|
 |
|
TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
31.10.2017.
*
Od euforije do očaja: Kako je katalonska neovisnost umrla nakon samo tri dana
Od euforije do očaja: Kako je katalonska neovisnost umrla nakon samo tri dana
Foto: 123rf
PRIČA o neovisnoj Kataloniji trajala je samo jedan vikend.
Od euforije do očaja u samo tri dana, eto tako se nekako sažeto može ispričati ono što se posljednja 72 sata odvijalo na sjeveroistoku Pirinejskog poluotoka. Jasno, od euforije do očaja vrijedi za brojne pobornike neovisnosti. Suprotnu priču, od očaja do euforije, mogla bi ispričati druga polovica Katalonije, oni brojni stanovnici koji su protiv neovisnosti i odvajanja, a koji su zapravo svoju brojnost pokazali tek jučer.
>> Katalonski predsjednik pobjegao iz Španjolske
No, vratimo se za početak koji tjedan, mjesec ili godinu u prošlost.
Prije dvije godine na vlast u Kataloniji došle su separatističke snage u vidu koalicije "Zajedno za Da", kojima se pridružila Kandidatura narodnog jedinstva (CUP), a koje su odmah najavile referendum. Nije to bila čvrsta većina u pokrajinskom parlamentu ove nesuđene države, a taj će se moment pokazati iznimno bitnim. Referendum je središnja vlast iz Madrida pošto-poto željela zabraniti. On je, pozivali su se na važeći ustav iz 1978. godine, nelegitiman. Referendum o neovisnosti jest moguć, ali samo ako se provede na razini cijele države. To bi značilo da bi o katalonskoj neovisnosti trebali odlučivati uglavnom ljudi koji ne žive u Kataloniji. Zamislite, primjerice, situaciju da su na referendumu 1990. o neovisnosti umjesto stanovnika Hrvatske glasali i Srbi, Kosovari, Makedonci i svi ostali.
Ali katalonske vlasti željele su pošto-poto referendum provesti samo u Kataloniji. Rečeno, učinjeno. Prvog dana ovog mjeseca na izmaku, mjeseca u kojem će se ostvariti svi katalonski snovi - od najboljih do najgorih, referendum je održan usprkos španjolskoj policiji koja je u velikom broju poslana u Kataloniju da isti spriječi.
Na referendum koji je, među ostalima, zabranio španjolski Ustavni sud izašla su 2,3 milijuna stanovnika od ukupno 5,3 milijuna s pravom glasa. Od onih koji su izašli 90 posto izjasnilo se za nezavisnost. Referendum je suprotan španjolskom ustavu koji je na snazi od 1978.
Amaterske pogreške Puigdemonta
Bila je to, pokazat će se danas, Pirova pobjeda predsjednika Puigdemonta koji je precijenio svoju moć i važnost.
Prvo, referendum koji je proveden u nemogućim uvjetima nije pokazao pravo stanje stvari u Kataloniji. Na referendum je izašlo manje od pedeset posto glasača, a valja dodati da su vlasti u Madridu protivnicima neovisnosti kazale da ostanu doma jer je referendum nelegalan. Puigdemont je, za razliku od europske javnosti koja je sa simpatijama primila vijest o katalonskom referendumu, morao znati da je samo stanovništvo Katalonije podijeljeno. Za to mu nije trebao ni referendum, dobar primjer mu je bila vlada gdje je on s drugim pristašama neovisnosti imao tek nešto više od pedeset posto ruku.
Tako će u petak, smiješnom većinom, biti izglasana samostalnost.
U katalonskom parlamentu je 70 od 135 zastupnika glasalo za pokretanje proglašenja samostalne republike Katalonije. Katalonski predsjednik vlade Carles Puigdemont rekao je kako je to bilo očekivano nakon referenduma 1. oktobara.
"Danas je parlament naše zemlje, legitimno tijelo čiji su zastupnici izabrani na izborima 2015., učinio očekivan i borben iskorak. Mi smo društvo koje je uvijek odgovaralo mirnim putem", izjavio je Puigdemont dok su hiljade ljudi s katalonskim zastava vikale "Sloboda" ispred katalonskog parlamenta u Barceloni.
"Uspostavimo republiku Kataloniju, kao nezavisnu i suverenu državu, pravnu, demokratsku i socijalnu", navedeno je u tekstu prijedloga ovih stranaka.
BBC je na Twitteru objavio i snimku trenutka kad je neovisnost velikom većinom izglasana. Kako god završila priča o Kataloniji, u svakom slučaju riječ je o povijesnom trenutku.
Odmah nakon proglašenja, ulice Katalonije preplavili su deseci hiljada pobornika neovisnosti, a slavlje je trajalo cijelu noć.
Dok su Katalonci feštali, barem okvirno polovica njih, Madrid nije mirovao.
