URL=https://ip.index.hr/remote/bucket.index.hr/b/index/353114b7-7542-46c6-90dd-b106ea7d325b.jpeg?width=600 Tko su neonacisti koji se u Ukrajini bore za Rusiju?

























TUZLARIJE - OSTALE VIJESTI

Tko su neonacisti koji se u Ukrajini bore za Rusiju?

Tko su neonacisti koji se u Ukrajini bore za Rusiju? Tko su neonacisti koji se u Ukrajini bore za Rusiju?
Foto: Telegram

VIDEO objavljen u prosincu 2020. prikazuje dvojicu elegantno odjevenih Rusa kako pijuckaju amerièki viski i razgovaraju o ubijanju Ukrajinaca.

"Ja sam nacist. Ja sam nacist. Neæu reæi da sam nacionalist, domoljub, imperijalist i tako dalje. Reæi æu to otvoreno - ja sam nacist", rekao je jedan od muškaraca, Aleksej Milèakov, koji je bio u fokusu videa objavljenog na ruskom nacionalistièkom YouTube kanalu.

"Morate razumjeti da osjeæate uzbuðenje lova kada ubijete osobu. Ako nikada niste bili u lovu, trebali biste probati. Zanimljivo je", rekao je Milèakov.

Osim što je ozloglašeni i priznati nacist, poznat po ubojstvu šteneta i razmetanjem time na društvenim mrežama, Milèakov je šef ruske paravojne skupine poznate kao Rusiè, koja otvoreno prihvaæa nacistièku simboliku i radikalne rasistièke ideologije. Milèakov i njegova skupina vjerodostojno su povezani sa zloèinima u Ukrajini i Siriji, prenosi Radio Slobodna Europa.

Zajedno s èlanovima Ruskog imperijalnog pokreta, ova skupina bjelaèkih supremacista, koju su Sjedinjene Amerièke Države prije dvije godine proglasile globalnom teroristièkom organizacijom, jedna su od nekoliko desnièarskih skupina koje se aktivno bore u Ukrajini, odnosno suraðuju s redovnom ruskom vojskom ili saveznièkim separatistièkim postrojbama.

Prema povjerljivom izvještaju njemaèke Federalne obavještajne službe, do kojeg je 22. svibnja došao èasopis Der Spiegel, brojni ruski desnièarski ekstremisti i neonacisti bore se u Ukrajini.

Iz Sirije u Ukrajinu

Njemaèki analitièari napisali su kako èinjenica da su ruski vojni i politièki èelnici prihvatili neonacistièke skupine potkopava tvrdnju ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove vlade da je jedan od glavnih motiva invazije želja za "denacifikacijom" Ukrajine, piše Spiegel.

Èak i prije invazije 24. veljaèe, sukob u Ukrajini privukao je znatan, ali nepoznat broj vojnika s desnièarskim simpatijama. Veæina pozornosti dugo je bila usmjerena na desnièarske milicije i paravojske koje su se borile na strani ukrajinskih oružanih snaga, što je fenomen koji datira još od poèetka sukoba u Donbasu 2014. godine.

Èuveni ukrajinski Azovski puk formiran je od desnièarske milicije zvane Azovski bataljun koja je postala poznata u prvim danima rata. Voðe i osnivaèi ove skupine otvoreno su zagovarali ksenofobiènu i antiimigrantsku retoriku. Simboli su bili vrlo slièni nekima koje su koristile nacistièke jedinice tokom Drugog svjetskog rata.

Kasnije je Azovski puk ukljuèen u ukrajinsku Nacionalnu gardu i ublažio je ekstremistièku retoriku, ali je zadržao reputaciju elitne borbene jedinice.

Godinama su ruski dužnosnici iskorištavali Azov i nacionalistièke figure 20. stoljeæa poput Stepana Bandere u propagandne svrhe, èesto iskrivljujuæi ili preuvelièavajuæi njihove stavove i postupke u prilog lažnoj tvrdnji da Ukrajinom dominiraju neonacisti.

Najavljujuæi invaziju 24. veljaèe, Putin ju je pokušao opravdati rekavši da su ciljevi bili "demilitarizacija i denacifikacija". Vlade Kijeva i Zapada kažu da je taj argument neiskren i kažu, èak i da je istinit, ne bi opravdao pokretanje nièim izazvane invazije na zemlju s demokratski izabranom vladom.

Nisu se svi pridružili skupini Wagner

Najavljujuæi invaziju 24. veljaèe, Putin ju je pokušao opravdati rekavši da su ciljevi bili "demilitarizacija i denacifikacija". Kijev i zapadne vlade kažu da je taj argument neiskren, a èak i da je istinit, ne bi opravdao pokretanje invazije na zemlju s demokratski izabranom vladom.

Meðutim, tokom godina se manje pažnje posveæivalo desnièarskim ruskim milicijama koje se bore u ime Rusije, ne samo u Ukrajini nego i u Siriji.

