdje više nema materinjeg jezika - to bi dovelo do ogromnog isušivanja svega što je ljudsko”, rekao je na kraju Hladnog rata, u razgovoru za Washington Post, liberalni filozof Isaiah Berlin. Bio u pravu ili ne, liberali i ljevičari koji smatraju nacije i granice preprekama slobodi, a sve snažniji antiimigrantski sentiment isključivo kao ksenofobiju i rasizam, trebali bi uzeti u obzir da je Berlin slikovito opisao izuzetno snažnu i univerzalnu ljudsku motivaciju - potrebu za pripadanjem i ukorijenjenošću u određenu zajednicu.
Kao što ističe psiholog Jonathan Haidt, rasizam, iako je prisutan, vrlo je površno objašnjenje protivljenju imigraciji. U suštini, radi se o reakciji na "normativnu prijetnju", na tjeskobu izazvanu percipiranom ili stvarnom prijetnjom našem “moralnom poretku” i strahom da se "mi" – zajednica, norme i vrijednosti, identitet – raspadamo.
Čovjek je komunalno biće, a kozmopolitizam je prije iznimka nego pravilo. To stoji čak i ako ne ulazimo u pitanje jesu li sve kulture jednako vrijedne i napredne, kao što tvrde kulturni relativisti. A argumenti protiv te teze prilično su brojni i uvjerljivi. Bogatstvo, kvaliteta života, sloboda, univerzalna ravnopravnost, poštivanje ljudskih prava i uređenost društva po principu vladavine prava i odgovornosti vlade građanima na neusporedivo su višem nivou na Zapadu nego u ostatku svijeta, a mnogo toga upućuje da su ovi faktori međusobno povezani.
A s potpuno otvorenim granicama, odnosno s imigracijom takvih razmjera kakvima svjedočimo u Europi posljednjih godina (ili, bolje rečeno, desetljeća), integracija useljenika i sam društveni ugovor koji nas drži na okupu, kako tvrde protivnici imigracije, dolazi u pitanje. Ako useljenici, kako tvrde desni političari, ali i građani koje predstavljaju, ne mogu ili ne žele raditi već živjeti od socijalne pomoći koju financiraju europski porezni obveznici, ako iz tog razloga obavljaju tzv. “azilni šoping”, birajući azil samo u najbogatijim europskim zemljama (drugim riječima, u Njemačkoj i Švedskoj, a ne u Grčkoj ili Hrvatskoj), ako odbijaju prilagoditi svoje kulturne običaje i vjerske norme i vrijednosti društvu u kojem se nalaze, ako ne poštuju zakone zemlje domaćina, a ista to tolerira, onda je ona ta koja se prilagođava došljacima, ne obrnuto. Što su demografske promjene veće, i ta transformacija će biti znatnija i nepovratnija.
Osjećaj nesigurnosti europskih - konkretno talijanskih - građana i njihovo okretanje antiimigrantskih desnici još su razumljiviji ako uzmemo u obzir da znatan dio migranata koji stignu iz Afrike ne dobiju azil jer nisu izbjeglice, već ekonomski migranti, da u Italiji često žive kao beskućnici, bez posla i perspektive, društveno isključeni i neintegrirani; i da u Italiji, ali i u Njemačkoj, Švedskoj i drugim zemljama EU-a novinske stupce sve češće pune vijesti o brutalnim zločinima koje su počinili pojedini migranti, bili izbjeglice ili ne. Slučajevi silovanja i ubojstva 19-godišnje Marije Ladenburger iz Freiburga (počinitelj iranski azilant koji se lažno predstavio i koji je već u Grčkoj osuđen za pokušaj ubojstva), 18-godišnje Talijanke Pamele Mastropietro iz talijanskog gradića Macerata (počinitelj nigerijski migrant i diler), 14-godišnje Susanne Feldman (počinitelj irački izbjeglica Ali Bašar, koji je potom pobjegao u domovinu iz koje je izručen natrag) samo su neki od primjera.
Također, ne mogu se zanemariti ni teroristički napadi koje su počinili migranti, poput onih prošle godine u Barceloni, Londonu, Manchesteru, Stockholmu, Marseilleu, Parizu i Hamburgu koji su odnijeli na desetke života - ma koliko objektivno neznatne bile šanse da netko u EU nastrada u terorističkom napadu.
Mogu li se granice i ljudska prava migranata zaštititi u isto vrijeme?