Odmah, niti sat vremena nakon odluke katalonskog parlamenta, aktiviran je članak 155. ustava iz 1978. godine koji dozvoljava uvođenje izravne vlasti Madrida u Kataloniji. Vlada Katalonije je formalno raspuštena, a premijer Španjolske Mariano Rajoy raspisao je prijevremene izbore 21. prosinca.
"Nikada nismo htjeli uvesti ove mjere. Nikada nismo htjeli doći u ovu situaciju. No više ne možemo izgubiti niti minutu, moramo što prije vratiti vladavinu zakona i vratiti situaciju u normalu", rekao je Rajoy.
"Nismo suspendirali autonomiju Katalonije, niti ćemo je smanjiti niti intervenirati, već ćemo postaviti prijelaznu administraciju kako bi se život stanovnika vratio u normalu", dodao je ustvrdivši kako vlada ima "mirne" i "umjerene" mjere za provođenje zakona u skladu s ustavom.
"Ovo je tužan dan za Španjolce. Oteta je većina Katalonaca. Odveli su Kataloniju u slijepu ulicu", izjavio je španjolski premijer osvrnuvši se na izglasavanje neovisnosti u katalonskom parlamentu. Pozvao je stanovnike diljem Španjolske i Katalonije da ostanu mirni.
Bio je to petak navečer.
U subotu se većina od slavlja mamurnih Katalonaca morala pitati samo jedno pitanje. Što dalje? Jedina osoba koja je morala znati odgovor na to pitanje bio je Carles Puigdemont. No, čini se da ni on nije imao pojma. On se javnosti prvi put nakon proglašenja neovisnosti obratio u subotu popodne. Jasno, nije prihvatio smjenu katalonske vlade koju je večer prije proglasila vlada u Madridu.
"U demokratskom društvu parlament je onaj koji bira ili smjenjuje premijere", poručio je. "Nastavimo s očuvanjem jedinog stava koji će nas napraviti pobjednicima: bez nasilja i bez uvreda", dodao je Puigdemont.
Europa okrenula leđa Kataloniji
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Na međunarodnom planu Katalonija se našla u teškoj situaciji. No, to je bilo nešto što su i ranije mogli pretpostaviti. I EU i SAD odmah su, jasno i bez velike empatije, dali podršku službenoj španjolskoj vladi u Madridu.
>> Ima li Katalonija pravo na neovisnost prema međunarodnom pravu?
"Za EU se ništa ne mijenja. Španjolska ostaje naš jedini sugovornik. Nadam se da će vlada Španjolske odabrati snagu argumenata umjesto sile", rekao je Donald Tusk odmah po proglašenju katalonske neovisnosti. Hrvatska vlada povela se za EU-om i u šturom priopćenju u subotu popodne kazala kako je riječ o unutarnjem problemu u Španjolskoj.
U nedjelju i Katalonci okrenuli leđa neovisnosti
No, zapravo pravi udarac Puigdemontu zadali su upravo njegovi sunarodnjaci Katalonci. I to oni koji su protiv neovisnosti, a koji su do tada šutjeli. U nedjelju popodne stotine hiljada zagovornika španjolskog jedinstva (organizatori kažu i preko milijun) izašlo je na ulice Barcelone. Okupljeni su tražili hapšenje Puigdemonta.
Okupljanje je organizirala aktivistička organizacija Katalonsko civilno društvo te su joj se priključili dužnosnici triju stranaka koje su prošli tjedan odobrile preuzimanje katalonske administracije: Narodna stranka desnog centra, lijevi centar PSOE i stranka centra Građani.
"S nama ne mogu računati u razbijanju Španjolske", rekao je Miquel Iceta, zastupnik PSOE-a u katalonskom parlamentu. Njegova stranka je u petak napustila prostoriju parlamenta u znak prosvjeda kada je 70 od 135 zastupnika izglasalo suverenu republiku Kataloniju.
"Živjela Španjolska!", "Ja sam Španjolac, Španjolac...!", odjekivalo je glavnim katalonskim gradom gdje su razvijene stotine španjolskih zastava.
Organizatori su rekli da je na ulicama bilo 1,1 milijun osoba, a katalonska gradska policija procijenila je da ih je bilo 300.000.
Ni ankete nisu sklone Puigdemontu
U nedjelju je objavljeno kako ni ankete nisu sklone Puigdemontu.
Stranke koje su u petak proglasile nezavisnost Katalonije mogle bi izgubiti parlamentarnu većinu na izborima za dva mjeseca, pokazuje anketa objavljena u nedjelju u španjolskim dnevnim novinama El Mundo koje se protive nezavisnosti.
Anketu je za El Mundo izradila tvrtka za ispitivanje javnog mišljenja Sigma Dos od ponedjeljka do četvrtka, prije nego što je u petak katalonski parlament proglasio nezavisnost.