Iako se vjeruje da su se neki borci pridružili ruskim privatnim plaæenièkim kompanijama poput Wagnera, nepoznat broj boraca pridružio se i obuèavao pod Rusièom, kao i Ruskom imperijalnom pokretu i njegovoj paravojnoj jedinici, Ruskoj imperijalnoj legiji.

Bivšeg padobranca Milèakova struènjaci su identificirali kao jednog od voða Rusièa, zajedno s još jednim Rusom po imenu Jan Petrovskij. Neki struènjaci kažu da je ova skupina povezana s Wagnerom. Rusiè je službeno osnovan kao Sabotažna i jurišna izviðaèka skupina u Sankt-Peterburgu 2014. godine.

I Milèakov i Petrovskij borili su se protiv Ukrajine kao dragovoljci u Donbasu 2014. i 2015. i otvoreno pokazivali oznake koje su dobili u Uniji dobrovoljaca Donbasa. U to vrijeme, meðutim, Rusija je u više navrata poricala da se njezine snage bore u Donbasu tvrdeæi da su lokalne snage koje se bore protiv ukrajinskih postrojbi samo lokalni partizani.

Snimka na kojoj ubija štene, odsijeca mu glavu i navodno ga jede

U rujnu 2014. godine u blizini sela Šèastja, u Luhanskoj oblasti, militanti Rusièa borili su se protiv ukrajinske paravojne skupine Ajdar. Ukrajinski medijski izvještaji govore da su deseci ukrajinskih vojnika ubijeni. Poslije su internetom kružile slike unakaženih i spaljenih tijela, a Milèakov se kasnije otvoreno hvalio kako je fotografirao tijela.

Milèakov je takoðer stekao reputaciju te iste godine kada su blogeri i novinari otkrili niz fotografija i videa starih dvije godine na kojima je prikazan kako ubija štene, odsijeca mu glavu i navodno ga jede. Tabloidni ruski list Moskovskij Komsomolec napisao je o njemu èlanak pod naslovom "Fašistièki mesar iz Sankt-Peterburga otišao se boriti na strani pobunjenika".

Poèetkom 2015. godine Kanada, Britanija i Europska unija sankcionirali su Milèakova i Petrovskog. "Milèakov je aktivno podržavao akcije i politike koje potkopavaju teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine i dodatno destabiliziraju Ukrajinu", navodi Velika Britanija u svojoj objavi sankcija.

U oktobru 2016. Petrovskij je uhapšen u Norveškoj, gdje je živio i radio zajedno s Norvežaninom povezanim s desnièarskom grupom Soldiers of Odin. Istog mjeseca je deportiran.

Fotografije i videozapisi objavljeni na društvenim mrežama 2020. i 2021. ukazuju na to da su borci Rusièa bili u Siriji, gdje je Rusija provela vojnu operaciju i podržala sirijski režim te eliminirala tamošnje oporbene borce. Sanktpeterburški medij Fontanka krajem 2017. takoðer je pronašao fotografije Milèakova kako pliva u bazenu u blizini Palmire.

U izvještaju njemaèke obavještajne službe navodi se da su Rusièovi borci u Ukrajini od poèetka travnja.
Nema potvrde da su Milèakov ili Petrovskij u bilo kojem trenutku bili u Ukrajini nakon invazije 24. veljaèe. Meðutim, kanal na Telegramu, za koji se èini da je povezan s Rusièom, 27. svibnja je objavio fotografiju bez datuma na kojoj se navodno vide i Milèakov i Petrovskij u Ukrajini kako stoje ispred ošteæenog oklopnog vozila.

"Milèakov se vratio u akciju. Sada je negdje u prostranstvima Ukrajine, aktivno ukljuèen u denacifikaciju i demilitarizaciju", stoji u objavi.

"Prièuvni odjel"

Na dan kada je Rusija zapoèela invaziju, èelnik Ruskog imperijalnog pokreta Denis Garijev objavio je poruku na svom kanalu na Telegramu u kojoj je napisao: "Nema sumnje, mi smo za likvidaciju separatistièkog entiteta Ukrajine."

Osnovan 2002. godine u Sankt-Peterburgu od strane Stanislava Vorobjeva, Ruski imperijalni pokret podržava monarhistièku ideologiju, djelomièno izvedenu iz uvjerenja da Rusiju treba voditi potomak dinastije Romanov, obitelji posljednjeg ruskog cara Nikolaja II. U travnju 2020. godine amerièki State Department uveo je sankcije toj skupini, kao i Vorobjevu, Garijevu i još jednom èovjeku.

"Skupina je omoguæila paravojnu obuku za bijele supremaciste i neonaciste u Europi i aktivno radi na okupljanju ovih grupa u zajednièku frontu protiv njihovih navodnih neprijatelja", navodi se u priopæenju State Departmenta. Pokret ima dva pogona za obuku u Sankt-Peterburgu, koji se vjerojatno koriste za uvježbavanje napada u šumi i urbanim podruèjima, taktièko oružje i obuku borbe prsa u prsa.

