SVJETSKI čelnici okupili su se u švicarskom alpskom odmaralištu kako bi došli do šireg konsenzusa za mir u Ukrajini na samitu kojem se nije pridružila Kina, a koji je Rusija nazvala kao gubljenje vremena i predložila svoju vlastitu mirovnu formulu.
Na Međunarodnoj mirovnoj konferenciji o Ukrajini sudjeluje više od 90 zemalja, no izostanak Kine smanjio je nade da će samit pokazati da je Rusija globalno izolirana, dok su nedavni vojni neuspjesi s bojišnice Kijev doveli u nezavidnu poziciju. Rat u Gazi između Izraela i Hamasa također je preusmjerio pažnju svijeta od Ukrajine.
Razgovori su bili usmjereni na šire zabrinutosti uzrokovane ratom, poput hrane i nuklearne sigurnosti. I Turska i Saudijska Arabija, obje potencijalni domaćini naredne takve konferencije, rekle su da bi svrsishodan proces zahtijevao rusko sudjelovanje u pregovorima.
Zelenski: Rusija nije zainteresirana za mir
Ukrajinski predsjednik Zelenski proglasio je veliku dolaznost uspjehom i predvidio da se "ispisuje povijest". "Danas je dan kad se svijet počinje približavati pravednom miru", rekao je čelnicima okupljenima oko velikog pravokutnog stola.
Zelenski je najavio da će akcijski plan dogovoren na samitu biti priopćen ruskim predstavnicima kako bi drugi Mirovni samit mogao osigurati stvarni kraj rata. "Danas ovdje nema Rusije. Zašto? Jer da je Rusija zainteresirana za mir, rata ne bi bilo", naglasio je.
"Moramo zajedno odlučiti što za svijet znači pravedan mir i kako ga se može postići na istinski trajan način. UN-ova Povelja je za nas osnova. A onda, kada akcijski plan bude na stolu, dogovoren od svih i transparentan, tada će biti priopćen predstavnicima Rusije, tako da možemo završiti rat na drugom mirovnom summitu", dodao je.
SAD: Peking je donio odluku po nalogu Moskve
Kina je rekla da će bojkotirati događaj nakon što je Rusija isključena iz procesa, dok su Sjedinjene Države ustvrdile da je Peking donio odluku po nalogu Moskve. Američki predsjednik Joe Biden poslao je svoju potpredsjednicu Kamalu Harris da ga predstavlja - što je odluka koja je razljutila Kijev.
Harris je najavila više od 1.5 milijardi energetske i humanitarne pomoći za Ukrajinu, čija je infrastruktura oštećena u ruskim zračnima napadima od početka invazije 2022. godine. Uoči samita Putin je rekao da će Rusija okončati rat ako se Kijev složi odustati od NATO ambicija i predati četiri regije na koje Moskva polaže pravo.
Ovi uvjeti navodno oslikavaju rastuće pouzdanje Moskve da njezine sile nadjačavaju ukrajinske. No te prijedloge je Ukrajina, kao i njezini saveznici, brzo odbacila. "On poziva na predaju. Neka se ništa o okončanju ovog rata ne odluči bez Ukrajine", rekla je Harris.
Saudijski princ: Potreban je težak kompromis
"Zamrzavanje sukoba danas, sa stranim trupama koje okupiraju ukrajinsku zemlju, nije odgovor. To je recept za buduće ratove agresije", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Britanski premijer Sunak je rekao da "Putin nije zainteresira za istinski mir".
"Pokrenuo je neprekidnu diplomatsku kampanju protiv ovog samita naređujući državama da ga se klone, iznoseći lažni narativ o svojoj spremnosti da pregovara", dodao je. No zemlje poput Turske, Saudijske Arabije i Kenije navele su da je ruska odsutnost prepreka.
"Moram također reći da je ovaj samit mogao biti više okrenut rezultatima da je u sobi prisutna i druga strana u sukobu, Rusija", rekao je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan.
Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije, princ Faisal bin Farhan Al Saud, rekao je da je za bilo kakve vjerodostojne mirovne pregovore o ratu u Ukrajini potrebno i rusko sudjelovanje, i da bi oni uključivali "težak kompromis".
Scholz podržava uključivanje Rusije
Izbjegavajući neka od najtežih pitanja, njemački kancelar Olaf Scholz usporedio je samit s "biljčicom kojoj je potrebno zalijevanje, dohranjivanje i delikatna njega" koja će dati rezultate kasnije. Scholz se, međutim, izjasnio i za uključivanja Rusije u mirovni proces za Ukrajinu.
"Istina je da mir u Ukrajini ne može biti postignut bez uključivanja Rusije", rekao je Scholz na mirovnoj konferenciji u Švicarskoj. U isto vrijeme, pozvao je Rusiju da se u cijelosti povuče iz djelomično okupirane Ukrajine.
Austrijski kancelar Karl Nehammer vidi priliku da se krene graditi širi globalni konsenzus kojim bi se vršio pritisak na Rusiju. "Ovo je kao da smo u zapadnjačkoj komori jeke. Što znači: sve zapadne zemlje, SAD, slažemo se što želimo da se dogodi s Ukrajinom. No samo to nije dovoljno", rekao je Nehammer.
Okupljanje izbjeglica
Pozivi da se Rusija nađe za stolom s vremenom će samo postajati glasniji", ocijenio je Bob Deen, viši znanstveni suradnik na nizozemskom Institutu Clingendael. "Postoji rizik da ukoliko Ukrajina bude predugo čekala, utoliko može dolaziti do pojave suparničkih formata. Može riskirati gubljenje inicijative", rekao je Deen na forumu koji se odvijao paralelno sa samitom.
Pristaše Ukrajine obilježavaju razgovore nizom događanja u obližnjem gradu Luzernu kako bi privukli pozornost na humanitarne posljedice rata. Deseci ukrajinskih izbjeglica iz zborova diljem Švicarske okupili su se na gradskom trgu gdje su zapjevali Beethovenovu "Odu radosti".
Ranije se u središtu grada okupilo oko 250 ljudi, mnogi zaogrnuti u ukrajinske zastave, noseći tradicionalnu nošnju i slike nestale braće, supruga i sinova te dijeleći njihove priče. "Držim se misli da je moj suprug i dalje živ. To je ono što me drži", rekla je Svitlana Bilous, supruga vojnika koji je nestao prije 14 mjeseci.