Matteo Salvini, talijanski ministar unutarnjih poslova i čelnik vladajuće Lige, kaže kako je u Italiju u posljednje četiri godine morskim putem stiglo 650 hiljada ljudi, da je zabilježeno 430 hiljada zatraženih azila te da je ta zemlja bila domaćin 170 hiljada "navodnih izbjeglica", što je koštalo više od 5 milijardi eura, pa je ta zemlja odbila posljednjih dana primiti nove migrante. Broj je zapanjujuće velik čak i ako uzmemo u obzir da Italija ima 60 milijuna stanovnika, posebno stoga što je 2016. ukupan broj stranaca u toj zemlji iznosio preko 5 milijuna, ne računajući naturalizirane useljenike.
Još su dramatičniji razmjeri migrantskog priljeva, naravno, u Njemačkoj - u najbogatiju i najmoćniju zemlju EU od 2014. je ušlo čak 1.6 milijuna tražitelja azila. Zajedno s ekonomskim egzodusom iz istočnih članica EU, uključujući Hrvatsku, broj stranaca u ovoj zemlji narastao je prema podacima Saveznog statističkog ureda iz travnja na 10.6 milijuna - drugim riječima, svaki osmi stanovnik Njemačke je useljenik, bilo iz EU ili izvan nje.
Francuski premijer Emmanuel Macron je u pravu kad kaže da se protiv ilegalne migracije treba boriti na razini Europe, a ne pojedinih država članica, i to na "human i metodičan način", poštujući ljudska prava migranata i držeći se europskih vrijednosti. Do ostvarenja tog cilja još je vrlo dalek put, kad pogledamo način na koji se migranti često tretiraju, bilo u Hrvatskoj, Italiji, Grčkoj ili Libiji.
Međutim, plan o uspostavi migrantskih centara za procesiranje zahtjeva za azil izvan EU (poznatijih kao “hot spot”), za koji se zalažu i ovaj prvak europskog centra i uvjereni branitelj europskog projekta, kao i Giussepe Conte, predsjednik euroskeptične i populističke talijanske vlade, zasad je i dalje na razini lijepih želja - kao i 2015. kad su europski lideri prvi put iznijeli tu ideju. EU povjerenik za proračun Guenther Oettinger iznio je brojku od čak 6 milijardi eura kojima bi EU financirala ovaj program - isti je iznos obećala isplatiti Turskoj za zadržavanje izbjeglica na svom teritoriju i zaustavljanje rute preko Grčke.
No nijedna od zemalja sjeverne ili subsaharske Afrike zasad nije pristala na hot spotove na svom teritoriju. Štoviše, tuniški veleposlanik u EU Tahar Šerif rekao je da je odgovor njegove zemlje “jasno ne”, jer “Tunis nema kapacitete ni sredstva da organizira takve prihvatne centre”. Libijski dužnosnici izrazili su sličan stav za azilantske centre na njihovom teritoriju, iako je Salvinijev prijedlog da isti ne budu smješteni u Libiji, već južno od libijske granice - u Nigeru, Čadu i Sudanu.
Hotspots dell'accoglienza in Italia?Sarebbe problema per noi e per la Libia stessa perché i flussi della morte non verrebbero interrotti.
Noi abbiamo proposto centri di accoglienza posti ai confini a Sud della Libia per evitare che anche Tripoli diventi un imbuto, come Italia. pic.twitter.com/3kfFfMIgTJ
Soros kao jednostavan odgovor sitnih umova na složena pitanja
Talijanska vlada, predvođena ministrom unutarnjih poslova Salvinijem, dovela je migrantsku krizu do kritične točke odbijanjem primanja daljnjih humanitarnih brodova nevladinih organizacija s migrantima spašenim na Mediteranu.
"Neka libijske vlasti interveniraju kao što su to činile i dosad. Bez pomoći i uplitanja humanitarnih brodova. Ta gospoda, koju financiraju Soros i društvo, znaju da su talijanske luke zatvorene za njihove brodove koji spašavaju tražitelje azila i zatvorene će i ostati", poručio je Salvini na svom Twitter profilu, aludirajući na raširenu teoriju zavjere da masovni migrantski val prema Europi organizira i financira George Soros kako bi “uništio Europu”. Kao i inače, oni paranoičniji, neukiji i slabije kapacitirani među nama pokušavaju objasniti složene i teško razumljive procese tako da iza njih smještaju nekog svemoćnog i dijaboličnog režisera.
S jedne strane, istina je da Libija prema evidenciji UN-a nije sigurna zemlja za povratak migranata, odnosno tražitelja azila. Osim što u Libiji i 7 godina nakon svrgavanja diktatora Moamera Gadafija ne postoji jedinstvena vlast koja ima suverenitet nad čitavim njenim teritorijem, iz te zemlje dolaze brojni zastrašujući izvještaji o migrantima koje se otima, drži u ilegalnom zatočeništvu i nehumanim uvjetima, muči, pa čak i prodaje u roblje. No glavnu ulogu u tim zločinima imaju upravo krijumčari ljudi koji šalju migrante u pretrpanim čamcima i s gorivom dovoljnim samo da iziđu iz teritorijalnih voda, 22 km od obale. A tamo ih često kupe upravo brodovi stranih NGO-ova i prevoze ih do Italije, zbog čega ih nova talijanska vlada optužuje da služe kao taksi služba za migrante i da surađuju s krijumčarima.
