PREDSJEDNIK hrvatske vlade Andrej Plenković kazao je u ponedjeljak u Sarajevu kako su veze Hrvatske i BiH neraskidive jer su dvije države trajno upućene jedna drugoj, a Hrvatska ostaje najveći prijatelj susjednoj državi i njen zagovaratelj u tijelima Europske unije.
Plenković predvodi vladino izaslanstvo u službenom posjetu BiH, a odmah po dolasku u Sarajevo sastao se s predsjedateljem Vijeća ministara te zemlje Zoranom Tegeltijom i njegovim ministrima.
Posjet je organiziran u razdoblju u kojemu je BiH suočena s najvećom unutarnjopolitičkom krizom nakon rata, prouzročenom pokušajima vlasti Republike Srpske da taj entitet izdvoje iz ustavno-pravnog poretka države.
Nakon razgovora izaslanstva dviju vlada Plenković je novinarima kazao kako Hrvatska s velikom pozornošću prati zbivanja u BiH, pa je njegova prva poruka da je Hrvatska prijatelj i partner koji želi unaprjeđivati suradnju s BiH, podržati cjelovitost te zemlje i ravnopravnost njena dva entiteta i tri naroda.
"Ne želimo vidjeti bilo kakve separatističke tendencije"
"Željeli bismo da institucije BiH budu funkcionalne", kazao je Plenković komentirajući zaključke parlamenta RS-a, koji je prošlog tjedna otvorio put poništavanju nekih od važnih zakona na razini države. Kazao je kako treba vidjeti koliko je to manevar, a koliko stvarna želja da se ugrozi opstanak BiH.
Plenković je istaknuo kako Hrvatska ni u kom slučaju ne želi vidjeti separatističke tendencije u BiH, a očekuje da se u cijelosti poštuje Daytonski sporazum, čija je i ona potpisnica, a pokojni predsjednik Franjo Tuđman jedan od sukreatora.
Dodao je kako je uz to Hrvatskoj iznimno važno vidjeti da i Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivni narod imaju zajamčena sva prava, uključujući tu novi izborni zakon, koji treba biti rezultat unutarnjeg dogovora, a očekuje kako će se to u svakom slučaju dogoditi najkasnije do svibnja naredne godine, kada izbori trebaju biti raspisani.
"Nismo zadovoljni praksom koja postoji od 2006. godine i koja predstavlja zapreku i u institucionalnoj suradnji Hrvatske i BiH", kazao je Plenković, aludirajući na to da već godinama nema susreta na najvišoj razini jer Hrvatska ne priznaje legitimitet Željka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Peglanje odnosa?
Na pitanje je li ipak došao "peglati" odnose između dvije države, s obzirom na reagiranja koja su izazvale izjave predsjednika Zorana Milanovića, poput one kojom je relativizirao genocid u Srebrenici, Plenković je kazao kako nema potrebe za takvom intervencijom jer su odnosi dviju država dobri, a odnos Hrvatske prema genocidu u Srebrenici je bio i ostao jasan.
Potvrdio je kako je Hrvatska spremna pomoći BiH na putu europskih i atlantskih integracija, poboljšati gospodarsku suradnju, raditi na poboljšanju infrastrukturne povezanosti, kao i povezanosti u energetskom sektoru. Pritom je istaknuo kako je gradnja autoceste na koridoru V c važan korak, a na energetskom planu povezivanje plinskih mreža dvije države "južnom konekcijom" preko Zagvozda ka Posušju jer je diverzificiranje izvora opskrbe postalo iznimno važno, a BiH će time biti otvoren put ka dobavi plina preko LNG terminala na Krku.
Ovogodišnja trgovinska razmjena između dvije države, procijenio je Plenković, bit će veća od dvije milijarde eura.
Otvorena pitanja
Tegeltija je kazao kako je i njegov stav da svi narodi trebaju imati svoje legitimne predstavnike u tijelima vlasti, a da netko sada bježi od načelnog dogovora, koji je o tome postignut kada su dogovarana nova izborna pravila za Mostar.
Misli da nije dobra opcija planirati da se izbori naredne godine održe po postojećim pravilima.
Istaknuo kako je zajednička ocjena da dvije zemlje imaju dobre i ekonomske i političke odnose "unatoč pokušajima pojedinaca da tu sliku predstave na neki drugi način".
Kao otvorena pitanja nabrojao je status imovine građana dvije države te arbitražu oko termoelektrane "Gacko", ali i ugovor o granicama te gradnju odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj. Tegeltija je kazao kako je njegovo osobno stajalište da bi Hrvatska trebala potražiti drugu lokaciju za takve namjene.
Plenković je pak istaknuo kako se o tome vodi kontinuirani dijalog, a tvrdi kako nema razloga za zabrinutost za sigurnost na lokalitetu Trgovske gore.
Premijer Plenković nastavio je posjet Sarajevu susretom s čelnicima oba doma parlamenta BiH, nakon čega će položiti vijenac na spomen-obilježje prvim žrtvama opsade Sarajeva u ratu vođenom od 1992. do 1995. godine.
Prije odlaska za Mostar hrvatski će se premijer odvojeno sastati s čelnicima tri najveće vjerske zajednice u BiH.
Poveo tri ministra
U hrvatskom vladinom izaslanstvu uz Plenkovića su ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, državna tajnica za europska pitanja Andreja Metelko-Zgombić te zastupnica u hrvatskom saboru i predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić.
S bosanskohercegovačke strane u razgovorima sudjeluju ministar financija Vjekoslav Bevanda, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac i ministar komunikacija i prometa Vojin Mitrović.
Premijer Plenković sastat će se i s čelnicima dva doma parlamenta BiH, a neki od njih istodobno su čelnici vladajućih političkih stranaka u toj zemlji, poput predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića.
Susrest će se i s religijskim vođama
Predsjednik hrvatske vlade će polaganjem vijenca na spomen-obilježje na mostu "Suada i Olga" odati počast žrtvama srpske opsade Sarajeva u ratu od 1992. do 1995. godine, kada je poginulo gotovo deset hiljada stanovnika glavnog grada BiH.
Prije odlaska hrvatskog izaslanstva za Mostar predviđeni su Plenkovićevi odvojeni susreti s čelnicima vjerskih zajednica u BiH, vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem, poglavarom Islamske zajednice u BiH reisom Husenom Kavazovićem te s mitropolitom dabrobosanskim Hrizostomom.