Ukrajinski vojnici predali oklopna vozila separatistima, kraj Kramatorska srušen ukrajinski vojni avion?

Vojskom i tenkovima na pobunjenike

U Ukrajini, na istoku zemlje, u tijeku je vojna akcija protiv proruskih pobunjenika. Akcija je pokrenuta još jučer, kao odgovor na nepoštivanje ultimatuma o predaji oružja od strane pobunjenika. Čula se pucnjava u zračnoj bazi Kramatorsk, a ukrajinske vlasti objavile su da su preuzele kontrolu nad bazom.

Različite informacije stižu sa ruske i ukrajinske strane o zauzimanju zračne luke u Kramatorsku. Mediji javljaju o najmanje četiri poginule osobe, a ukrajinski izvori tvrde pak kako u akciji preuzimanja zračne luke nije bilo žrtava.

Ukrajinsku vojnu akciju na istoku zemlje oštro je osudio ruski predsjednik Vladimir Putin, a Bijela kuća poručuje da je akcija opravdana. Američki State Department predviđa nove sankcije Rusiji, ipak ništa se neće dogoditi prije sutrašnjeg diplomatskog sastanka u Ženevi. Ministri vanjskih poslova Rusije, Ukrajine, SAD-a i visoka predstavnica EU-a u Ženevi bi trebali raspravljati o krizi u Ukrajini.

Vlada u Kijevu je u utorak poslala vojsku da se obračuna s proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine gdje već desetak dana pobunjeničke akcije izvode pripadnici milicija koji traže referendum o autonomiji područja u kojima se govori ruski u okviru Ukrajine ili njihovo pripojenje Rusiji.

Akcija je zasad ograničena na grad Kramatorsk, gdje su ukrajinske snage pod kontrolu vratile tamošnji aerodrom. U gradu se nalazi sedam ukrajinskih oklopnih vozila u, kako javljaju agencije, "pokazivanju mišića" ukrajinskih oružanih snaga.

Vlada u Kijevu pokušava postupno vratiti kontrolu nad deset gradova na istoku u kojima su proruske paravojne snage zauzele pojedine važne lokacije. Pritom nastoje izbjeći krvoproliće. U srijedu zasad nema znakova sukoba bilo gdje na području istočne Ukrajine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je u utorak da je Ukrajina na rubu građanskog rata, a duž granice su raspoređene hiljade ruskih vojnika s teškim naoružanjem. Rusija je najavila da neće sudjelovati na sutrašnjim pregovorima u Ženevi uz obrazloženje da Ukrajina ne može slati tenkove i istovremeno pregovarati. SAD je poručio da neće pomoći u naoružavanju ukrajinskih snaga.

Ukrajina: Na istoku zemlje djeluju isti ruski agenti kao na Krimu

U akcijama na istoku Ukrajine sudjeluju isti ruski agenti koji su bili razmješteni na Krimu prije pripojenja tog poluotoka Rusiji, rekao je u srijedu glasnogovornik specijalne ukrajinske službe za kontrašpijunažu Vitalij Najda.

"Isti agenti zauzeli su krimski parlament. U trag smo im ušli preko njihovih komunikacija", rekao je Najda na konferenciji za novinare.

Istaknuo je da je "četrdesetak članova ruskih tajnih službi i njihovih suradnika - ruskih i ukrajinskih državljana, uhapšeno od početka pobune separatista na istoku Ukrajine 6. travnja.

"Diverzantske akcije na istoku Ukrajine vodili su isti časnici središnje obavještajne službe glavnoga stožera ruskih vojnih snaga", rekao je Najda, ponovivši optužbe što su ih ranije izrekli ukrajinski dužnosnici.

Ruski su agenti zaduženi za poticanje "maksimalne destabilizacije" na ukrajinskom teritoriju, rekao je.