“Ne možemo primiti sve”
Italija se protivi trenutnom prijedlogu zajedničkog europskog sustava azila i imigracije, iznesenom na neformalnom EU summitu koji je održan u nedjelju. Ali Italija mu se protivi zato što prema njenom mišljenju ne ide dovoljno daleko u reformi Dublinske regulative, prema kojoj su članice koje su prve na udaru migrantskog vala one mediteranske te one moraju dati azil izbjeglicama koje ga zatraže. To su Grčka, Italija i, u manjoj mjeri, Španjolska - ali potencijalno i Hrvatska, ako se situacija razvije u tom smjeru da naša zemlja opet postane središte migrantske rute, bilo iz Srbije, Bosne i Hercegovine ili preko Jadrana.
No Višegradska skupina svojevrsnih odmetnica unutar EU - Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska - pravi je problem u nalaženju zajedničkog rješenja. Članice V4 bojkotirale su nedjeljni summit, a isto tako blokiraju svaku inicijativu tog tipa jer su uvjerene da je to samo izlika, a da je “istinski cilj” službenog Bruxellesa naseljavanje migranata, što bi “uništilo Europu”, kako je rekao Imre Puskas, glasnogovornik mađarske vladajuće stranke Fidesz. Ovakva retorika samo se nadovezuje na teorije zavjera koje je Viktor Orban propagirao u nedavnoj predizbornoj kampanji (očito uspješno, s obzirom na premoćnu pobjedu) o tome da je Bruxelles napunjen birokratima, aktivistima i pravnicima koji imaju za cilj utvrditi useljavanje kao zajamčeno ljudsko pravo i tako onemogućiti državama članicama da štite svoje granice i kontroliraju imigraciju.
Stoga vlade V4 ne žele ni čuti za bilo kakvu obvezu proporcionalne redistribucije izbjeglica u svojim zemljama, jer smatraju da se time krši njihov suverenitet i da se radi samo o početnoj fazi mnogo većeg migrantskog vala kojim bi se, protiv njihove volje, nepovratno izmijenile njihove zemlje. Za Orbana i ostale iz ovog kluba suverenitet je važniji od bilo kakve solidarnosti s drugim članicama.
Pa ipak, razlika između europske desnice i centra po pitanju imigracije manja je nego se čini. “Ne možemo primiti sve”, rekao je Macron pri nedavnom susretu s Conteom. Čak i Angela Merkel, iako je desničari optužuju da je otvorila vrata migrantima iz cijelog svijeta (što je prilično iskrivljena interpretacija njene odluke iz 2015.), vjerojatno bi se složila s Macronom. Pod “mi” je Macron, naravno, mislio na Europu, a pod “sve” na sve siromašne iz Trećeg svijeta koji su se uputili ili će se tek uputiti na Stari kontinent, uvjereni da ih tamo čeka instant bolji život. Pronalazak zajedničkog jezika i minimalnog međusobnog povjerenja između europskog establišmenta i novih populističkih “odmetnika” bit će glavni preduvjet za iznalaženje odgovora na najveći izazov pred kojim se EU našla u svojoj povijesti.
0 ( + )
*
ARD u dnevniku pozvao Merkel na ostavku, možete li zamisliti da HRT isto učini Plenkoviću?
Njemačka javna televizija pozvala Merkel na ostavku, zamislite da to HRT učini Plenkoviću?
G.D.
Foto: Hina
NJEMAČKA javna televizija ARD jučer je u svojoj središnjoj informativnoj emisiji Tagesschau objavila komentar novinara Maltea Piepera, u kojemu on konstatira kako bi njemačka kancelarka Angela Merkel trebala podnijeti ostavku. Pieper takav stav obrazlaže izostankom rezultata Merkel u dogovaranju zajedničke europske politike prema migrantima, konstatirajući da je kancelarkin “politički stil odgovoran za to” i da “ona na europskoj sceni širi loše raspoloženje”. “Potreban je novi početak u Kanzleramtu”, konstatira se u komentaru ARD-a.
Inače, treba napomenuti da su komentari novinara i urednika uobičajeni u informativnim emisijama ARD-a, s naglaskom da ne moraju odražavati stav cijele redakcije, ali se njemačka javna televizija očito ne ustručava kritizirati vodeće političare u zemlji i svijetu.
