REZOLUCIJA Opće skuptine UN-a poziva Rusiju da plati reparacije Ukrajini za počinjena razaranja. Stručnjaci smatraju da bi Rusiji trebalo ukinuti sankcije u zamjenu za pristanak na isplatu reparacija, pie Deutsche Welle.
Čini se da se u ovom trenutku ne nazire kraj rata u Ukrajini, a svjetska zajednica ipak raspravlja o tome kako Rusiju uvjeriti da plati ratnu odtetu za tetu koju je njezina vojska počinila u susjednoj zemlji. Rezolucija Opće skuptine UN-a kojom se Moskva poziva da plati reparacije dobila je 14. studenog 94 glasa. Protiv je glasalo 14 drava, a 73 su bile suzdrane.
U rujnu je ukrajinski premijer Denis mihal procijenio direktnu fizičku tetu koju je do sada pretrpjela ta zemlja kao rezultat rata na 326 milijardi američkih dolara. Svotu su verificirali stručnjaci Svjetske banke, rekao je mihal na jednom sastanku u Bruxellesu. Ona će se vjerojatno dalje povecĚati do kraja rata. Rusija je vecĚ odbacila rezoluciju. Dokument je "pravno beznačajan", kae ruski predstavnik pri UN-u Vasilij Nebenzja.
Kada se isplacĚuju reparacije?
Reparacije su ustvari kompenzacije koje drava vri za tetu prouzročenu njezinim kaznenim djelima. Stručnjak za međunarodno pravo, Paul Gragl sa Sveučilita u Grazu, objanjava da iznose i vrstu placĚanja određuju međunarodne institucije ili mirovni ugovor nakon zavretka rata.
Jedan od najpoznatijih slučajeva reparacije odnosio se na tadanje Njemačko Carstvo nakon njegovog poraza u Prvom svjetskom ratu 1918. godine. Postojala su potraivanja od preko 200 milijardi maraka u zlatu, koja je trebalo isplacĚivati desetljećima. Savezna Republika Njemačka, kao pravni nasljednik Njemačkog Carstva, posljednji transfer izvrila je 2010. Njemačka je i nakon Drugog svjetskog rata morala plaćati reparacije saveznicima.
Postoji nekoliko drugih primjera reparacija u modernoj povijesti. To uključuje isplate reparacija Iraka za okupaciju Kuvajta 1990./91. Temelj za isplate bile su rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. One se smatraju presedanom, to je također naveo i ukrajinski stalni predstavnik u Općoj skuptini UN, kae Paula Rhein-Fischer s Akademije za europsku zatitu ljudskih prava Sveučilita u Kolnu, prenosi Deutsche Welle.
Kako bi Rusija mogla biti natjerana na isplatu odtete?
Rezolucije Opće skuptine UN-a nisu pravno obvezujucĚe. One vie imaju političku teinu jer odraavaju miljenje međunarodne zajednice, kae Gragl. "To izraava političku namjeru da se ne zaboravi da je Rusija, kao agresor, duna popravi tu tetu", rekao je Gragl.
Paula Rhein-Fischer također govori o političkom signalu. Rusiju se teko moe uvjeriti da placĚa reparacije preko postojecĚih međunarodnih mehanizama. "Postoji problem nadlenosti Međunarodnog suda pravde Ujedinjenih naroda (čije su odluke pravno obvezujucĚe - nap. urednika). On ima nadlenost samo ako su se obje drave sloile da postanu stranke u postupku. Jedan sud već se bavi tubom Ukrajine protiv Rusije zbog krenja konvencije o genocidu, ali u tom slučaju će isplata odtete biti ograničena", smatra ova stručnjakinja.
Pravno obvezujucĚu odluku o reparacijama bi stoga mogao donijeti Međunarodni kazneni sud (MKS) u Haagu, smatra Rhein-Fischer. "On moe suditi pojedincima za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i zločin agresije, pri čemu MKS (ICC) ne moe suditi o zločinu agresije ruskih dunosnika. Jer za suđenje o takvim zločinima potrebna bi bila rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koju bi Rusija kao stalna članica Vijeća sigurnosti blokirala vetom. U razgovoru je zato uspostava posebnog tribunala", kae Rhein-Fischer.
Optube protiv ruskih čelnika za druga kaznena djela koja spadaju u nadlenost suda u Haagu su vecĚ pod sudskom istragom, ali bi istrage mogle potrajati jo dugo.
Prema stručnjakinji Rhein-Fischer, trecĚa instanca koja bi teoretski mogla obvezati Rusiju da plati reparacije je Europski sud za ljudska prava (ESLJP). Međutim, Rusija se 2022. povukla iz Vijeća Europe i od tada ne podlijee presudama Europskog suda za ljudska prava. Od njezinog isključenja iz Vijeća Europe u rujnu 2022. Rusija nije vie ni ugovorna strana Konvencije o ljudskim pravima. Sud bi jedino mogao naloiti Ruskoj Federaciji da Ukrajini nadoknadi tetu za razaranja koja su se dogodila između veljače i rujna 2022., objanjava Paula Rhein-Fischer.
Ruska imovina kao reparacije?
Trenutno se razgovara i o tome bi li ruska sredstva koja su zamrznuta u okviru sankcija Moskvi mogla biti iskoritena za placĚanje reparacija. Glavni fokus je na stranim sredstvima sankcioniranih ruskih kompanija, imovini privatnih subjekata i deviznim rezervama Ruske sredinje banke.
"Naravno da postoji pravna razlika između zamrzavanja imovine i konfisciranja imovine", kae stručnjak za međunarodno pravo Gragl. "Zamrzavanje znači da se ovo događa samo privremeno." Konfisciranje ruske imovine kao reparacije, s druge strane, nije mogucĚe bez pravnog temelja, smatra Rhein-Fischer. Međutim, međunarodna arbitrana komisija jo ne postoji, a odluka o konfiskaciji kod domacĚih sudova uključuje velike pravne komplikacije.
Mirovni ugovor kao idealno rjeenje
Po miljenju Rhein-Fischer, ukidanje sankcija Rusiji u zamjenu za pristanak na placĚanje reparacija bilo bi manje problematično s pravne točke gledita. Mirovni ugovor između strana u kojem se Rusija obvezuje da cĚe nadoknaditi tetu koju je prouzročila je idealan. "Ali, naalost, to je malo vjerojatno u trenutnoj situaciji", kae ona.