Na istoku Ukrajine razmetanje snagom prije pregovora u Ženevi

Ukrajinske oružane snage i proruska milicija u srijedu se razmeću pokazivanjem snage i oštrom retorikom uoči ključnih razgovora u Ženevi o sudbini zemlje. Vladine snage dovezle su sedam oklopnih vozila s ukrajinskim zastavama u središte Kramatorska, grada u kojem su u utorak vratile nadzor nad zračnom lukom.

Samo 15 kilometara dalje, naoružane osobe u različitim odorama dovezle su šest oklopnih vozila, jedno s ruskom zastavom, u Slovjansk i parkirali ih ispred gradske vijećnice, koja je pod okupacijom separatista. Dok su silazili s oklopnjaka, okupljeni su im vikali: "Bravo" i "Rusija, Rusija". Iznad glava im je potom proletio ukrajinski borbeni zrakoplov i napravio nekoliko krugova, u očitom pokazivanju snage, javlja Reuters.

U Donjecku je u međuvremenu dvadesetak separatista zauzelo zgradu gradske skupštine.

Pokazivanje mišića i zapaljiva retorika pojačavaju bojazan od širenja nasilja nakon što su proruski separatisti zauzeli nekoliko javnih zgrada u deset manjih i većih gradova na istoku Ukrajine.

Rusija, koja odbija priznati postojeću vladu u Kijevu, pokušava dramatizirati i poticati nestabilnost na istoku uoči ženevskih razgovora, piše Reuters. Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk izjavio je u srijedu da "Moskva izvozi terorizam" u Ukrajinu. "Ruska vlada mora odmah opozvati svoje obavještajno-diverzantske skupine, osuditi teroriste i zahtijevati oslobađanje zgrada", rekao je Jacenjuk. "Ako je, naravno, Ruska Federacija stvarno zainteresirana za stabiliziranje situacije, u što debelo sumnjam".

NATO jača sigurnost istočnih saveznika zbog Ukrajine

NATO je u srijedu objavio da je odlučio poduzeti hitne korake kako bi ojačao svoje snage u istočnoj Europe zbog krize u Ukrajini.

NATO je dao jasno do znanja da neće vojno intervenirati u Ukrajini unatoč ruskom pripojenju Krima i gomilanju ruskih snaga na ukrajinskoj granici.

No, 28-člani Savez ojačao je vojnu prisustvo u savezničkim zemljama na istoku Europe, uključujući i bivše sovjetske baltičke republike.

Veleposlanici NATO-a usuglasili su u srijedu daljnje vojne mjere. "Odmah ćemo rasporediti snage na moru, u zraku i na kopnu. To znači u roku od nekoliko dana", rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen na konferenciji za novinare nakon sastanka veleposlanika.

NATO-ovi zrakoplovi češće će letjeti nad Baltičkim morem, saveznički brodovi uplovit će na Baltik i u Sredozemlje, a vojno osoblje izaći će na teren kako bi pojačalo spremnost za vježbe, dodao je Rasmussen.

NATO će razmotriti i ojačati planove za obranu zemalja članica. Idućih tjedana i mjeseci će, bude li potrebno, uslijediti dodatne mjere za jačanje obrane, istaknuo je glavni tajnik.

Nove američke sankcije Rusiji neće se donositi prije četvrtka

Američki State Department saopštio je u utorak da predviđa nove sankcije Rusiji, ali i da nikakva akcija vjerojatno neće biti poduzeta prije diplomatskog sastanka u Ženevi ovaj tjedan.

Ministri vanjskih poslova Rusije, Ukrajine, SAD-a i visoka predstavnica EU-a trebali bi se u četvrtak sastati u Ženevi kako bi raspravili o krizi u Ukrajini.

"Četvrtak je nova prigoda za diplomatske razgovore", rekla je glasnogovornica State Departmenta Jen Psaki, dodajući da prije toga vjerojatno neće biti donošenja novih sankcija. Novi val američkih sankcija mogao bi pogoditi ruske utjecajne pojedince ili kompanije u sektorima poput energetike i financijskih usluga. "Oni su svi na stolu", rekla je Psaki.