Pieper ističe da se Europska unija ne može dogovoriti “oko jedne od najvažnijih političkih tema sadašnjice”, te da je to “objava bankrota” u političkom smislu, a razlog tome je nepovjerenje među liderima članica Europske unije, napose nepovjerenje prema Angeli Merkel. Naglašava se da je poznati pragmatizam Angele Merkel rezultirao i time da se problemi ignoriraju, te da je još 2011. i 2012. postalo jasno kako se značajno povećava broj migranata koji idu prema EU, no da je Merkel tada rekla kako je to problem Italije i Grčke, zemalja koje su prve bile na udaru. “Kancelarka je otkrila često spominjanu 'europsku solidarnost' tek kada su kolone došle do bavarske granice. Te jeseni 2015. njoj odjednom nije bilo dovoljno europske solidarnosti. Sada pak ima problem u Njemačkoj i odjednom nema vremena za duge pregovore”, navodi Malter Piper, dopisnik ARD-a iz Bruxellesa u svom komentaru.
Merkel je u europskoj politici iza sebe ostavila "spaljenu zemlju"
Merkel se zamjera da se prema Grčkoj u krizi eura i prema istočnim članicama EU-a u vezi izbjegličkih kvota ponašala “rabijatno”, a nije ju bilo briga za visoku nezaposlenost mladih u mediteranskim zemljama, te da je iza sebe ostavila “spaljenu zemlju”. Posljedica kancelarkine politike “ne-kompromisa i ne-dogovora je i rast ekstremne desnice”.
Na kraju komentara se Merkel osobno poručuje da s njom dogovora na razini Europske unije neće biti, te da postizanju dogovora najviše može pomoći svojom ostavkom. “Oslobodite Kanzleramt za nekog novoga, čije ime nije tako opterećeno kao Vaše. Koga će se u Europi saslušati? Kome će se vjerovati da u vidu ima interese svih? Dopustite nam da pokušamo novi početak”, zaključuje dopisnik ARD-a iz Bruxellesa.
Osim što je riječ o primjeru kako u uređenoj zemlji u kojoj postoji sloboda i neovisnost medija mogu funkcionirati javni mediji, financirani novcem poreznih obveznika, ovaj komentar objavljen u udarnoj informativnoj emisiji ARD-a nameće i sljedeće pitanje: možete li zamisliti da se u Dnevniku HTV-a argumentirano pozove na ostavku premijera Andreja Plenkovića? Razloga za to sigurno ne nedostaje.
0 ( + )
*
SAD neće Turskoj prodati vojne avione ako Ankara od Rusa kupi moćan raketni sustav
SAD neće Turskoj prodati vojne avione ako Ankara od Rusa kupi moćan raketni sustav
HINA, R.I.
Screenshot: YouTube
VISOKI dužnosnik američkog State Departmenta upozorio je Tursku da će njihova kupovina borbenih zrakoplova F-35 Lockheed Martina biti ugrožena ako ne odustane od kupovine ruskih obrambenih sustava projektila S-400.
Ako kupi te sustave Turska će biti i predmet sankcija pod mjerama koje je predsjednik Donald Trump potpisao prošlog ljeta, istaknuo je na svjedočenju u senatu Wess Mitchell, pomoćnik američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja.
Tim se zakonom o sankcijama, poznatim kao CAATSA, traži kažnjavanje tvrtki koje surađuju s ruskom obrambenom industrijom.
"Bili smo jasni da će kupovina S-400 neizbježno ugroziti mogućnost turske vojno-industrijske suradnje sa Sjedinjenim Državama, uključujući zrakoplove F-35", rekao je Mitchell pododboru za međunarodne odnose na saslušanju o odnosima s Europom.
Washington i Ankara proteklih su mjeseci pogoršali svoje odnose zbog niza pitanja, poput američke politike u Siriji i pravnih postupaka koji se vode protiv američkih državljana u Turskoj od kojih je naistaknutiji američki pastor Andrew Brunson, optužen za terorizam.
Mitchell procjenjuje da je u Turskoj pritvoreno oko dvadeset Amerikanaca od kojih mnogi imaju dvojno državljanstvo.
No Mitchell je i pohvalio Tursku, članicu NATO-a, kao "ključnog saveznika i partnera", spomenuvši podršku kampanji u borbi protiv Islamske države.
"Vrlo blisko surađujemo s njima u obavještajnom i drugim područjima, no to bi se moglo poboljšati", smatra Amerikanac.
