Pad Kabula izgleda kao repriza pada Sajgona 1975. Usporedite sami
*
Pad Kabula izgleda kao repriza pada Sajgona 1975. Usporedite sami
NEPRIJATELJI ulaze u glavni grad. Regularna vojska, iako brojnija i bolje naoružana, u potpunom je rasulu i opkoljeni grad predaje bez otpora. Dugi rat u koji su Amerika i njene saveznice uložile stotine milijardi dolara i hiljade ljudskih života je izgubljen. Grad je veæim dijelom pust, a jeza je opipljiva.
Domaæi civili, pogotovo oni koji su suraðivali s Amerikancima i drugim zapadnjacima, panièno se tiskaju u gomili, pokušavajuæi se domoæi vize ili mjesta u avionu ili helikopteru koji leti iz osvojenog grada.
Amerièki vojnici koji osiguravaju kaotiènu evakuaciju pucaju u zrak kako bi odvratili oèajne civile koji se žele ukrcati na silu. Diplomati i drugi strani službenici užurbano napuštaju veleposlanstva i ukrcavaju se na letove iz zemlje.
Another Saigon moment: chaotic scenes at Kabul International Airport. No security. None. pic.twitter.com/6BuXqBTHWk
Ovo je opis neslavnog pada Kabula, afganistanske prijestolnice koju su talibani zauzeli gotovo bez ispaljenog metka, nakon 20 godina dugog rata èiji je ishod Amerika zapeèatila kad se odluèila na brzinu povuæi iz zemlje.
Ali to bi isto tako mogao biti opis pada Sajgona, glavnog grada tadašnje Republike Vijetnam (poznatije kao Južni Vijetnam), na kraju Vijetnamskog rata 1975.
Jedina je razlika što su se snage Južnog Vijetnama, za razliku od snaga Afganistana, ipak borile do posljednjeg trenutka.
"Ovo oèito nije Sajgon", inzistirao je amerièki državni tajnik (u SAD-u ekvivalent ministra vanjskih poslova) Antony Blinken na juèerašnjem televizijskom gostovanju.
"U Afganistan smo stigli prije 20 godina s misijom. A misija je bila izravnati raèune s onima koji su nas napali 11. rujna. Mi smo ovu misiju završili", pokušao je objasniti zašto ovo nije repriza poniženja Amerike u Vijetnamu.
Za razliku od Afganistana, Južni Vijetnam je odolijevao još dvije godine nakon povlaèenja Amerike
Pad Sajgona 1975. je, podsjetimo, znaèio završetak Vijetnamskog rata koji je trajao od 1955. godine, s amerièkom intervencijom na strani protukomunistièkih snaga koja je poèela 1964. U tom je ratu poginulo više od 58 hiljada amerièkih vojnika, 250 do 300 hiljada južnovijetnamskih i na hiljade vojnika drugih saveznika
S druge strane poginulo je izmeðu 600 hiljada i milijun vojnika komunistièkih snaga Sjevernog Vijetnama, koje su podržavali i naoružavali Kina i Sovjetski Savez, u sklopu hladnog rata. Ukupan broj civilnih žrtava u Vijetnamu procjenjuje se na 600 hiljada do èak dva milijuna.
Unatoè jasnoj vojnoj superiornosti SAD-a i saveznika, gerilski stil ratovanja komunistièkog Vietkonga, podrška koju su uživali meðu Vijetnamcima zbog brojih amerièkih ratnih zloèina nad civilnom populacijom i sve snažniji otpor amerièke i svjetske javnosti tom ratu na kraju su presudili.
A taj je rat takoðer bio izgubljen kad su Amerikanci dovršili svoje povlaèenje iz zemlje 1973. Doduše, za razliku od vojske sada srušene afganistanske vlade, vojska Južnog Vijetnama odolijevala je još dvije godine nakon toga.
Prizori su slièni, ali položaj Amerike danas je daleko slabiji
Iako je ovaj poraz nanio težak udarac amerièkoj reputaciji, moæi i samouvjerenosti na svjetskoj pozornici, ona je tada ipak još uvijek bila na vrhuncu svoje globalne hegemonije.
Danas su geopolitièke okolnosti znatno drukèije, uz uspon Kine i sve agresivniji izazov amerièkoj i zapadnoj moæi od strane te zemlje, ali i Rusije i Irana.
This could become Fall of Saigon 2.0 or worse — the Fall of Kabul and the massive throngs of people trying to flee at Kabul Airport. Can’t blame them. Where are the international support to send passenger jets to airlift them all out?! #Kabulpic.twitter.com/GamVlDejdJ
Amerika je ovim brzopletim i stihijskim povlaèenjem, s daleko gorim posljedicama od onih koje je oèekivala, potvrdila da nema više volje, a možda ni snage biti "svjetski policajac". Potez predsjednika Joea Bidena ispostavio se kao kontinuitet, a ne kao zaokret u odnosu na hirovitu politiku povlaèenja u sebe, ostavljanja saveznika na cjedilu i uskogrudnog stavljanja "Amerike na prvo mjesto" njegovog prethodnika Donalda Trumpa.
Pogledajte kako je izgledao pad Sajgona i sami procijenite je li se povijest ponovila.