IRANSKI ultrakonzervativni kandidat Ebrahim Raisi vodi na predsjedničkim izborima u Iranu nakon to je prebrojano 90 posto glasova, javlja tamonje ministarstvo unutarnjih poslova.
Brojanje glasova jo traje, ali je Raisi do sada skupio 62 posto.
Za njega je glasalo gotovo 18 milijuna Iranaca, od njih ukupno 28 milijuna koji su izali na izbore.
Oko 59 milijuna ih je imalo pravo glasa.
Podsjetimo, vrhovni iranski vođa Ali Hamnei jučer je svojim glasanjem slubeno otvorio biralita.
Građani Irana biraju novog predsjednika zato to se sadanji predsjednik Hasan Rohani vie ne moe kandidirati. Naime, nakon dva uzastopna četverogodinja mandata vie se ne moe kandidirati za predsjedničku poziciju.
Apatija među biračima
Među biračima je rairena apatija.
"Svejedno je hoću li glasati ili ne, netko je već izabran. Oni organiziraju izbore za medije", rekao je jedan teheranski trgovac AFP-u.
Gotovo 600 kandidata, među njima i 40 ena, prijavilo se za izbore.
Međutim, na kraju je odobreno tek 7 kandidata, a uoči izbora otpala su jo tri.
Inače, vijeće koje je odlučivalo o kandidatima sastoji se od 12 pravnika i teologa.
-->
Ovakav rezultat bio je očekivan, a među Raisijevim protukandidatima su bivi čelnik Revolucionarne garde Mohsen Rezaj, ultrakonzervativni bivi pregovarač za nuklearni program Said Dalil te Abdolnaser Hemmati.
Vano je istaknuti kako je Raisi Hamneijev kandidat, na izborima je zabiljeena slabija izlaznost, a brojni su kandidati diskvalificirani.
Raisi, koji je trenutno pod američkim sankcijama, istaknuo se kao predvodnik nakon to je izborno nadzorno tijelo zabranilo kandidaturu svim ozbiljnijim rivalima.
Analitičari su glasanje opisali kao najnekonkurentnije izbore u zemlji od uspostave Islamske Republike 1979. godine.
Na prologodinje parlamentarne izbore nije se odazvalo 57 posto birača pa su konzervativci odnijeli premoćnu pobjedu nakon to su hiljade uglavnom reformističkih i umjerenih kandidata diskvalificirane.
Raisi je zasad dobio 17.8 milijuna glasova.
"Nadam se da će vaa vlada pod vodstvom vrhovnog čelnika ajatolaha Alija Hamneija donijeti utjehu i prosperitet naoj naciji", rekao je kandidat Abdolnaser Hemmati, inače bivi ef sredinje iranske banke.
estok kritičar Zapada
Predsjednik Irana na odlasku, Hassan Rouhani, umjesto čestitke Raisiju, čestitao je narodu Irana i vrhovnom vođi.
"Zato to jo uvijek nije slubeno najavljeno, odgodit ću slubenu čestitku. Ipak, jasno je tko je dobio najvie glasova", rekao je Rouhani.
Raisi je inače estok kritičar Zapada. Khamnei ga je 2019. postavio za efa pravosuđa, a brojni kritičari ga napadaju zbog dugogodinjeg krenja ljudskih prava.
Naime, Raisi je 1988. bio član "panela smrti", vijeća koje je nadziralo masovno pogubljenje oko 5000 političkih zatvorenika. U vijeću je bilo četvero ljudi.
Neki iranski mediji smatraju ga mogućim nasljednikom ajatolaha Hameneija.
-->
Raisijeva pobjeda značila bi da bi se, nedugo nakon to je demokrat Joe Biden smijenio Trumpa u Bijeloj kući, klatno u Teheranu moglo nagnuti na drugu stranu.
Analitičari smatraju da to vjerojatno neće dovesti do obustave pregovora u Beču o nuklearnom sporazumu sa svjetskim silama - Britanijom, Kinom, Francuskom, Njemačkom i Rusijom, od kojih su neke u zadnje vrijeme pokuale posredovati između Irana i SAD-a.
Bolne posljedice Trumpovih sankcija, koje su izazvale kolaps iranske valute, galopirajuću inflaciju i spiralu nezaposlenosti, izborna su tema oko koje se svi slau i sva sedmorica predsjedničkih kandidata smatraju da bi se Iran trebao vratiti nuklearnom sporazumu kako bi se sankcije ukinule.
Interna odluka da se pokua oivjeti sporazum "nadilazi frakcijske borbe", rekao je Clement Therme, znanstvenik Europskog sveučilinog instituta u Italiji.
U televizijskoj debati uivo Raisi je izbjegao sukob s reformistima, fokusirajući se umjesto toga na gospodarske probleme.
Hoće li Raisi nastaviti Rohanijevu politiku?
Iako je Raisi, kao i svi drugi kandidati tokom predizborne kampanje otro kritizirao nuklearni sporazum iz 2015., on je ipak naglasio da ga se namjerava pridravati. Čini se da on shvaća da cĚe kao predsjednik njegova politika morati uzeti u obzir i lou ekonomsku situaciju, koja bi se poboljala ako bi se SAD vratio sporazumu i ukinuo sankcije.
Muhamad Davad Zarif, ministar vanjskih poslova pod aktualnim predsjednikom Rohanijem, trenutno predvodi iransku delegaciju na međunarodnim pregovorima u Beču o oivljavanju nuklearnog sporazuma. Iranci su do sada vodili samo posredne pregovore s američkim diplomatima uz pomoć predstavnika EU.
Mnogi promatrači, međutim, vjeruju da cĚe Zarif zaključiti razgovore prije nego to sljedecĚi iranski predsjednik stupi na dunost u augustu. Iranski mediji također sugeriraju da je Zarif imao zadatak lobirati na marginama razgovora u Beču da se Raisijevo ime ukloni s američkih i europskih popisa sankcija.
Vrhovnu vlast u Iranu od 1979. zapravo ima vjerski vođa. Najprije je to bio Ruhollah Homeini, a danas je to Ali Hamnei. Predsjednik drave ima znatan utjecaj na pitanja koja se kreću od industrijske do vanjske politike.