Predsjednik Donald Trump u utorak je telefonski čestitao turskom kolegi Tayyipu Erdoganu na pobjedi na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, a dvoje čelnika se obvezalo da će ojačati bilateralne obrambene i sigurnosne odnose, objavio je ured turskog predsjednika.
U američkom Kongresu donosi se niz mjera kojim će se blokirati prodaja zrakoplova Turskoj ako kupi ruske sustave, a Mitchell tvrdi kako vlada vjeruje da ima pravne ovlasti blokirati dostavu letjelica i bez podrške tog tijela.
0 ( + )
*
Sud poništio smrtnu kaznu tinejdžerici koja je u Sudanu ubila supruga nakon što ju je silovao
Sud poništio smrtnu kaznu tinejdžerici koja je u Sudanu ubila supruga nakon što ju je silovao
HINA
Screenshot: Twitter
SUDANSKI sud danas je odbacio smrtnu kaznu za tinejdžericu koja je ubila svog supruga za kojeg je tvrdila da ju je pokušao silovati, a umjesto toga je dobila kaznu od pet godina, otkrio je njezin odvjetnik.
Devetnaestogodišnja Noura Hussein tvrdi da ju je otac prisilio na brak s muškarcem koji je njezin bratić, a prošlog ju je mjeseca islamistički vjerski sud osudio na smrt vješanjem zbog njegovog ubojstva.
Prizivni sud danas ukinuo smrtnu presudu
Aktivisti za ljudska prava pozivali su sudanskog predsjednika Omara al-Bashira da pomiluje Hussein, ističući kako je natjerana na maloljetni brak i da je djelovala u samoobrani. Prizivni sud je danas ukinuo njezinu smrtnu presudu.
GOOD NEWS! - We can indeed confirm that Noura Hussein is no longer facing the death penalty. A huge thank you to all of you for taking action. It worked! More details soon. #JusticeForNourapic.twitter.com/e0yjErbGca
Osim petogodišnje zatvorske kazne, Noura će morati platiti 375 sudanskih funta (oko 20 američkih dolara), rekao je njezin odvjetnik Al-Fatah Hussein. Optuženica je zaručena kad je imala 16 godina, no odbijala je brak i tri godine se skrivala kod rođaka.
Suprug ju je silovao dok su je držali rođaci
Svojoj obitelji u Kartumu vratila se u travnju ove godine kad joj je otac rekao da je brak otkazan, no bila je prevarena, a pripreme za vjenčanje bile su u tijeku.
Otkrila je da je odbila seksualni odnos s novim suprugom nakon vjenčanja, no šestog dana braka on ju je silovao dok su je trojica njegovih rođaka držala. Idući dan ju je pokušao ponovno silovati te ga je tada ubila nožem u samoobrani.
Islamski vjerski sud ju je u svibnju optužio zbog ubojstva s predumišljajem. Sudan je na 165. mjestu od 188. država na indeksu Ujedinjenih naroda o ravnopravnosti spolova koji mjeri kako žene stoje po pitanju pristupa zdravstvu, obrazovanju, političkom angažmanu i poslovima.
0 ( + )
*
Više od 5 milijuna Talijana živi u potpunom siromaštvu
Više od 5 milijuna Talijana živi u potpunom siromaštvu
HINA
Foto: 123rf
VIŠE od 5 milijuna ljudi u Italiji živi u potpunom siromaštvu, što je najveća razina otkad je 2005. prvi put provedeno to mjerenje, pokazali su u utorak službeni podaci.
Oko 8,4 posto populacije nema dovoljno sredstava za život, što je rast u odnosu na 2016. kad ih je bilo 7,9 posto, pokazao je državni statistički ured Istat.
Razina siromaštva posebice je visoka u talijanskim južnim regijama, najviše među mladima i državljanima koji nisu talijanskog porijekla. Podaci Istata pokazuju da je siromašno 34,5 posto kućanstava u kojima žive stranci.
Ekonomsko nezadovoljstvo ključan je faktor iza uspjeha stranaka Liga i Pet zvijezda na izborima u ožujku, smatra dpa.
Čelnik Lige i ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, poznat po svojoj retorici protiv ilegalne imigracije, istaknuo je kako Istatovi podaci potvrđuju potrebu provedbe obećanja iz kampanje njegove stranke o "stavljanju Talijana na prvo mjesto".
Čelnik Pet zvijezda i ministar gospodarskog razvoja Luigi Di Maio na svojoj je Facebook stranici napisao kako jedan od glavnih prijedloga njegove stranke o temeljnom dohotku za siromašne "mora odmah" biti uveden.
Italija je između 2008. i 2014. bilježila recesije nakon kratkog oporavka, a od tada je njezin ekonomski oporavak slab. U 2007. je siromaštvo u toj državi pogađalo manje od 2,5 milijuna ljudi.
