XI JINPING i Vladimir Putin završili su dvodnevne razgovore toplim riječima o prijateljstvu između Kine i Rusije i zajedničkim kritikama Zapada, ali bez znakova diplomatskog napretka oko Ukrajine.
Xi i Putin se međusobno nazivaju dragim prijateljima
Xijev posjet Moskvi, koji je Kremlj dugo hvalio kao iskaz potpore svog najmoćnijeg prijatelja, obilježila je demonstracija prijateljstva. Dvojica čelnika jedan su drugog nazivali dragim prijateljima, obećali su gospodarsku suradnju i opisali odnose svojih zemalja kao najbolje ikad.
Zajedničko priopćenje uključivalo je poznate optužbe protiv Zapada - da Washington potkopava globalnu stabilnost i da NATO upada u azijsko-pacifičku regiju. Kad je riječ o Ukrajini, Putin je pohvalio Xija za mirovni plan koji je predložio prošlog mjeseca i okrivio Kijev i Zapad za njegovo odbacivanje.
"Vjerujemo da su mnoge odredbe mirovnog plana koje je iznijela Kina u skladu s ruskim pristupima i da se mogu uzeti kao osnova za mirno rješenje kada za to budu spremni na Zapadu i u Kijevu. Međutim, do sada nismo vidjeli takvu spremnost s njihove strane", rekao je Putin. Xi jedva da je uopće spomenuo sukob rekavši da Kina ima nepristran stav o tome.
Japanski premijer doputovao u Buču i sastao se sa Zelenskim
Ovaj summit djelomično je zasjenio iznenadni posjet japanskog premijera Fumija Kishide Kijevu, gdje se sastao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Kijev njegov dolazak u zemlju u ratu smatra povijesnim. Kishida je jedini čelnik neke države iz skupine G7 koji dosad nije bio u Kijevu. Kishida je obišao Buču, gradić nedaleko od Kijeva koji je postao simbol zlodjela ruske okupacije.
"Svijet je bio zapanjen kada je prije godinu dana vidio ubijene nedužne civile u Buči. Zaista osjećam veliki bijes zbog zločina nakon što sam posjetio to mjesto. Japan će i dalje pomagati Ukrajini da ponovno uspostavi mir", rekao je Kishida.
Blinken: Putin ima diplomatsko pokriće za zločine
Washington je osudio tajming Xijevog posjeta Moskvi samo tri dana nakon što je Međunarodni kazneni sud u Haagu izdao nalog za Putinovo hapšenje na temelju optužbi za ratni zločin zbog nezakonite deportacije ukrajinske djece.
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da posjet u takvom trenutku znači davanje Putinu diplomatskog pokrića za zločine. Moskva opovrgava nezakonitu deportaciju djece i tvrdi da je primila siročad kako bi ih zaštitila te je pokrenula vlastiti kazneni postupak protiv tužitelja i sudaca ICC-ja.
Putin i Xi potpisali su sporazum o partnerstvu bez ograničenja prošle godine samo nekoliko tjedana prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. Peking otad odbija okriviti Moskvu za rat i kritizirao je Zapad zbog nametanja sankcija Rusiji iako je Kina profitirala osiguravanjem velikog popusta za kupnju nafte i plina koje Rusija više ne može izvoziti u Europu.
Zapad je uglavnom odbacio Xijev mirovni plan za Ukrajinu kao u najboljem slučaju previše nejasan da bi napravio razliku, a u najgorem slučaju kao trik kojim se želi kupiti vrijeme za Putina da obnovi svoje snage i pojača kontrolu nad okupiranim teritorijem.
Ukrajina: Nema mirovnih pregovora dok se Rusi ne povuku
Ali Kijev, možda u nadi da će Kina ostati neutralna, oprezno je pozdravio plan kad ga je Kina predstavila prošlog mjeseca. Zelenski je više puta pozvao Xija da razgovara s njim.
Ukrajinski dužnosnici dali su naznake da bi telefonski poziv mogao uskoro uslijediti. "Čekamo potvrdu. To bi bio važan potez. Imaju si što za reći", izjavila je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk za talijanske novine Corriere della Sera.
Kijev odlučno kaže da ne može biti mirovnih pregovora s Rusijom ako ona ne povuče svoje snage. Moskva kaže da Kijev mora prihvatiti teritorijalnu realnost, misleći pritom na svoju tvrdnju da je pripojila gotovo petinu Ukrajine. Washington je tokom prošlog mjeseca rekao da je zabrinut da bi Peking mogao naoružati Rusiju, što Kina niječe.
Eksplozija na Krimu
Što se tiče stanja na terenu, ukrajinsko ministarstvo obrane priopćilo je da su sinoć u eksploziji u gradu Džankoju na Krimu uništeni ruski projektili koji su prevoženi željeznicom. Projektili su bili namijenjeni ruskoj crnomorskoj floti, kaže Ukrajina, a operativni doseg im je više od 2500 kilometara na kopnu i 375 kilometara na moru.
Ministarstvo nije preuzelo odgovornost za napad, a s ruske strane nije bilo potvrde da su projektili uništeni. Ruski dužnosnici na Krimu, koji Moskva kontrolira od 2014., rekli su da su eksploziju izazvale bespilotne letjelice pune šrapnela i eksploziva te da su ciljane civilne lokacije.
