ZNANSTVENICI su napravili rekonstrukciju lica neandertalke koja je ivjela prije 75.000 godina. Rekonstrukcija se temeljila na smrskanim ostacima lubanje čije su kosti nakon pronalaska bile toliko mekane da su imale konzistenciju keksa umočenog u mlijeko. Stručnjaci su stoga prvo morali posebnom tehnikom "ojačati" fragmente kostiju, da bi nakon toga ponovno sastavili lubanju. Naposljetku su izradili 3D model i prema njemu rekonstruirali izgled lica.
Kostur drevne ene je pronađen 2015. u pilji Shanidar u iračkom Kurdistanu na lokalitetu na kojem su 1950-ih iskopani ostaci najmanje 10 neandertalaca - mukaraca, ena i djece. Ostatke nedavno pronađene neandertalke su nazvali Shanidar Z, a sastojali su se od većeg dijela gornjeg dijela tijela, uključujući kraljenicu, ramena, ruke i ake.
-->
"Lubanja je bila ravna poput pizze"
Lubanja je bila zgnječena u sloj debljine 2 cm, vjerojatno zbog stijene koja je u nekom trenutku pala s vrha pilje. "Lubanja je zapravo bila ravna poput pizze", rekao je arheolog Graeme Barker sa Sveučilita Cambridge, koji vodi nova iskapanja u Shanidaru.
Lokalni odjel za arheologiju je dopustio britanskim znanstvenicima da prevezu fragmente lubanje u Ujedinjeno Kraljevstvo kako bi se mogli ponovno sastaviti. Cijeli proces ojačavanja fragmenata lubanje i ponovnog sastavljanja je trajao vie od godinu dana. Stručnjaci su zatim napravili 3D model lubanje, a nizozemski umjetnici Adrie i Alfons Kennis konstruirali vjerni prikaz lica, pie BBC.
-->
Pokapali mrtve
Shanidar Z je vjerojatno umrla u srednjim 40-ima, na to ukazuju njezini zubi koji su istroeni gotovo do korijena. Dugo su vremena neandertalce smatralo izuzetno primitivnima u usporedbi s modernim čovjekom, no taj stav se promijenio nakon otkrića pilje u Shanidaru.
Naime, u njoj je zabiljeena neka vrsta pogrebne prakse. Tijela su bila paljivo poloena u jarak pored visokog kamenog stupa. Kod jednog kostura je nađena i pelud zbog čega su se pojavile hipoteze o pokapanju mrtvih s cvijećem, odnosno o prakticiranju određene forme primitivne religije.
-->
"Ne bih u ovome slučaju koristio riječ pogreb"
No, britanski znanstvenici smatraju kako je vjerojatnije pelud dola s pčela koje su bile na granama poloenim na tijela. "Stavljali su granje na mrtve, ne zbog cvijeća, već zato to hijene zbog grana nisu mogle doći do tijela", rekao je arheolog Chris Hunt sa Sveučilita John Moores u Liverpoolu.
"Ne bih u ovome slučaju koristio riječ âpogrebâ. Mislim da bolje odgovara riječ 'smjetaj', kako bismo izbjegli asocijacije na svećenika i crkvu. Ali nema sumnje da su imali tradiciju stavljanja tijela na posebno mjesto", dodao je.