Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
PROŠLOG ljeta krpelj je ugrizao čovjeka u gradu nedaleko od New Yorka. Nije to ništa neobično. Krpelji su uobičajena pojava na američkoj istočnoj obali, uostalom Lajmska bolest, koju prenose krpelji, prvi je put identificirana u blizini, u američkoj saveznoj državi Connecticutu. No krpelj koji je potajno zario svoje šiljaste čeljusti u nesretnog 66-godišnjeg stanovnika Yonkersa bio je nešto novo. Bio je to prvi invazivni krpelj koji je stigao u SAD u posljednjih 50 godina i bio je to prvi put da je ugrizao čovjeka, piše web stranica wired.com.
Niz neodgovorenih pitanja o azijskom dugorogom krpelju
Žrtva se nije razboljela od tog ugriza. Ali činjenica da se to uopće dogodilo pokazala je znanstvenicima koliko malo znaju o tom insektu, poznatom kao azijski dugorogi krpelj, o bolestima koje prenosi, o tome gdje obitava, te kako uspijeva prijeći tako velike razdaljine. Iza tih neodgovorenih pitanja pojavljuje se veći problem. Nismo posvetiti toliko pažnje krpeljima, koliko drugim insektima koji prenose bolesti. Imamo mnogo toga za nadoknaditi da bismo shvatili kako su promjene vremenskih prilika pokrenule i krpelje.
Sve donedavno, azijski dugorogi krpelj obitavao je samo u istočnoj Kini i Rusiji, Japanu, Australiji, Novom Zelandu i nekoliko pacifičkih otoka. U tim zemljama prenosio je niz bakterijskih i virusnih bolesti koje napadu ljude, uključujući i potencijalno smrtonosnu hemoragijsku groznicu. Još je strašniji način na koji napada stoku. Ovaj krpelj razmnožava se aseksualno, polaganjem hiljada jaja istodobno i proizvodnjom valova potomstva koji uzimaju toliko krvi da odrasla stoka slabi, a telad umire.
Na ženi bilo 1000 sitnih larvi
U augustu 2017. godine žena koja je držala samo jednu ovcu na svom imanju na sjeverozapadu New Jerseyja, u susjedstvu velikih kuća i travnjaka, došla je u ambulantu okruga Hunderton i požalila se kako je na životinji pronašla krpelja. Nije shvatila, sve dok joj užasnuti zaposlenici nisu rekli, da i na sebi ima krpelja te više od 1000 sitnih larvi po svojoj odjeći.
Istražitelji su ženi dali druge hlače i pošli s njom kući. Njihove su čizme odmah bile prekrivene gmizavim larvama, kojih je bilo mnogostruko više nego bi se očekivalo od posjeda takve veličine. Pronašli su i stotine krpelja na ušima i ispod dlake jadne ovce. Za insekte na ovci bila je dovoljna insekticidna kupka, a studenački mraz pobrinuo se za krpelje na pašnjaku. Do tada su istraživači sa sveučilišta Rutgers identificirali dugorogog krpelja te potvrdili da se radi o prvom takvom slučaju izvan karantene (u kojoj su tokom 60-ih godina dvaput pronađeni na životinjama koje su dovezene u SAD). Nisu imali pojma odakle je krpelj došao, ali su se zapitali koliko je dugo tu, s obzirom na to da je pašnjak bio tako napučen.
Je li u Americi dovoljno dugo da se mogao proširiti?
Očito je tako. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavio je prošle srijede kako je egzotični krpelj već pronađen u 11 saveznih država. Jedna od njih je i New York, u kojoj živi čovjek iz Yonkersa, koji je otprilike 130 kilometara od zaraženog pašnjaka. U vrijeme ugriza nije mnogo putovao. Nije prošlo ni mjesec dana kako je napustio okrug Westchester. Kad su istražitelj pregledali kuću ugrizenog čovjeka, pronašli su krpelje i larve posvuda. Pronašli su krpelje na mjestima na kojima znanstvene spoznaje ukazuju da ne bi trebali biti, na suncu usred dobro održavanog travnjaka umjesto u sjenovitoj visokoj travi. Strani je krpelj stigao bez objašnjenja, kretao se bez najave, procvjetao na područjima na kojima ne bi trebao biti uspješan, a sada predstavlja i moguću prijetnju ljudskom zdravlju.