0 ( + )
*
Velika Trumpova pobjeda: Muslimani iz pet zemalja ne smiju u SAD
Velika Trumpova pobjeda: Muslimani iz pet zemalja ne smiju u SAD
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI vrhovni sud danas je Donaldu Trumpu osigurao jednu od najvećih pobjeda tokom njegovog predsjedništva, podržavši njegovu zabranu dolaska u Sjedinjene Države za putnike iz nekoliko većinski muslimanskih država i odbacivši tvrdnje da je riječ o neustavnoj vjerskoj diskriminaciji.
Presuda je donesena s pet glasova za i četiri protiv i time je završena žestoka sudska bitka o tome predstavlja li ta mjera nezakonitu zabranu muslimanima. Trump sad može proglasiti pobjedu nakon što su niži sudovi blokirali njegovu odluku u rujnu.
Vrhovni sud smatra kako osporavatelji Trumpove odluke nisu uspjeli dokazati da zabrana krši američki zakon o imigraciji ili prvi amandman američkog ustava koji zabranjuje vladi da favorizira jednu religiju nauštrb drugih. Sudac John Roberts je u ime suda objavio da je vlada "dala dovoljno opravdanje oko nacionalne sigurnosti" koje je prevladalo. "Ne izražavamo nikakve poglede oko osnovanosti ove mjere", dodao je Roberts.
Trumpova odredba ostaje na snazi
Presudom Vrhovnog suda omogućava se da ta Trumpova uredba ostane na snazi, ali i da Trump doda još država. On smatra kako je mjera potrebna kako bi se SAD zaštitio od islamističkih militanata. Trenutno je ulazak u Sjedinjene Države zabranjen većini ljudi iz Irana, Libije, Somalije, Sirije i Jemena. Vrhovni sud je dopustio da ona ostane na snazi u prosincu dok traje pravna bitka.
Robert je rekao kako su Trumpove odluke o zabrani ulaska određenim skupinama ljudi "unutar izvršnih ovlasti i da ih je mogao donijeti bilo koji drugi predsjednik". Kritičari mjere tvrdili su da je motivirana Trumpovim neprijateljstvom prema muslimanima te su pozivali sudove da uzmu u obzir njegove izjave tokom predsjedničke kampanje 2016. Trump je kao kandidat pozivao na "potpunu i sveobuhvatnu zabranu ulaska muslimanima u SAD".
Ta je mjera bila jedna od prvih odluka novog američkog predsjednika i donesena je samo tjedan dana nakon što je stupio na vlast. Na listi država se prije nalazio i Čad, ali je maknut 10. travnja, a u ranijim verzijama su na njoj bili i Sudan i Irak.
0 ( + )
*
Na sudu saslušan ginekolog optužen za krađu beba u Španjolskoj
Na sudu saslušan ginekolog optužen za krađu beba u Španjolskoj
HINA
Screenshot YouTube
SUD u Madridu saslušao je 85-godišnji ginekologa optuženog za krađu novorođenčeta kojeg je 1969. predao drugoj ženi, čime je postao prva osoba kojoj se sudi u Španjolskoj u aferi „ukradenih beba“.
Riječ je o praksi kojom su desetljećima djeca oduzimana u rodilištima te prodavana i poklanjana osobama koje nisu mogle imati djece, dobrostojećim ljudima i onima bliskima tadašnjem režimu.
Bivši liječnik Eduardo Vela optužen je za lažiranje rodnog lista i nezakonito zadržavanje maloljetne osobe dok je radio u bolnici San Ramón u Madridu. Državno odvjetništvo zatražilo je 11-godišnju zatvorsku kaznu a Vela je rekao da je nedužan.
Otimanje djece
Tužbu protiv njega podnijela je 49-godišnja Inés Madrigal koja tvrdi da je Vela lažirao njen rodni list 1969. kako bi ju mogao oduzeti biološkoj majci u rodilištu te predati drugoj ženi koja je htjela bebu.
Ispred suda je više desetaka aktivista, uglavnom žena, u žutim majicama vikalo „želimo pravdu“ tražeći da se otvore slični slučajevi ove prakse koja je trajala od 1939. do 1987.
Prosvjednici su naveli svoje vlastite slučajeve napominjući kako su odgovorne osobe oduzimale djecu majkama, siromašnima ili onima koje nisu pripadale političkoj orijentaciji režima generala Francisca Franca.
Majkama bi liječnici, medicinske i časne sestre govorile da im je dijete umrlo odmah po rođenju a one u šoku ne bi imale pristup ili nisu bile u stanju provjeriti istinitost.