Tri stranke koje su izglasale nezavisnost i koje sada imaju 72 od 135 zastupnika, mogle bi imati između 61 i 65 mjesta, ako je vjerovati Sigmi Dos. Za većinu u parlamentu potrebno je 68 zastupnika.
Katalonska republikanska ljevica (ERC) bila bi najpopularnija stranka s 41 do 43 zastupnika dok bi Katalonska europska demokratska stranka (PdeCat) dobila između 13 i 15 zastupnika.
Puigdemontov bijeg
Vikend republika praktički se raspala danas kad je objavljeno da je Carles Puigdemont, zajedno sa svojim ministrima, pobjegao u Bruxelles. Državni odvjetnik Jose Manuel Maza najavio je podizanje optužnice protiv Puigdemonta, Junquerasa i Forcadell zbog "pobune, neposluha i malverzacija s javnim fondovima". Ovakva ozbiljna optužnica, u slučaju da bude osuđen, znači da bi Puigdemont mogao dobiti i do 30 godina zatvora.
Puigdemont se na odlazak u Bruxelles odlučio nakon što je belgijski ministar za migracije i azil Theo Francken izjavio da može dobiti azil u njegovoj državi.
Belgijski ministar Francken pripada nacionalističkoj stranci Novi flamanski savez, koja je čvrsto povezana s katalonskim separatističkim pokretom. Njegova stranka zagovara nezavisnu Flandriju.
"Katalonci koji se osjete politički ugroženima mogu zatražiti azil u Belgiji. To uključuje predsjednika Puigdemonta. To je 100 posto legalno", izjavio je Francken za belgijsku televiziju VRT ovog vikenda.
Što dalje?
Barcelona i Madrid vodili su igru u kojoj su svi masovno griješili. No Puigdemont je taj koji nije imao pravo na toliko grešaka. Na silu proglašena neovisnost nije našla razumijevanje nigdje u svijetu dijelom zbog toga što za nju ne postoji nikakva formalnopravna osnova, ali vjerojatno i dijelom zbog najvažnije stvari, a to je činjenice što se jako dobro pokazalo da katalonski narod nije jedinstven, već duboko podijeljen. Dokaz za to je stanje u parlamentu gdje, kako je više puta spomenuto, zagovornici neovisnosti imaju tijesnu većinu. No pravi dokaz nastupio je u nedjelju kad su stotine hiljada ljudi izašle na ulice Barcelone kako bi prosvjedovale protiv svog predsjednika.
Što će se dalje događati?
Puigdemontova amaterska politika zapravo je zadala snažan udarac ideji o katalonskoj neovisnosti. Koliko je bolan i snažan taj udarac, nije poznato. No, stvari će biti kud i kamo jasnije negdje oko Božića, kad se provedu izbori koje je raspisala španjolska vlada, a koje je, usput da bude rečeno, Puigdemont prošlog tjedna odbio raspisati. To će biti pravi test koji bi trebao pružiti dobru i legalnu sliku o tome kako dišu stanovnici ove katalonske pokrajine.
Izlaznost bi trebala biti velika. Ako snage za neovisnost odnesu veliku pobjedu, ova će se priča nastaviti.
No, to je malo vjerojatno. Ankete su naklonjenije tome da će separatisti izgubiti većinu. U tom slučaju ideja o katalonskoj neovisnosti bit će uspavana sljedećih nekoliko desetljeća.
*
Katalonski predsjednik pobjegao iz Španjolske
Katalonski predsjednik pobjegao iz Španjolske
Foto: Getty images
KATALONSKI predsjednik Carles Puigdemont napustio je Španjolsku i otišao u Bruxelles, objavile su španjolske vlasti.
Španjolsko državno odvjetništvo najavilo je optužnicu protiv Puigdemonta za pobunu protiv vlasti nakon što je Katalonija u petak proglasila neovisnost, a Madrid je zatim naredio raspuštanje katalonske vlade te sazvao nove parlamentarne izbore za 21. prosinca. Puigdemontova stranka objavila je u ponedjeljak da će izaći na izvanredne izbore u Kataloniji za dva mjeseca.
Prijeti im do 30 godina zatvora
U subotu su Puigdemont i potpredsjednik katalonske vlade Oriol Junqueras odbili prihvatiti smjenu iz Madrida te se i dalje smatraju legalno izabranim dužnosnicima. Španjolska vlada smijenila je i šefa katalonske policije, koji je odbio reagirati tokom referenduma, te na njegovo mjesto postavila Ferrana Lopeza, čovjeka koji je ranije bio drugi čovjek katalonske policije.
Državi odvjetnik Jose Manuel Maza najavio je u ponedjeljak podizanje optužnice protiv Puigdemonta, Junquerasa i Forcadell zbog "pobune, neposluha i malverzacija s javnim fondovima". Ovakva ozbiljna optužnica, u slučaju da bude osuđen, znači da bi Puigdemont mogao dobiti i do 30 godina zatvora.