"Zabrinuta sam, ali nisam iznenađena. Znali smo da je krpelj ovdje, na temelju njegovog ponašanja u drugim zemljama znali smo da je sposoban ugristi čovjeka. Dakle, pred nama je mnogo pitanja", kaže Bobbi Pritt, liječnica i patologinja u klinici Mayo u Minnesoti, koja je za medicinski časopis napisala komentar nakon vijesti o ugrizu krpelja.
Problem je u pronalaženju odgovora. Činjenica je da rad istraživača krpelja nije financiran dovoljno u usporedbi s ostalim insektima. Uostalom, američki sustav javnog zdravstva utemeljen je na borbi protiv komaraca. Prvi lokalni zdravstveni odjel, ustrojen u Philadelphiji 794. godine, nastao je zbog razorne epidemije žute groznice godinu prije. CDC se razvio iz programa iz Drugog svjetskog rata, koji je bio usmjeren na borbu protiv malarije na jugu, gdje je bolest izazvala pustoš i probleme u pripremama za rat, ostavljajući vojnike nesposobne za dužnost, a radnike nesposobne za rad u tvornicama ratne opreme.
U Americi sedam novih bolesti koje prenose krpelji
Do danas CDC izrađuje nacionalnu kartu rasprostranjenosti različitih vrsta komaraca. Savezne države, okruzi i gradovi upravljaju s više od 700 područja na kojima se radi na smanjivanju broja komaraca, a Američka asocijacija za kontrolu komaraca procjenjuje da te ustanove zajedno godišnje potroše oko 200 milijuna dolara na hvatanje, analiziranje i ubijanje tih insekata. Krpelji ni približno nemaju tako koordiniranu pažnju ili toliko novca. Američko entomološko društvo upozorilo je prije četiri godine da SAD treba sveobuhvatnu strategiju protiv krpelja, samo je nekoliko saveznih država, poput New Yorka 2018. i Connecticuta ove godine, izradilo programe nadzora i kontrole krpelja.
Postoji dobar razlog da se to učini. Krpelji i bolesti koje prenose, ne samo Lajmska bolest, nego i babezioza, erlihioza, anaplazmoza i druge, predstavljaju veliki javnozdravstveni problem. Prošle godine CDC je objavio da se broj slučajeva bolesti koje prenose insekti utrostručio od 2004. do 2016. Tri četvrtine od tih slučajeva uzrokovali su krpelji. U vrijeme te studije, CDC je identificirao sedam bolesti koje krpelji prenose na ljude, neke od njih smrtonosne, a koje su posve nove u SAD-u.
Kad se te bolesti dijagnosticiraju kod ljudi, CDC zahtijeva da se o njima podnose izvještaji kako bi ih se moglo sažeti i mapirati. Ali znanstvenici koji se bave krpeljima, kao što je Rick Ostfeld, ekolog bolesti s Cary instituta za ekosustave u New Yorku, već godinama govore da je najvažnije rutinsko hvatanje i uzorkovanje samih krpelja, kao što se već radi s komarcima. Tako se može spoznati koje se vrste razmnožavaju i koje bolesti prenose.
Ostfeld kaže kako trenutačno nadzor pokreće samo interes akademskih znanstvenika: "Kao da radimo na zakrpama. Ljudi koji traže krpelje pronalaze ih na studijskim područjima, ali to velike dijelove zemlje ostavlja bez ikakvog nadzora."
Ben Beard, medicinski entomolog i zamjenik ravnatelja CDC-ova odjela za vektorske bolesti (one koje insekti prenose ugrizima), kaže da se to počinje mijenjati: "Financiramo zdravstvene odjele po saveznim državama koji počinju raditi na nadzoru krpelja."
