URL=https://ip.index.hr/remote/bucket.index.hr/b/index/a58ed303-ed57-4f60-8c6c-b17938559d39.jpg?width=600 Što su elektori i kako u SAD-u kandidat s puno manje glasova može dobiti izbore?
Tuzlarije























TUZLARIJE - OSTALE VIJESTI

Što su elektori i kako u SAD-u kandidat s puno manje glasova može dobiti izbore?

Što su elektori i kako u SAD-u kandidat s puno manje glasova može dobiti izbore? Što su elektori i kako u SAD-u kandidat s puno manje glasova može dobiti izbore?

POLITIČKI autsajder Donald Trump prije četiri godine pobijedio je na predsjedničkim izborima bivšu državnu tajnicu Hillary Clinton iako je ona na nacionalnoj razini osvojila gotovo tri milijuna glasova više. Hoće li se takav scenarij ponoviti protiv Joea Bidena idući tjedan?

Ostalo je samo nekoliko dana do izbora 2020. koji su ponovno u fokus vratili taj zastarjeli američki izborni sustav.

Američkog predsjednika zapravo bira tijelo koje se zove izborni kolegij. Izbornike, odnosno elektore, u kolegij delegira svaka savezna država ovisno o broju svojih stanovnika, pa ih tako najmnogoljudnija Kalifornija ondje šalje 55, a slijede je Teksas s 38 te New York i Florida, svaka po 29. 

Slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora. 

Kandidati za američkog predsjednika natječu se u svakoj državi zasebno, a pobjednik, neovisno kojom razlikom, osvaja sve njezine elektore. Pravilo je to u svim saveznim državama, osim u Nebraski i Maineu koje svoje elektore dijele. 

Za pobjedu potrebno 270 elektora

Predsjednički kandidat za pobjedu mora dobiti apsolutnu većinu elektora, odnosno 270 od njih 538. 

Većina od 50 američkih saveznih država tradicionalno je naklonjena nekom od kandidata - republikanskom ili demokratskom i u njima se pobjednik zna unaprijed. Zato se predsjednički zapravo kandidati bore za glasove u onih desetak država koje od izbora do izbora 'šetaju' na jednu ili drugu stranu. 

U zadnjih nekoliko izbornih ciklusa tako se najviše pažnje posvećivalo Floridi, Pennsylvaniji, Ohiju ili Michiganu, saveznim državama koje su bogate elektorima, a nisu zabetonirane za jednog kandidata. 

Donald Trump 8. studenoga 2016. tijesno je pobijedio u gotovo svim takvim državama i osvojio 306 elektora, iako je Clinton zahvaljujući uvjerljivim pobjedama u Kaliforniji i New Yorku na nacionalnoj razini imala gotovo tri milijuna glasova više. 

Pokušaji mijenjanja sustava, ali bezuspješni

Sustav izbornog kolegija proizlazi iz ustava 1787. te uspostavlja pravila za neizravne predsjedničke izbore s jednim krugom.

Utemeljitelji su smatrali taj sustav kompromisom između izravnih predsjedničkih izbora i izbora predsjednika u Kongresu, s tim da je potonje odbačeno kao nedovoljno demokratsko.

Otad su stotine amandmana predložene Kongresu u pokušaju da se izmijeni ili ukine kolegij, ali nijedan od njih nije bio uspješan. Debata je ponovno pokrenuta Trumpovom pobjedom. 

Elektori su lokalni dužnosnici ili stranački čelnici ali njihova imena ne nalaze se na glasačkim listićima i uglavnom su nepoznati biračima.

U studenom 2016. Trump je dobio 306 elektorskih glasova. Nezadovoljni, milijuni Amerikanaca potpisali su peticiju tražeći da elektori prijeđu na stranu Clinton kako bi rezultat izbora odgovarao većinskoj volji birača. 

Njihov je napor bio gotovo bez rezultata jer je su samo dva elektora prebjegla u suparnički tabor pa je Trump na kraju službeno izabran s 304 elektorska glasa.

Republikanci su opisali tu inicijativu kao pokušaj očajnika koji ne želi priznati poraz.