Zavarao javnost fotografijom pogleda iz ureda TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U subotu je španjolska vlada preuzela kontrolu nad katalonskom administracijom, a u ponedjeljak su se neki razriješeni dužnosnici počeli vraćati u urede. Oko osam sati ujutro Puigdemont je na društvenoj mreži Instagram objavio fotografiju s pogledom iz svog ureda uz riječi "Bon dia" (Dobar dan).
Iz toga se naslutilo da je on u zgradi ispred koje se okupilo nekoliko stotina građana i novinara te čekalo njegovo pojavljivanje i izjavu.
Puigdemont se na odlazak u Bruxelles odlučio nakon što je belgijski ministar za migracije i azil Theo Francken izjavio da može dobiti azil u njegovoj državi. Španjolski mediji su objavili da mu se pridružilo još nekoliko članova katalonske vlade, a očekuje se njihovo kasnije obraćanje javnosti.
Franckenova stranka zagovara neovisnost Flandrije
Belgijski ministar Francken pripada nacionalističkoj stranci Novi flamanski savez, koja je čvrsto povezana s katalonskim separatističkim pokretom. Njegova stranka zagovara nezavisnu Flandriju.
"Katalonci koji se osjete politički ugroženima mogu zatražiti azil u Belgiji. To uključuje predsjednika Puigdemonta. To je 100 posto legalno", izjavio je Francken za belgijsku televiziju VRT ovog vikenda.
*
Huffington Post o skandalu s Agrokorom: "Američke vlasti trebaju istražiti pranje novca u Hrvatskoj"
Huffington Post o skandalu s Agrokorom: "Američke vlasti trebaju istražiti pranje novca u Hrvatskoj"
Foto: FAH/HUffPost
U ČLANKU Nataše Srdoč s Adriatic Institute for Public Policy na Huffington Postu ističe se kako bi trebalo istražiti jesu li, i kako, novci američkih i europskih poreznih obveznika preko EBRD-a i Svjetske banke završili u Agrokoru, te time bili iskorišteni za održavanje na životu rođačkog kapitalizma i kriminala na Balkanu.
“Američke vlasti imaju odgovornost poduzeti temeljitu istragu oko pranja novca u slučaju Agrokora i Hrvatske, koja je odavno tome izložena”, objavio je Huffington Post, napomenuvši da bi istragu trebalo pokrenuti američko ministarstvo pravosuđa. To bi građani Hrvatske i Balkana pozdravili, navodi se u tekstu, te bi se “vratila nada u ovu osiromašenu regiju”.
Skandal oko Agrokora opisuje se kao “naslijeđe bezakonja, pogodovanja i političke korupcije koji bujaju u Hrvatskoj proteklih 26 godina”, te se naglašava kako je Agrokor prethodno bio proglašavan “uspjehom HDZ-a” u kojem je “jedna hrvatska obitelj završila u posjedu važnih hrvatskih kompanija”. Napominje se da je to bila vizija Franje Tuđmana o 200 bogatih obitelji, koju su onda u djelo provodili HDZ-ovi premijeri i ministri od 1990-ih. Podsjeća se i da je Ivo Sanader kao premijer opraštao porezne dugove Agrokora te da je koncern Ivice Todorića bio “najveći primatelj državnih subvencija”. Sve to je bio dio sustava rođačkog kapitalizma u kojem se profitirali “odabrani tajkuni”.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Hrvatsko pravosuđe nije sposobno razriješiti slučaj Agrokor
Nadalje se kaže da je revizija u međuvremenu otkrila velike promašaje u upravljanju Agrokorom, što je “prethodno previdjela Porezna uprava”. Postavlja se pitanje i jesu li krediti Sberbanka Agrokoru bili dio plana pranja novca kroz hrvatski bankarski sustav.
U tekstu koji je objavio Huffington Post konstatira se i velika kadrovska povezanost Agrokora i državnih institucija, pa je tako bivši guverner HNB-a bio zaposlen u Agrokoru, a to je tek jedan od brojnih primjera. “Sin državnog odvjetnika, bračni partner bivše šefice Hanfe”, još su neki od tih primjera. “Obitelj Todorić dominirala je medijima i u marketinškom sektoru te živjela u dvorcu koji je, pak, bio pod hipotekom Hypo banke preko upitnih zajmova”, piše Huffington Post.
Predviđa se da hrvatsko pravosuđe neće biti u stanju raščistiti ovaj skandal jer je “pod utjecajem politike”, te se članak završava citatom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je izjavila da će istraga o Agrokoru “dovesti do erozije povjerenja građana u političare i institucije” te apelirala da se DORH ne vraća previše u prošlost u svojim istragama.
*
Američki elitni specijalci zadavili kolegu u Maliju
Američki elitni specijalci zadavili kolegu u Maliju
Foto: Getty Images
AMERIČKA mornarica otvorila je istragu o smrti pripadnika elitne specijalne postrojbe poznate kao Zelene beretke, a pod sumnjom za njegovo ubojstvo dvojica su pripadnika druge specijalne postrojbe, SEAL tim 6.