Primarni izvor financiranja je CDC-ov program pod nazivom "financiranje epidemioloških i laboratorijskih kapaciteta", koji svake godine šalje 200 milijuna dolara u 50 zdravstvenih odjela po saveznim državama, od čega 16 milijuna odlazi na sve bolesti koje prenose insekti. Donedavno je novac bio vezan uz konkretne projekte, ali ove je godine CDC dopustio državama više slobode u potrošnji novca. Rezultat toga bit će karta krpelja i patogena koje nose, po saveznim državama, a vjerojatno i okruzima, a koju CDC planira objavljivati jednom godišnje.
Beard kaže kako trenutačno nije moguće reći koliko će se jurisdikcija usredotočiti na krpelje i koliko će od spomenutih 16 milijuna dolara biti potrošeno na njihovo praćenje. Slika o nadzoru vjerojatno će imati i praznine, ali "s vremenom bi se zakrpe trebale transformirati u nešto kompletnije i sustavnije". CDC također financira pet centara izvrsnosti pri sveučilištima kako bi potaknuo rad na bolestima koje prenose insekti, pa tako i krpelji.
To je samo početak, iako s obzirom na brzinu kojoj se krpelji i bolesti pojavljuju, to vjerojatno neće biti dovoljno. Potrebna su ulaganja u biologiju i ekologiju krpelja, te istraživanja o tome kako krpelji dolazi na novi teritorij i kako se šire. CDC-ovi podaci, koji su ograničeni, pokazuju da su krpelji ispred nas.
Već smo zakasnili u tome da ih pokušamo uhvatiti, zaključuje Wired.
0 ( + )
*
UZNEMIRUJUĆE Rotirajući kotač u parku u Uzbekistanu tresnuo o tlo. Poginula cura
UZNEMIRUJUĆE Rotirajući kotač u parku u Uzbekistanu tresnuo o tlo. Poginula cura
S.K.
SCreenshot: Metro.co.uk
STRAŠNA snimka dolazi iz Uzbekistana. Kako prenose britanski mediji, u zabavnom parku je poginula 19-godišnja djevojka nakon što je rotirajući kotač pao sa sedam metara visine.
Vriskovi oduševljenja i veselja pretvorili su se u krikove boli i horora nakon što se metalna ruka na kojoj se vrtio kotač odlomila od baze.
Na kotaču je bilo ukupno 8 ljudi, a sedam ih je preživjelo, javljaju lokalne vlasti.
Radi se o zabavnom parku Istiklol u gradu Jizzakhu.
Snimka je uznemirujuća.
0 ( + )
*
Putin: Elton John je genijalan glazbenik, ali pogrešno shvaća prava LGBT osoba
Putin: Elton John je genijalan glazbenik, ali pogrešno shvaća prava LGBT osoba
HINA
Foto: EPA
RUSKI predsjednik Vladimir Putin rekao je da je britanski pjevač Elton John "pogrešno shvatio" prava LGBT osoba u Rusiji, istodobno ga hvaleći kao "glazbenoga genija".
Britanski pjevač u petak je dao do znanja da je duboko uznemiren zbog Putinova komentara po kojemu je politika koja prepoznaje multikulturalnost i spolnu raznolikost u društvu "zastarjela" te da je većina ljudi u zapadnim zemljama takve liberalne vrijednosti odbacila.
Britanski je glazbenik na svom Instagram profilu reagirao na intervju ruskoga predsjednika za Financial Times u kojemu Putin kaže da u Rusiji nemaju ništa protiv ljudi "netradicionalne spolne orijentacije".
Licemjernima je nazvao riječi ruskoga predsjednika o spolnim manjinama. Naime, Putin je kazao kako "želi da osobe LGBT orijentacije budu sretne", premda je ruska verzija filma "Rocketman", posvećena Eltonovu životu, u toj zemlji podvrgnuta oštroj cenzuri te su izrezane neke scene.
"On je genijalan, ali je u zabludi"
"Jako ga poštujem, on je genijalan glazbenik, svi uživamo u njegovoj glazbi, ali mislim da je u zabludi", odgovorio je Putin novinarima u Osaki na pitanje o komentarima Eltona Johna.