Ipak, ne očekuje se da će nove sankcije pogoditi kompletan industrijski sektor, kažu diplomati. Jedan je diplomat kazao da europske zemlje, uključivo Njemačku, nisu sklone uvoditi sankcije koje bi pogodile čitave sektore jer bi takav potez mogao pogoditi i europske ekonomije.

Rusija je prošli mjesec izvršila aneksiju Krima, a Sjedinjene Države optužuju Moskvu da podupire nerede u istočnoj Ukrajini, gdje su ukrajinske vojne snage u utorak pokrenule akciju protiv proruskih pobunjenika, što je Washington ocijenio "odmjerenom" ofenzivom, a Moskva upozorila da to dovodi zemlju na rub građanskog rata.

Ciparski ministar vanjskih poslova: Sankcije Rusiji uništit će ciparsko gospodarstvo

Gospodarske sankcije Rusiji "uništit će ciparsko gospodarstvo", upozorio je u srijedu ciparski ministar vanjskih poslova Ioannis Kasulides, tražeći pravo da ne primjenjuje eventualne sankcije.

"Cipar i Rusija imaju veoma snažne gospodarske veze", podsjetio je Kasulides u razgovoru za njemački dnevni list Die Welt. "Zato će (gospodarske) sankcije Rusiji uništiti ciparsko gospodarstvo", kazao je ciparski šef diplomacije.

"Ako se sankcije doista pokažu nužne, svaka država članica (Europske unije) mora moći sama odlučiti hoće li ih primjenjivati", istaknuo je ministar. "Kakve god bile mjere, ne smiju nam nanositi štetu".

EU je u ponedjeljak odlučio produljiti popis imena Rusa i proruski orijentiranih Ukrajinaca kojima bi se uvele ciljane sankcije, čime je izravno prozvao Rusiju za "eskalaciju" stanja na istoku Ukrajine. Ako se nakon susreta u Ženevi u četvrtak stanje krajnje napetosti na istoku Ukrajine ne smiri, Europljani će možda prijeći na "3. fazu" sankcija, i to gospodarskih, koje bi mogle značiti jak udarac za Rusiju.

Rusi u ciparskim bankama drže goleme iznose a na otoku je zbog manjih poreza i sjedište brojnih ruskih poduzeća. Moskva je uz to 2011. odobrila Nikoziji zajam i zatim mu dala olakšice zbog kritične financijske situacije u zemlji kojoj su u pomoć pritekli europski partneri i Međunarodni monetarni fond.

Lavrov: Centralizirana država u Ukrajini više ne funkcionira

"Model centralizirane države u Ukrajini više ne funkcionira", ocijenio je u srijedu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, zauzimajući se za uvođenje federalnog uređenja uoči održavanja pregovora presudnih za budućnost zemlje.

"Jedinstvena ukrajinska država više ne funkcionira. Njezine je temelje urušio niz političkih potresa", ocijenio je Lavrov u izjavi za ruske medije, kako u srijedu prenosi internetska stranica njegova ministarstva. "Federalizacija bi omogućila da se svaka pokrajina u zemlji osjeća dobro, da joj prava budu zajamčena a tradicija i način života zaštićeni", dodao je.

Rusija podupire zamisao "federalizacije" ukrajinskog ustava koji bi veće ovlasti dao rusofonskim područjima na istoku zemlje. Proeuropska vlast u Kijevu, koju Moskva ne priznaje, dosad je odbacivala tu mogućnost u kojoj vidi početak raspada zemlje i ne želi o tom pitanju razgovarati na četverostranim (Ukrajina, Rusija, EU, SAD) pregovorima koji se u četvrtak trebaju održati u Ženevi.