Dok Zelene beretke pripadaju američkoj vojsci, SEAL tim 6 je postrojba američke mornarice. Glasnogovornik Mornarički kriminalne istražne službe (NCIS) Ed Buice potvrdio je za CNN istragu o smrti "Zelene beretke", inženjerskog vodnika Logana Melgara, koji se nalazio u afričkoj državi Mali na zadatku.
Nasmrt zadavljen u vojnom kompleksu u Bamaku
Melgar je poginuo u lipnju, a vojni dužnosnici priopćili su kako je vojni forenzičar pregledom tijela utvrdio da je riječ o ubojstvu. Istragu je od Vojne istražne službe prošlog mjeseca preuzela mornarica, budući da su pripadnici mornarice pod istragom za ubojstvo. TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Melgar je nasmrt zadavljen u američkom vojnom kompleksu u blizini veleposlanstva u prijestolnici Malija, Bamaku. Ubijeni pripadnik Zelenih beretki iz Teksasa prijavio se u vojsku 2012. i odslužio dvije ture u Afganistanu.
Vijest o istrazi oko ovog misterioznog ubojstva objavljena je u trenutku dok su američke vojne akcije u Africi u posebnom fokusu, zbog nedavne pogibije četvorice vojnika u susjednom Nigeru, inače također Zelenih beretki, u zasjedi terorista povezanih s Islamskom državom.
Američki načelnik združenog stožera oružanih snaga Joseph Dunford priznao je prošlog tjedna da su američke snage stacionirane u čak 53 zemlje na afričkom kontinentu.
*
VIDEO Neonacisti napali par u SAD-u, udarili ženu šakom u glavu: "Još umirem od straha"
VIDEO Neonacisti napali par u SAD-u, udarili ženu šakom u glavu: "Još umirem od straha"
Screenshot: Twitter
SKUPINA neonacista napala je u subotu par u restoranu u Brentwoodu.
Crnac i bjelkinja sjedili su zajedno u restoranu u Brentwoodu, kada im je prišla skupina od oko 30 muškaraca odjevenih u crno, sjela za stol do njih i počela ih maltretirati. Ranije su sudjelovali u neonacističkom maršu u Shelbyvilleu, a rekli su da pripadaju skupini White Lives Matter (Bijeli životi vrijede).
Neonacisti su zatražili ženu da ostavi muškarca i ode s njima i tada je započeo sukob, a jedan od napadača udario je ženu šakom i raskrvario joj lice, što je prikazanu na kraju snimke objavljene na Twitteru.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
White Lives Matter: Mi ne promičemo i ne potičemo nasilje
Napadnuta žena je za Fox News izjavila da su ona i njen partner "iskreno tužni i šokirani" zbog toga što se dogodilo. Dodala je da "ne razumije zašto bi restorani uopće posluživali takve ljude": "Napala me banda od najmanje 15 muškaraca. Taj objekt im je dozvolio da uđu. Još uvijek umirem od straha".
Osumnjičeni neonacist koji je udario ženu opisan je kao bijelac u tridesetim godinama, a jedan od muškaraca na snimci identificiran je kao poznati nacionalist Matthew Heimbach. On je u izjavi okrivio ženu za sukob i ustvrdio da je "uskočila i počela tući ljude".
Skupina White Lives Matter također je za Fox News izjavila da napadači nisu bili povezani s njima: "Mi ne promičemo i ne potičemo nasilje. Postoje mnoge manje grupe koje uzimaju naše ime i pokušavaju dati rasistički ton našem pokretu".
*
Američke snage ulovile napadača koji je u Libiji ubio njihovog veleposlanika
Američke snage ulovile napadača koji je u Libiji ubio njihovog veleposlanika
Foto: FAH
AMERIČKE snage ulovile su militanta za kojeg se vjeruje da je sudjelovao u napadu na američko veleposlanstvo u Benghaziju u Libiji, pri čemu su ubijeni veleposlanik Christopher Stevens i još troje Amerikanaca, objavio je američki dužnosnik u ponedjeljak.
Dužnosnik koji je govorio pod uvjetom anonimnosti otkrio je kako su američke snage pritvorile militanta u Libiji u proteklim danima, no da ga odbijaju identificirati.
Napad na veleposlanstvo u Libiji bio je tema mnogih saslušanja u Kongresu, a brojni republikanski zastupnici kritizirali su način na koji je na napad odgovorila tadašnja državna tajnica Hillary Clinton.
Američki tužitelji su ranije ovog mjeseca pokrenuli istragu protiv Ahmeda Abu Khatallaha kojeg sumnjiče da je predvodio napad.
Khatallah čeka suđenje od 2014. kad je uhvaćen od strane američke vojske i pripadnika FBI-ja, te je na trinaest dana dugom putovanju brodom američke mornarice stigao u Sjedinjene Države.