Dodao je da ruske vlasti imaju "opušten i nepristran" stav prema osobama LGBT orijentacije, no da odluke o rodnom identitetu mogu donositi samo odrasle osobe te se stoga maloljetnici moraju iz toga izostaviti. Naime, ruski zakon zabranjuje "promicanje homoseksualnosti među maloljetnicima".
Putin je također rekao da je, premda ne poriče atraktivnost liberalnih vrijednosti, mislio na situacije u kojima one narušavaju tradicionalan stil života.
Putin je u razgovoru za Financial Times rekao i kako misli da LGTB osobe malo pretjeruju.
0 ( + )
*
Znate li da je Amerika desetljećima zatvarala "nemoralne" žene?
Znate li da je Amerika desetljećima zatvarala "nemoralne" žene?
P.S.
Ilustracija: Wikimedia Commons
MALO TKO danas zna da je u većem dijelu dvadesetog stoljeća SAD zatvarao ljude bez suđenja zbog spolno prenosivih zaraznih bolesti te ih prisilno liječio opasnim, otrovnim "terapijama".
No samo ako se radilo o ženama. Muškarce ovaj program nije obuhvaćao.
Štoviše, kako piše Time, jedna od žrtava ovog diskriminirajućeg tretmana nazvala je ustanovu u kojoj je bila zatvorena koncentracijskim logorom.
33-godišnja Billie Smith iz Little Rocka u Arkansasu uhapšena je 13. lipnja 1942. u hotelskoj sobi zbog kršenja lokalnih propisa o prostituciji i "nemoralu". Priznala je krivnju očekujući da će samo morati platiti kaznu od 10 dolara.
Djevojka uhapšena 1942.: Žele me odvesti u koncentracijski logor
No odmah nakon što je platila kaznu, zdravstveni dužnosnik obavijestio ju je da će morati biti podvrgnuta medicinskom pregledu zbog moguće zaraze spolno prenosivim bolestima. Nakon što je pretragama utvrđeno da ima sifilis i gonoreju određena joj je karantena u lokalnoj bolnici.
Smith je tužila gradske vlasti tražeći da je oslobode. U tekstu tužbe konstatirala je kako je kazna neustavna i da je samo zato što ima infekciju žele zatvoriti u koncentracijski logor.
A u članku na stranici History Channela Scott Stern navodi slučaj dviju žena koje je policija privela u Sacramentu u Kaliforniji 25. veljače 1919. Stern je inače autor knjige Trials of Nina McCall: Sex, Surveillance and the Decades-Long Government Plan to Imprison "Promiscuous" Women.
Margaret Hennessey bila je jedna od njih - uhapšena je ujutro dok je sa svojom sestrom, poznatom samo kao gospođa Bradich, išla na tržnicu mesom. Hennessey je živjela u Richmondu u Kaliforniji sa svojim suprugom H. J., radnikom u naftnoj tvrtki Standard Oil. No tih je dana boravila u Sacramentu i oporavljala se od gripe u kući svoje sestre.
Žena uhapšena na ulici u Sacramentu 1919. jer je sumnjiva
Prišli su im policijski časnik Ryan i nekoliko pripadnika "moralnog odreda" grada Sacramenta zaduženog za "čišćenje" grada od "nemorala i poroka". Policija je dvjema ženama rekla da su uhapšene jer su "sumnjive osobe".
Hennessey im je pokušala objasniti tko je i što radi te je pokazala službene isprave i rekla da njen šestogodišnji sin ide u školu u lokalnom manastiru te da će se ako ona bude uhapšena, netko trebati brinuti za njega. No policajci "nisu obraćali pažnju na to, već su odveli mene i moju sestru u bolnicu", prepričala je kasnije Hennessey.
Ondje im je liječnik pregledao genitalije kako bi provjerio jesu li zaražene spolno prenosivim bolestima. "U bolnici sam bila prisiljena podvrgnuti se pregledu kao da sam jedna od najdegradiranijih žena na svijetu. Želim reći da nisam nikad u životu bila tako ponižena. Moja reputacija mi nešto znači i branit ću je", rekla je Hennessey za lokalne novine.