Praksa se nastavila i u 1980-ih
Nakon Francove smrti 1975. te prestanka konzervativne diktature, praksa se nastavila 1980-ih godina.
Kada je Madrigal napunila 18 godina majka joj je priznala da je posvojena. Da bi mogla biti jedna od ukradenih beba počela je sumnjati prije osam godina kada je pročitala jedan tekst o toj praksi u bivšoj bolnici San Ramón u kojoj se rodila.
„Sva sam se bila naježila kada sam shvatila da sam ja jedna od tih beba“, rekla je okupljenim medijima. Majka koja ju je odgojila je umrla u međuvremenu a Madrigal još uvijek ne zna tko joj je biološka majka, kaže. Nada se da bi liječnik Vela mogao otkriti tu tajnu ali i tajnu drugih slučajeva.
On se pak činio fizički slabim te se trudio čuti pitanja u sudnici. Odbio je navode da je ukrao i predao Madrigal drugoj ženi a također je rekao da se ne sjeća da li je potpis na njenom rodnom listu njegov.
„Ja nisam znao više od onoga medicinskog“, rekao je. Osobe iz udruga, koje se nalaze u situaciji sličnoj onoj Madrigal, napominju kako njihove tužbe nisu rezultirale sudskim procesima jer su suci navodili nedostatak dokaza i zastaru.
Odvjetnik Inés Madrigal rekao je u utorak ujutro da bi slučaj liječnika Vele mogao otvoriti stotine drugih slučajeva. Ne zna se točno koliko je ukradenih beba bilo tokom nekoliko desetljeća no španjolski mediji procjenjuju da bi se moglo raditi o 300.000 slučajeva.
0 ( + )
*
Premijeri Češke i Slovačke će s Macronom razgovarati o migrantima
Premijeri Češke i Slovačke će s Macronom razgovarati o migrantima
HINA
Foto: Hina/EPA
PREMIJERI Češke i Slovačke, koji ne prihvaćaju obvezne kvote podjele migranata u Europskoj uniji, u subotu će u Parizu razgovarati s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji je spomenuo prijetnju sankcijama ako zemlje odbiju prihvatiti migrante. "Premijer Andrej Babiš će s francuskim predsjednikom Macronom razgovarati o budućnosti EU i suradnji na sigurnosnom planu", navela je češka vlada u utorak u Pragu.
Češka i Slovačka, kao i druge dvije zemlje Višegradske skupine, Mađarska i Poljska, pobornici su tvrde linije o imigraciji. Te četiri zemlje su odbile sudjelovati na mini-summitu u nedjelju u Bruxellesu. Babiš je nazvao "nesretnim" datum i format tog mini-summita. "Nisam očekivao da će Emmanuel Macron vratiti raspravu godinu dana unazad", rekao je.
Macron zaprijetio sankcijama
Francuski predsjednik je u subotu zaprijetio financijskim sankcijama zemljama EU koji odbiju primiti migrante. "Ne mogu postojati države koje masivno profitiraju od solidarnosti Europske unije, a onda masovno izražavaju svoju nacionalnu sebičnost kad dolazi do pitanja migranata", dodao je francuski čelnik, očito govoreći o Mađarskoj, Poljskoj i Češkoj, države koje se protive ideji EU-a o razmještaju tražitelja azila.
Glasnogovornica slovačke vlade Beatrice Szabova je rekla da će slovački premijer Peter Pellegrini u subotu također razgovarati s francuskim predsjednikom. "Naše je stajalište jasno, štitimo vanjsku granicu EU. Slovačka ne može primiti na svoj teritorij strane državljane bez dogovora s EU", rekao je Pellegrini u utorak u parlamentu Bratislave.
0 ( + )
*
Pobjeda Erdogana mogla bi biti ekonomska katastrofa za Tursku
Pobjeda Erdogana mogla bi biti ekonomska katastrofa za Tursku
R.I.
Foto: EPA
KADA je predsjednik Turske najavio prijevremene izbore, većina analitičara zaključila je da znaju zašto je to napravio: imao je financijskih problema i nije mogao riskirati s čekanjem.
Recep Tayyip Erdogan vratio se u predsjednički ured s novim ovlastima, nakon što je gospodarstvo raslo više od godinu dana. Sada je sprečavanje slabljenja ekonomije vjerojatno njegov najvažniji i najteži zadatak.
"Izborni rezultat ne rješava najvažnije pitanje s kojima se suočava tursko gospodarstvo: Kako izbjeći gospodarski pad", izjavio je za Bloomberg Inan Demir, ekonomist Nomura Internationala u Londonu.