*
Ima li Katalonija pravo na neovisnost prema međunarodnom pravu?
Ima li Katalonija pravo na neovisnost prema međunarodnom pravu?
Foto: Getty Images/Index
KATALONIJA je u petak, nakon dugog i napetog iščekivanja, proglasila neovisnost od Španjolske. Španjolski premijer Mariano Rajoy je na to odgovorio raspuštanjem katalonske vlade Carlesa Pugigdemonta i privremenim preuzimanjem izravne vlasti.
Dok Madrid inzistira da je odcjepljenje ove regije nezakonito i protuustavno, Barcelona se poziva na “neotuđivo i nenarušivo pravo na samoodređenje” Katalonaca kao nacije.
Ali, kada točno pokret za nacionalnu neovisnost zaista stječe pravo na odcjepljenje? Ovo pitanje ovisi o više faktora, među kojima su najvažnija sljedeća tri: volja samog naroda, koja se obično utvrđuje referendumom o neovisnosti, Ustav i zakoni države u sklopu koje se nalazi regija i/ili etnička skupina koja se želi osamostaliti, i međunarodno pravo.
Samoodređenje ne podrazumijeva bezuvjetno pravo na odcjepljenje
Nažalost, međunarodno pravo nema jedinstveni i nedvosmisleni set kriterija koji razlučuje legitimno proglašenje neovisnosti od nelegitimnog. No nasuprot uvriježenom mišljenju, samoodređenje naroda ne podrazumijeva bezuvjetno pravo na njegovo osamostaljenje od države kojoj pripada.
Da, pravo na samoodređenje drži se kao jedno od glavnih načela međunarodnog prava još od američkog predsjednika Woodrowa Wilsona, koji je pri kraju Prvog svjetskog rata objavio svojih čuvenih 14 točaka i ustvrdio: “Nacionalne aspiracije moraju se poštivati, narodima se može vladati i dominirati samo uz njihov vlastiti pristanak.” No pomiriti samoodređenje s drugim načelom modernih međuradnih odnosa, onom o nepovredivosti granica, nije nimalo jednostavan zadatak. Osim toga, nigdje nije zapisano da je upravo secesija, a ne autonomija ili zaštita manjinskih prava, jedini način na koji narod može realizirati svoje samoodređenje.
Kako bi neki pokret za neovisnost stekao legitimitet, on mora uvjeriti međunarodnu zajednicu - pogotovo njene najveće sile poput SAD-a i EU-a - da su ljudska prava, građanske slobode, nacionalni identitet i samouprava naroda kojeg zastupaju zatirani i ugroženi. Jer, iz kojeg god kuta na to gledali, neovisnost ipak naposljetku “ima najviše veze s time što moćni žele”, kao što je primijetila politička stručnjakinja za secesije Bridget Collins za New York Times. A situacija je takva da Katalonci, kao i primjerice Kurdi, jednostavno nemaju moćnih - ili ikakvih - saveznika na svjetskoj sceni.
Odcjepljenje legitimno samo u slučaju kolonijalne dominacije ili strane okupacije
No slijepa ulica u kojoj su se našli Katalonci, zahvaljujući svom hazarderskom predsjedniku Puigdemontu, ipak nije samo stvar cinične realpolitike. Kako piše El Pais u svojoj analizi 10 glavnih tvrdnji katalonskih separatista, Povelja Ujedinjenih naroda, rezolucije Opće skupštine UN-a i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima definiraju samoodređenje kao pravo naroda da slobodno izrazi svoju volju i izabere svoj suverenitet, odnosno “slobodno odredi vlastiti politički status”. No samoodređenje u obliku odcjepljenja predviđa se samo u posebnim slučajevima “kolonijalne ili drugih vrsta strane tuđinske dominacije ili strane okupacije”.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Usto, rezolucija Opće skupštine UN-a 50/6 ističe kako “ovo neće biti protumačeno kao odobravanje ili ohrabrivanje bilo kakvog čina koji bi raskomadao ili okrnjio, potpuno ili djelomično, teritorijalni integritet ili političko jedinstvo suverenih i neovisnih država koje se vladaju prema načelima jednakih prava i samoodređenja naroda i koje stoga imaju vladu koja predstavlja čitav narod koji pripada njenom teritoriju bez ikakve iznimke”. Prilično pouzdano možemo zaključiti da liberalne demokracije poput Španjolske upadaju u ovu kategoriju.
Španjolska je, štoviše, jedna od samo 19 “punih demokracija” na svijetu prema Indeksu demokracije britanskog Economista, a po indeksu Freedom Housea ima 94 od maksimalnih 100 bodova. S tim u vidu, analogije s raspadom Jugoslavije, bilo da se radi o odcjepljenju Hrvatske i Bosne i Hercegovine ili Kosova, naprosto ne stoje. Status Katalonaca u Španjolskoj neusporediv je sa statusom kosovskih Albanaca u Srbiji, Kurda u Turskoj, Tibetanaca u Kini ili Palestinaca pod izraelskom okupacijom.