Njeno mučno iskustvo bilo je sve samo ne neobično. Privedena je u sklopu takozvanog Američkog plana. U razdoblju od 1910-ih do 1950-ih, a na nekim mjestima čak i do 1960-ih i 1970-ih, deseci hiljada, možda čak i stotine hiljada američkih žena privedene su i prisilno pregledane kako bi se utvrdilo imaju li spolne bolesti.
Ako bi nalazi bili pozitivni, američki dužnosnici bi ih bez sudskog procesa zatvorili u posebne kaznene ustanove, poznate kao "kuće za zadržavanje" ili "reformatoriji". Iako su mnogi arhivi ovog dugogodišnjeg programa izgubljeni ili čak uništeni, zna se da je zatvor za žene mogao trajati od nekoliko dana do više mjeseci.
Zaražene žene se prisilno "liječilo" živom i arsenom
Unutar ovih ustanova, prema sačuvanim dokumentima, ženama se često intravenozno davala živa ili su oralno morale uzimati lijekove na bazi arsena, što je početkom 20. stoljeća bila najčešća terapija za sifilis. Naravno, ta terapija nije bila samo neučinkovita nego i štetna. Neke žene su i tukli ili maltretirali na druge načine, a neke su sterilizirane.
Američki plan počeo se provoditi na temelju Zakona Chamberlain-Kahn koji je donesen 1918. s ciljem suzbijanja širenja spolno prenosivih bolesti među vojnicima i mornarima koji su se borili u Drugom svjetskom ratu. Američki savezni službenici bili su, naime, zgroženi kad su otkrili da je velik postotak pripadnika oružanih snaga zaražen sifilisom ili gonorejom. Neki su čak, doduše pogrešno, tvrdili da se radi o jednom od trojice vojnika.
U sklopu borbe protiv epidemije sifilisa, gonoreje i sličnih bolesti, američki zakonodavci prvo su zabranili prostituciju unutar 8 kilometara od vojarni. No kad su otkrili da se većina zaraženih vojnika i mornara zarazila u gradovima u kojima žive, proširili su zabranu na cijelu državu. A kad su otkrili da žene koje su navodno inficirale muškarce većinom nisu profesionalne prostitutke, proširili su program još i više.
Od 1918. nadalje savezne vlasti tražile su od svake savezne države da donese zakon koji bi dozvolio službenicima da prisilno pregledaju bilo koju osobu za koju "osnovano sumnjaju" da je zaražena. A svaku osobu koja bi na testiranju bila pozitivna, moglo se držati koliko god treba kako više ne bi bila zarazna. Iako je zakon na papiru bio rodno neutralan, u praksi se odnosio gotovo isključivo na žene. Štoviše, zakon je omogućavao i zatvaranje žena koje nisu zaražene, ali su bile "promiskuitetne" ili "nemoralne".
Državni odvjetnik osobno je 1918. poslao pismo svakom tužitelju u zemlji uvjeravajući ih da se zakon ne kosi s američkim Ustavom te svakom američkom sucu tražeći od njih da ne ometaju provođenje zakona. Podržavali su ga i gradonačelnik New Yorka i guverner Kalifornije, među ostalima. Čak se ni čuvena Američka unija za građanske slobode (ACLU) nije protivila tom zakonu.
Policajci su mogli uhapsiti ženu jer sjedi sama u restoranu
Iako prostitutke često nisu bile najveći krivci za širenje zaraza, bile su glavni žrtveni jarci u ovom programu koji se diljem zemlje provodio do polovice 20. stoljeća.
Margaret Hennessey i njena sestra nisu bile jedine uhapšene u Sacramentu tog dana 1919. Margaret je samo bila jedina koja se o svemu oglasila u novinama. Prema policijskom arhivu, "moralni odredi" uhapsili su 25. veljače čak 22 žene zbog "osnovane sumnje" da su zaražene. Od te 22 žene samo je jedna bila pozitivna.
"Drugim riječima, od dvadeset i dvije osumnjičene koje su bile podvrgnute pregledu, policija je opravdano uhapsila samo jednu ženu", pisao je tada Sacramento Bee. Hennessey i Bradich bile su negativne na testiranje.