Međunarodna novinarska federacija zabrinuta zbog nasilja nad novinarima koji izvještavaju o ukrajinskoj krizi

Međunarodna novinarska federacija (IJF) upozorila je u srijedu na pogoršanje uvjeta rada novinara koji izvještavaju o ukrajinskoj krizi, navodeći da su žrtve nasilja i zastrašivanja.

"I dalje smo jako zabrinuti zbog nasilja nad novinarima i medijima koji izvještavaju o događajima u Ukrajini", rekao je Jim Boumelha, predsjednik IJF-a, sa sjedištem u Bruxellesu. "Tražimo od svih strana da poštuju slobodu kretanja i ljudska prava novinara", dodao je u priopćenju.

Pozivajući se na novinske informacije, IJF izražava žaljenje zbog toga što je više od 20 novinara i novinarskih ekipa, među kojima i ekipama agencije Ria Novosti, mreža Rusija i Russia Today te dnevnika Kommersant, zadnjih dana zabranjen ulazak u Ukrajinu.

Uz to, ekipi BBC-ja se prijetilo, a njezinu je opremu u subotu oštetila proruska skupina u Slovjansku, na istoku Ukrajine gdje je stanje ovih dana veoma napeto. U utorak su maskirane osobe napale neovisnog britanskog fotografa Fredericka Paxtona i oduzele mu opremu u Horlivki, navodi IJF.

Organizacija također spominje slučaj novinara portala neovisne ukrajinske televizije Hromadske TV i ruskog portala Lenta koje su u subotu nakratko zadržale naoružane osobe.

IJF, koji tvrdi da zastupa 600.000 novinara iz više od sto zemalja, podsjeća da je ukrajinsko pravosuđe 25. svibnja zabranilo rad ruskim televizijskim mrežama koje vlasti u Kijevu optužuju za poticanje separatizma.

Moskva i Kijev se međusobno optužuju za pristrano izvještavanje o događajima u Ukrajini.

Picula: Ukrajina ne smije ostati usamljena, a mi samo promatrači

"Događaji u Ukrajini koji slijede otkrit će koja je vizija relevantnija; više puta ponovljena Putinova, o makar djelomičnoj obnovi ruske moći iz prošlosti ili naša o EU kao budućoj zajedničkoj kući svih Europljana koji to žele", poručio je zastupnik Tonino Picula u raspravi o ruskom pritisku na zemlje Istočnog partnerstva i destabilizaciji istočne Ukrajine, u Strasbourgu.

Potpuno je jasno da je rusko vodstvo već prešlo ukrajinske granice i de jure i de facto! Ne samo zbog nedavne aneksije Krima nego zbog neprikrivenog logističkog i propagandnog sponzoriranja aktualnih nereda na istoku zemlje, Picula je upozorio da "neodlučnost ili podijeljenost država članica zbog različitih interesa lako može EU dovesti u opasnost da izgubi sposobnost ozbiljnijeg utjecanja na događaje". Danas u ukrajinskoj krizi, a već sutra negdje drugdje na području bremenitom postsovjetskim žarištima.

"Jasno je da pritisak na tzv. GUAM zemlje ne popušta, pa posljednji događaji traže naš promišljeni odgovor na pitanje u kojoj mjeri Rusija i EU na istim prostorima danas mogu biti partneri, a u kojoj ostaju suparnici", naglasio je dodatno Picula.

Usporedo s vojno političkim neizvjesnostima, vode se i neizvjesni pregovori Kijeva s međunarodnim financijskim institucijama, te se i tu mora pronaći način kako trajnije uravnotežiti gospodarske, sigurnosne i društvene prilike u Ukrajini, a time i zaštititi demokratsku perspektivu zemlje.

"Bez obzira na rezultat sučeljavanja s ruskim interesima, borba s frustracijama i strahovima stanovništva postsovjetskih industrijskih gradova na istoku Ukrajine daleko je teži zadatak za novu vlast u Kijevu. A ona u tome ne smije ostati usamljena, a mi promatrači", zaključio je zastupnik Picula u svom govoru na plenarnoj sjednici.