I Španjolci se mogu pozivati na demokraciju i samoodređenje
Ultimativni problem s pozivanjem katalonskih separatista na demokraciju i samoodređenje je, kako objašnjava politolog Kieran Oberman sa Sveučilišta u Edinburghu za Open Democracy, to što se i španjolski unionisti, bilo oni unutar Katalonije ili u ostalih 16 pokrajina Španjolske, mogu također pozivati na te principe i tvrditi da odcjepljenje Katalonije narušava španjolsku demokraciju i nacionalni suverenitet. A kao što smo već pisali, raspad SFRJ specifičan je po tome što su Hrvatska i ostale njene države članice imale pravo na odcjepljenje prema jugoslavenskom Ustavu iz 1974. Za razliku od hrvatskog referenduma o neovisnosti, referendum hrvatskih Srba o odcjepljenju, koji je prethodio njihovoj oružanoj pobuni u savezu s JNA, bio je protivan Ustavu.
U svakom slučaju, unatoč sramotnim prizorima španjolske policije koja tuče prosvjednike i glasače na referendumu održanom 1. oktobara, Katalonci ipak ne žive ni pod kolonijalnom vladavinom, ni pod diktaturom, ni pod vojnom okupacijom. Unatoč povijesnim traumama iz Španjolskog građanskog rata i diktaturi njegovog pobjednika Francisca Franca koji je ukinuo katalonsku autonomiju, ova regija danas uživa jednu od najvećih autonomija na svijetu. Argumenti o nepravednom poreznom opterećenju ili nesuglasice oko stupnja autonomije koji Barcelona treba imati u odnosu na Madrid sami po sebi nisu dovoljno opravdanje za ovako radikalan potez.
Škotski referendum proveden dogovorom Edinburgha i Londona
S druge strane, ni paralela sa škotskim pokretom za neovisnost nije valjana. Iako su i Ujedinjeno Kraljevstvo i Kraljevina Španjolska unitarne države i ustavne monarhije, dok UK nema službeni Ustav, španjolski Ustav izričito navodi da je španjolska nacija “nedjeljiva”. No ono što je puno važnije od toga - škotska regionalna vlada raspisala je 2014. referendum o neovisnosti u dogovoru s britanskom vladom, koja je privremeno prenijela suverenitet na Škotsku i tako učinila referendum pravno valjanim, uz plan da britanski parlament - ne škotski - donese zakon kojim bi neovisnost stupila na snagu u slučaju pozitivnog rezultata glasovanja.
Većina Škota je, kao što je poznato, ipak glasala za ostanak unutar UK, ali bit je u dogovoru između Londona i Edinburgha, za razliku od Barcelone koja je i odluku o referendumu i Deklaraciju o neovisnosti donijela jednostrano, prkoseći španjolskoj vladi, parlamentu i ustavnom sudu. Slična je situacija bila i s referendumom o odcjepljenju kanadske provincije Quebec iz 1995. S druge strane, referendum o neovisnosti Južnog Sudana od Sudana raspisan je 2011. uz dogovor obje zaraćene strane i međunarodne zajednice.
Katalonski referendum sličniji onom na Krimu
Katalonski je referendum stoga usporediviji s onim nakon kojeg je Krim pripojen Ruskoj Federaciji - oba su predstavljala kršenje nacionalnog Ustava, oba su bila provedena na način koji se teško može nazvati slobodnim i poštenim, a katalonski je usto bojkotirala otprilike polovica stanovništva. To ne znači nužno da većina Katalonaca ili stanovnika Krima (od kojih su dvije trećine Rusi) ne žele neovisnost ili pripojenje Rusiji - ali bez slobodnog, poštenog i legitimnog referenduma, to jednostavno ne možemo znati.
Takav referendum ne može biti proveden bez pristanka Madrida (odnosno Kijeva u slučaju Krima), ali to bi dugoročno moglo biti jedino održivo rješenje. Alternativa je ta da se sve više Katalonaca osjeća kao da živi pod tuđinskom vlašću koja im nepravedno uskraćuje da izraze svoju volju - a to nije dobro ni za Kataloniju ni za Španjolsku. Barcelona će napraviti kritičnu grešku ako bude inzistirala na legitimnosti spornog referenduma, a Madrid će napraviti još veću ako pomisli da se problem može riješiti isključivo represivnim metodama. Jer, bez obzira na nacionalno i međunarodno pravo koje ne ide u prilog katalonskoj neovisnosti, ovo se pitanje na kraju ne može razriješiti bez dogovora i kompromisa sukobljenih strana.