Ustvari, piše History Channel, policija nije opravdano uhapsila nijednu od tih žena. Iz današnje perspektive jasno je da je Američki plan bio iznimno seksistički program koji nije imao smisla s pozicije javnog zdravlja. Neodređen kriterij za hapšenje značio je da su "moralni odredi" mogli privesti ženu iz praktički bilo kojeg razloga: jer sjedi sama u restoranu, jer je promijenila posao, jer je bila s muškarcem, jer je hodala ulicom na način koji se policajcima činio sumnjivim ili bez ikakvog razloga.
Štoviše, žene su bile privođene i ako su odbile imati seksualne odnose s policijom ili zdravstvenim djelatnicima. Tako su krajem četrdesetih godina policajci iz San Francisca ponekad prijetili ženama ako odbiju seks s njima, prema tadašnjim medijskim izvještajima. Crnkinje i imigrantice bile su izložene posebnom maltretiranju nakon privođenja.
Provedba plana potpuno je okončana tek sedamdesetih godina pokretom za građanska prava crnaca i oslobođenje žena. Danas malo tko, bilo u SAD-u ili izvan njega, zna za ove u najmanju ruku kontroverzne zakone. No još manje je poznato da su sporni zakoni ostali na snazi, u jednom ili drugom obliku, u svih pedeset američkih saveznih država. Neki su promijenjeni, a neki su uklopljeni u šire statute o javnom zdravlju, ali države i dalje imaju ovlasti prisilno pregledavati i izolirati zaražene osobe ako to zdravstveni dužnosnici smatraju potrebnim. Samo što to, barem na ovaj način, ipak više ne rade.
0 ( + )
*
Palestinska samouprava uhitila biznismena. Bio je na američkoj konferenciji
Palestinska samouprava uhapsila biznismena. Bio je na američkoj konferenciji
HINA
Foto: 123rf
PALESTINSKA je samouprava uhitila poslovnog čovjeka koji je sudjelovao na američkoj konferenciji u Bahreinu ovoga tjedna, prenijele su u subotu izraelske novine Haaretz i javna televizija Kan.
Poslovni čovjek Salah Abu Miala iz palestinskog grada Hebrona, koji se nalazi na okupiranoj Zapadnoj obali, uhapšen je u noći s petka na subotu, prenose Kan i Haaretz.
"Salah je bio na svadbi člana obitelji i onda je nestao. Od tada ga nisam vidio", rekao je brat uhapšenoga za Reuters.
Rekao je da policijske snage nisu bile u Abu Mialinom domu.
Sin kaže da je otac uhapšen
Sigurnosne snage Palestinske samouprave nisu odgovorile na Reutersov upit, ali je palestinski poslovni čovjek Ashraf Jabari, koji je bio na konferenciji u Manami, rekao da je razgovarao sa Salahovim sinom telefonom te da mu je on rekao da mu je otac uhapšen.
Na Reutersov telefonski poziv upućen Abu Miali odgovorio je isti sin koji je rekao da njegov otac trenutno ne može doći do telefona.
Neki palestinski vođe su palestinske poslovne ljude koji su sudjelovali na konferenciji u Bahreinu nazvali "kolaboracionistima".
Palestinsko je vodstvo bojkotiralo konferenciju.
Haaretz i Kan rekli su da je drugi palestinski poslovni čovjek, koji je bio u Manami, uspio izbjeći hapšenje.
Predsjednik Palestinske samouprave i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Mahmoud Abbas odbio je razgovarati s Trumpovom administracijom 18 mjeseci, optužujući SAD da je pristran u korist Izraela.
Trumpov savjetnik i zet Jared Kushner autor je plana za Palestinu, čiji je ekonomski dio predstavljen u utorak u Bahreinu, a predviđa investicije vrijedne 50 milijardi dolara u palestinska područja, nakon čega bi se predstavio politički dio plana kako bi se konačno razriješio izraelsko-palestinski konflikt.
Palestinci i većina arapskog svijeta odbacili su plan.