Nekoliko tjedana nakon Garijevljeve objave na Telegramu, centar za borbenu obuku u blizini Sankt-Peterburga, pod nazivom Partizan, objavio je regrutaciju dobrovoljaca za borbu u Ukrajini.

Garijev je takoðer stvorio srodnu organizaciju pod nazivom Prièuvni odjel, koja je prema njemaèkom obavještajnom izvještaju primala višemilijunske uplate od Ministarstva unutarnjih poslova, Federalne službe sigurnosti i Federalne službe zaštite, vladine agencije zadužene za zaštitu najviših dužnosnika Kremlja.

Kao i pripadnici Rusièa, borci Ruske imperijalne legije pridružili su se borbama na istoku Ukrajine 2014. i 2015, a prema informacijama militanata, tada je ubijeno najmanje šest èlanova skupine. Prema njemaèkim obavještajnim podacima, Garijev je ranjen u borbama sredinom travnja, a njegov zamjenik Denis Nekrasov je ubijen, vjerojatno u blizini grada Izjuma u Harkivskoj oblasti.

Aleksandar Verkhovskij, struènjak za ekstremistièke skupine u Rusiji i voditelj istraživaèkog centra SOVA, kaže da je trenutaèno u Ukrajini vjerojatno manje ruskih ekstremistièkih boraca nego u ranim godinama rata u Donbasu

"Nacionalisti su igrali kljuènu ulogu u prvoj fazi rata. Bili su znaèajan dio, ne baš veæina. Sada u Ukrajini nema mnogo dobrovoljaca iz Rusije. Možda najviše nekoliko desetaka", zakljuèio je Verkhovskij.





 



OBNOVI SADRŽAJ

IZVORNI LINK

INDEX.HR












OSTALE VIJESTI
Španjolska policija švercerima droge zaplijenila dronove podmornice
Svjedok pucnjave kod Chicaga: Bio sam 30 godina u vojsci, ovo me nasmrt prestrašilo
Rusija zbog rata mijenja jako važne zakone. Cijena plina u Europi naglo porasla
VIDEO U prosvjedima u Uzbekistanu poginulo 18 ljudi, 243 osobe ranjene
Njemaèki vatrogasac pomaže u Harkivu: "Želim biti na pravoj stani povijesti"
Cijene nafte pale
Ubojica novinarke koja je pisala o korupciji na Malti: Trebao sam tražiti više novca
Iran objavio nove zahtjeve. SAD: Imaju dovoljno materijala za nuklearnu bombu
Zbog šverca ljudima u Europi uhiæeno oko 130 osoba, u akciji sudjelovala i Hrvatska
Njemaèka se priprema za tešku krizu, uvodi mjere: "Pred nama su teške godine"
Europska svemirska agencija želi do 2040. poslati èovjeka na Mars
Stanje u Lisièansku nakon pada: "Situacija je sada dobra, cilj mi je ostati živa"
Vojno sposobni muškarci iz Ukrajine ne smiju napustiti gradove u kojima žive
Naglo porasla cijena plina u Europi
EU uvodi velike promjene Googleu, Facebooku, Twitteru... Prijete im ogromne kazne
Rusija donosi važne zakone, država æe moæi prisiliti ljude da rade noæu i vikendom
Èelnik ruskog parlamenta: Ukrajina je teroristièka država
Ukrajina: Odbili smo ruske napade u Donjecku
Rusija priznala da je slala roènike u Ukrajinu. Šojgu danas: Ne šaljemo ih
Gotova važna konferencija o obnovi Ukrajine, evo što je dogovoreno







SVASTARIJE

Guinnessov rekord: 86-godišnja žena veæ 65 godina radi kao stjuardesa

Hotel na Ibizi nudi sobu u kojoj možete prespavati besplatno. Evo u èemu je kvaka

FOTO Putnièki avion letio 14 sati iznad oceana s rupom na trupu

Šef NASA-e optužio Kinu da želi preuzeti Mjesec kao dio vojnog programa

Pucnjava na paradi u SAD-u, najmanje 6 mrtvih, 31 osoba ozlijeðena. Napadaè u bijegu

Putin nakon osvajanja Luhanska izdao naredbu vojsci: Nastavite po planu

Tisuæe ozlijeðenih i 18 mrtvih nakon sukoba prosvjednika i policije u Uzbekistanu

Ruski kozmonauti u svemiru slave ½osloboðenje½ Luhanska, objavili fotografiju

VIDEO Najmanje pet mrtvih u odronu ledenjaka u Italiji, pojavila se strašna snimka

Više mrtvih u napadu u Danskoj, napadaè ima 22 godine. Otkriveni su novi detalji


osmrtnicama ba



smrtovnice