U vrijeme kampanje predsjednik se mogao hvaliti stopom rasta od 7,4 posto koja je nadmašila prošlogodišnji rast u Kini. Jeftini novac i državni poticaji donijeli su milijarde dolara u gospodarstvo u državi u kojoj je pokušan puč 2016. godine.
Ipak, uoči izbora, pojavile su pukotine u strategiji "rasta pod svaku cijenu": mjesecima su rasli inflacija i deficit potaknuti padom valute i bijegom stranih investitora.
Erdoganova politika prouzročila je probleme u ekonomiji
Većina ekonomista slaže se da je Erdoganova politika uzrokovala te probleme. Smatraju da su kamatne stope stalno bile preniske, i to kao nuspojava predsjedničkog uplitanja u poslove središnje banke i rezultat njegovih neobičnih stavova o tome kako se boriti protiv inflacije. Proračunski deficit, premda malen prema ranijim turskim standardima, još uvijek je prevelik za gospodarstvo koje je izloženo riziku.
Turske su se tvrtke zadužile u značajnim iznosima u dolarima i eurima, a dug je sada znatno skuplji za otplatu nakon što je lira ove godine pala za 20 posto u odnosu na dolar. Središnja banka također je donijela dodatne kreditne troškove za domaća stanovništvo, povećavši kamatne stopa za 500 baznih bodova od travnja – bio je to potez koji je odobrio Erdogan nakon početnog otpora, u očajnom pokušaju da učvrsti valutu.
U prvom otvaranju burze nakon dvostruke pobjede Erdogana na predsjedničkim i parlamentarnim izborima u nedjelju bilo je znakova da su svi ti rizici bili na umu investitorima.
Ipak, turske dionice zabilježile su početne dobitke jer su uklonjeni različiti scenariji - uključujući i prijetnje da pravosuđe rješava rezultate izbora ili da počnu prosvjedi. No ključni burzovni indeks pao je 1,9 posto, uz pad dionica banaka, prvog dana nakon izbora. I lira je pala niže u odnosu na stanje prije izbora.
"Bilo kakva odgoda vjerojatno neće ništa riješiti. Popis ranjivosti je dugačak", napisali su analitičari JPMorgan Chasea.
Vlada je, dva mjeseca uoči izbora, najavila paket poticaja vrijedan oko 5 milijardi dolara, nakon što je prošle godine napravila nešto slično uoči referenduma.
Turska ima proračunski deficit od oko 1,6 posto BDP-a koji će se vjerojatno povećati do kraja godine na 2 posto, procjenjuje JPMorgan.
Vlade prije Erdoganovih imale su znatno veće deficite, a fiskalna disciplina jedan je od ciljeva koje proklamira vladajuća stranka AKP. Ipak, potrošnja u kombinaciji s radom središnje banke i njenom politikom jeftinog novca pridonijeli su neuravnoteženosti Turske u mnogim očima ekonomista - a to se osobito vidi u deficitu tekućeg računa platne bilance koji je jedan od najvećih na svijetu.
Ali Erdogan nije sklon poslušati upozorenja njegovih tehnokrata, smatra ekonomist Demir. "Ne može ili neće smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru, socijalna davanja ili vojnu potrošnju. I ne želi smanjiti financiranje svojih megaprojekata. Rebalans kroz fiskalno pooštravanje nije vjerojatan."
U intervjuu koji je dao Bloombergu tjednima prije izbora, Erdogan je obećao da će izravnije nadzirati odluke o kamatnim stopama – ta najava uplašila je mnoge ulagače i ubrzala krizu na turskim tržištima.
Erinc Yeldan, profesor ekonomije na sveučilištu u Ankari, izjavio je da je "Turska vlada zapela u uvjerenju da morate smanjiti kamatne stope da bi gospodarstvo raslo i da tvrtke mogu plaćati svoje dugove. Ali to nije realno".
0 ( + )
*
VIDEO Pogledajte vježbu austrijske policije, pripremaju se na novu migrantsku krizu
VIDEO Pogledajte vježbu austrijske policije, pripremaju se na novu migrantsku krizu
R.I.
Screenshot: Ruptly
EUROPSKE zemlje tapkaju na mjestu kad je u pitanju rješenje za migrantsku krizu koja se preko Mediterana opet preljeva u Europu. Ovaj put su u centru pažnje Talijani koji su, nakon dolaska nove vlasti, zabranili uplovljavanje brodova s migrantima u svoje luke.
Oštru politiku prema migrantima nakon dolaska nove desne vlasti pokazuje i Austrija, jedna od zemalja koja se našla u centru migrantskog vala krajem 2015. godine, puno većeg nego ovog sad.
Austrijske snage na granici su održale vježbu kojom se pripremaju na moguću novi migrantsku krizu. Pogledajte kako je to izgledalo.