Jordan i Egipat, potpisnici mirovnih sporazuma s Izraelom, poslali su zamjenike ministara na konferenciju u Bahrein, a Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija poručili su da neće prihvatiti plan koji ne ispunjava temeljne palestinske zahtjeve.
0 ( + )
*
Trump: Turska kupnja ruskog S-400 je komplicirana, Erdogan: Neće biti sankcija
Trump: Turska kupnja ruskog S-400 je komplicirana, Erdogan: Neće biti sankcija
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik nije želio komentirati mogućnost uvođenja sankcija Turskoj, ali je rekao kako je turska kupnja ruskog sustava protiv projektila S-400 problem, dok je Erdogan rekao da SAD zbog toga neće uvesti sankcije Turskoj.
"Raspravljamo o tome, imamo kompliciranu situaciju", rekao je Trump koji je okrivio Baracka Obamu zato što nije prodao Turskoj američki sustav protiv projektila Patriot.
"On kupi drugi sustav i onda, odjednom, oni kažu sada možete kupiti naš sustav. Ne možete poslovati na taj način", kazao je Trump.
"Tražimo druga rješenja, to je problem i nema spora o tome", rekao je Trump i dodao da je "Turska naš prijatelj".
Trump je poručio da želi povećati trgovinsku razmjenu s Turskom.
"Ne možete se tako odnositi prema ljudima, kao što je radila Obamina administracija", dodao je Trump i našalio se da je turska delegacija izgledala kao da su izašli s "hollywoodskog seta".
S druge strane, turski je predsjednik rekao u subotu, dva sata nakon razgovora s američkim predsjednikom, da je Donald Trump rekao da neće biti uvedene američke sankcije protiv Turske zbog kupnje sustava S-400.
Erdogan je rekao na novinskoj konferenciji na summitu G20 u Japanu da Turska očekuje isporuku američkih nevidljivih mlažnjaka F-35, dodavši da će ruski sustav biti isporučen u prvoj polovici srpnja.
0 ( + )
*
Majka migranta koji se utopio s kćeri: Zadnje mi je napisao da me voli
Majka migranta koji se utopio s kćeri: Zadnje mi je napisao da me voli
S.A.
Screenshot: MSNBC
PRIJE nekoliko dana svijet je ostao potresen smrću oca i 23-mjesečne kćeri u vodama u rijeci Rio Grande, u graničnom području između Amerike i SAD-a. Umjesto da Óscar Alberto Martínez Ramírez i malena Valeria počnu živjeti toliko željenim boljim životom u Americi, utopili su se u rijeci.
Upozoravamo da je snimka vrlo uznemirujuća!
Na potresnoj snimci vidi se kako je malena stavila ruku u majicu oca i zagrlila ga oko vrata. Tako su završili svoj život. Na snimci se čuje i ridanje Valerijine majke.
"Nisu željeli pustiti jedno drugo. Tako su umrli zagrljeni", rekla je Albertova majka Rosa Ramirez za Telemundo, prenosi NBCnews.
"Volio je jako svoje dijete, zato ju je u odveo, želio je za nju bolji život", dodala je.
"Ne želite da se ovako nešto dogodi bilo kome. Ne želimo da itko u potrazi za američkim snom ovako izgubi svoj život", nastavlja majka.
Kako piše NBC, Alberto i njegova supruga Tania bili su frustrirani što su dva mjeseca čekali u Meksiku i nisu dobili priliku predstaviti se američkim vlastima kako bi zatražili azil. Novinarka koja je snimila potresnu fotografiju, Julia le Duc, rekla je kako je Alberto prešao rijeku s Valeriom i ostavio je na američkoj obali, a onda se želio vratiti na drugu stranu obale po ženu. No, vidio je kako je Valeria skočila nazad u vodu za njim. Vratio se po nju, a tada ih je oboje odnijela jaka struja.
"Mama, volim te"
Rosa Ramirez rekla je za Associated press kako je posljednja poruka njezinog sina glasila: "Mama, volim te".
"Rekao je da se brinemo za sebe jer je njima dobro. Kada sad čitam tu poruku, plače mi se jer mi izgleda kao oproštajna poruka", rekla je u suzama.