Preuzeto sa portala INDEX.HR
Prethodnih dana:
23.04.2024
Tajvan uzdrmala serija potresa. Najjači bio 6.3
Zelenski: Zahvalan sam Joeu Bidenu na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini
Palestinski dužnosnik: U zadnja 3 dana ekshumirana su 283 tijela iz masovne grobnice
State Department: Rat u Pojasu Gaz je značajno narušio stanje ljudskih prava
Ukrajini bi trebali stići moćni ATACMS-i. Trump je upravo doživio prvi veliki poraz
Tužitelj: Trump se podmićivanjem pornoglumice uplitao u izbore 2016.
22.04.2024
Ukrajina: Pogodili smo ruski spasilački brod na Krimu
Zapovjednik izraelske vojske odobrio je nastavak ofenzive u Gazi
Prosvjedi u Španjolskoj protiv rata u Gazi. "Izrael ubija, Europa sponzorira"
Čuli ste za povremeni post? Iznenađujuće mijenja tijelo
Netanyahu: Zadat ćemo nove teške udarce Hamasu
Donji dom američkog Kongresa izglasao zabranu TikToka. "Gazi se sloboda govora"
21.04.2024
Zelenski: Hvala SAD-u na novoj pomoći. Rusija: To će uništiti Ukrajinu
Amerika izglasala pomoć Ukrajini. Ovo bi moglo promijeniti tijek rata
SAD spriječio ulazak Palestine u UN. Palestinski predsjednik: Guraju nas prema kaosu
Erdogan se sastao s vođom Hamasa i pozvao Palestince na jedinstvo protiv Izraela
Izrael srušio projektile izvan atmosfere. Je li to početak rata u svemiru?
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rusiju. Pogođeno skladište goriva i trafostanice
20.04.2024
Čovjek se zapalio pred sudnicom u New Yorku gdje traje suđenje Trumpu
Izrael: U Pojas Gaze je došlo 276 kamiona s pomoći
Scholz: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati još nekoliko godina
Azerbajdžan i Armenija dogovorili povratak sela. "Ovo je prekretnica"
"I Izrael i Iran pokušavaju spasiti obraz." Iranci na ulici viču: "Smrt cionistima"
Šef NATO-a: Nitko nema koristi od rata na Bliskom istoku
Iranski ministar: Izraelski dronovi nisu prouzročili štetu ili žrtve u Isfahanu
19.04.2024
Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD
New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore
Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot
EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja
SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom
Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera
Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024
Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije
U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024
Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć
Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"
Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena
Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu
Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce
Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao
Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024
Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu
Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael
Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad
Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine
Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington
Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem
Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024
Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte
UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata
Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?
SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga
Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku
Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ
Agencija: Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024
Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostratešku promjenu
Iran: Naš odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju
Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu
Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od očekivanog
Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini
Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrške
Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024
Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeđeno više osoba
Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadača ubila policija
Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom
Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji
Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks
Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024
Američka savezna država zabranila gotovo sve pobačaje
15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji
UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila
Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata
Trump i britanski ministar razgovarali o izdvajanju članica NATO-a na obranu
Umro je Peter Higgs
Izrael nabavlja 40.000 šatora za evakuaciju ljudi iz Rafaha
09.04.2024
Vatikan tvrdi da je protiv zakona koji kriminaliziraju istospolne radnje
Razbijena mreža krivotvoritelja novca u Napulju. Novčanice zvali Maradona i Pele
Zašto Rusija tako manijakalno želi okriviti Ukrajinu za masakr u Moskvi?
SAD: Vršimo pritisak na Izrael da dopusti više kamiona s pomoći u Gazi
Izraelski oporbeni čelnik: Dogovor o oslobađanju talaca je težak, ali izvediv
SAD: Nismo obaviješteni o datumu izraelske invazije na Rafah
08.04.2024
Ukrajina dronovima napala nuklearku Zaporižja. Dron ubio dijete u Belgorodu
Savjetnik iranskog vrhovnog vođe: Nijedno izraelsko veleposlanstvo nije sigurno
Šef ukrajinskih obavještajaca: Rusija krajem proljeća kreće u novu veliku ofenzivu
Od par sela do najmoćnije sile svijeta. Ovako je nastao, rastao i propao Rim
Ruanda obilježava 30. godišnjicu genocida nad Tutsijima
Cameron: Britanska podrška Izraelu nije bezuvjetna
07.04.2024
Zelenski: Ukrajina bi uskoro mogla ostati bez projektila protuzračne obrane
Scholz: EU treba ulagati više u zajedničku sigurnost da nas se nitko ne usudi napasti
Uhićena Greta Thunberg
Milanović: Odlazak u Čepin otkazao sam zbog reputacijskog rizika
Musk: Tesla će 8. kolovoza predstaviti robotaksi
Ruska kapsula Sojuz vratila tri člana posade ISS-a na Zemlju
Broj mrtvih u tajvanskom potresu popeo se na 13. Stotine još zatoče
|
|
|
| 
|
OSTALE VIJESTI
|