Situacija nije bez presedana

Situacija iz 2016. kad je Trump je izgubio "narodno glasanje", ali je izbore dobio zbog elektorskog sustava, nije se dogodila prvi put.

Petorica predsjednika tako su došla na vlast. 

John Quincy Adams tako je dobio izbore protiv Andrewa Jacksona 1824. godine, a najrecentniji slučaj prije Trumpa bili su izbori 2000. i epski zaplet na Floridi između Georgea W. Busha i demokrata Ala Gorea.

Gore je nacionalno dobio gotovo 500.000 glasova više, ali pošto je Florida na koncu pripala Bushu, potonji je dobio izbore s 271 elektorom.

Raspored nakon izbora

Elektori će se sastati u svojim državama 14. prosinca i dati glasove za predsjednika i potpredsjednika.

Zašto toga datuma? Američki zakon kaže da se oni "sastaju i daju glas prvog ponedjeljka nakon druge srijede u prosincu".

Kao što se i izbori uvijek održavaju u utorak poslije prvog ponedjeljka u studenome.

Potom će 6. siječnja 2021. Kongres potvrditi pobjednika koji će prisegu položiti 20. siječnja.





 



OBNOVI SADRŽAJ

IZVORNI LINK

INDEX.HR












OSTALE VIJESTI
"Hamas bi ovo napravio da je htio produžiti primirje." Erdogan žestoko napao Izrael
Rusija povećala maksimalni broj vojnika za 170.000
UN: Izrael neće obnoviti vizu glavnoj dužnosnici za humanitarnu pomoć
Ukrajina: Mi smo raznijeli važnu željezničku rutu duboko u Rusiji
Gotova karijera jednog od najvećih lažljivaca američke politike. Izbačen iz Kongresa
Umrla Sandra Day O'Connor, prva žena u američkom Vrhovnom sudu
Pobjegao zatvorenik u Philadelphiji, odšetao iz voćnjaka. To je četvrti ove godine
Sanchez opet prozvao Izrael: Smrt civila je nepodnošljiva
Minhenski aerodrom otkazao preko stotinu letova zbog snijega
Porošenko: Zabranili su mi da napustim Ukrajinu
Kako je otrovana žena jednog od ključnih ljudi Ukrajine
UN: Otkrili smo 127 velikih oblaka metana u 2023.
Ericsson: Globalne pretplate na 5G usluge premašit će pet milijardi do 2030.
Panika u Bruxellesu zbog Orbana. "Gura nas u provaliju. Idemo prema velikoj krizi"
EU postigla dogovor: Mobiteli i računala moraju biti zaštićeni od napada
HGK: Strani radnik u građevini je 20 posto skuplji od domaćeg
Stier: U EU porasli napadi na Židove, na svjetskoj razini najviše progone kršćane
UN: Nastavak borbi u Gazi je katastrofalan
Slavni šef moskovskog kazališta dao ostavku. Ranije se protivio ratu u Ukrajini
U Gazi su i oteti muslimani. Beduinska majka je očajna: Imam poruku za Hamas







SVASTARIJE

Panika u Bruxellesu zbog Orbana. ˝Nitko mu ništa ne može, idemo prema golemoj krizi˝

Paragvaj potpisao sporazum s izmišljenom državom

Više od dva milijuna raseljenih zbog poplava na Rogu Afrike

Tko je bio Henry Kissinger? Za jedne briljantni vizionar, za druge ratni zločinac

Njemački predsjednik u Dohi skoro pola sata na vratima aviona čekao da ga netko primi

Lift izvlačio radnike iz rudnika u JAR-u pa počeo padati. 11 mrtvih, 75 ozlijeđenih

˝Oluja stoljeća˝ hara Rusijom, Ukrajinom, Moldavijom. Ljudi umiru u zatrpanim autima

Rat je mogao završiti u proljeće 2022., Ukrajina odustala. Ovo je pozadina priče

Google od petka briše stare račune. To uključuje Gmail i sav sadržaj s Diska

VIDEO Megaoluja u Rusiji, izvanredno stanje na Krimu. ˝Ovo je Armagedon˝


osmrtnicama ba



smrtovnice