TUZLARIJE - VIJESTI

11.09.2007.
Održana treća radionica u sklopu projekta CulTure
“Strateške smjernice razvoja i promocije turizma u Općini Tuzla


Udruženje za razvoj NERDA je uspješno završilo aktivnost organizacije prve dvije radionice u sklopu projekta “CulTuRe – promocija turizma i međunarodnih odnosa grada Tuzle“, kojeg Općina Tuzla implementira zajedno sa Općinom Bolonja iz Italije, a u partnerstvu sa Univerzitetom u Bolonji, Udruženjem za razvoj NERDA, d.o.o. Panonnica i BIT Centrom Tuzla.


Treća radionica projekta na kojoj su definisani prioritetne ciljeve i održana je danas u prostorijama Hotela Tuzla.

Menadžer za strateško pitanje Udruženja za razvoj NERDA Amra Jaganjac, osvrnula se na dosadašnje radionice i najavila treću sljedećim riječima:
“Udruženje za razvoj NERDA zajedno sa Općinom Tuzla danas organizira treću i ujedno i završnu radionoci u skolopu projekta CulTuRe. Radionica ima za cilj definisanje strateških smjernica za razvoj turističkih potencijala grada Tuzla.

Amra Jaganjac

Na zadnjoj, drugoj radionici mi smo definisali osnovne strateške ciljeve, zapravo njihovu radnu verziju, jer ćemo ostaviti mogućnost da se i danas prodiskutuje na tu temu. Nacrt ili njihova prva radna verzija se fokusira na tome da je potrebno promovirati imidž grada Tuzle, promovirati osnovnu turističku ponudu koja se bazira na prirodnom nasljeđu, jačati ljudske kapacitete, banjski turizam, kao i institucionalne kapcitete za razvoj turizma. To je grupa prepoznala na osnovu analize prednosi, snaga i slabosti grada Tuzle u kontekstu turizma
Radili smo i radnu verziju razvoja turizma u gradu Tuzla, koja bi bila nezaobilazna destinacija na mapi JI Evrope sa potpuno iskorištenim prirodnim i kulturnim nasljeđem.
Na današnjoj radionici ćemo zaokružiti proritetne ciljeve i mjere a takođe dati i prijedloge nekih projektnih ideja koje bi doprinijele razvoju turizma i naprijed pomenutih strateških ciljeva.


Damijan Nišanđić vijećnik Općinskog vijeća, inače turizmolog po stuci, u povodu treće radionice je izjavio:
"Prilično se razumijem u ovo vrstu djelatnosti koja je ovladala svijetom. Oko petina svjetske populacije se jednom ili više puta godišnje uključuje u turistička kretanja. Dobro je da smo i mi to u Tuzli prepoznali. Činimo neke, za sada početne ali uspješne aktivnosti na tom polju. Zanimljivo je da se Tuzla koja, nažalost, važi za zagađenu životnu sredinu, opredijelila za turizam kao svoju stratešku djelatnost, to ne treba obeshrabriti one koji ozbiljno razmišljaju o turizmu. Inače, turizam kao djelatnost je vrlo profitabilna. Vrlo je teško taj pojam definisati, jedna porodica djelatnosti: ugustiteljstvo, saobračaj, tgovina, zanatstvo i drugo a sve druge su komplementarne. Prema analizi znanstvenika u turističkom proizvodu može da participira i 54 različitih djelatnosti. Tako da je teško reći ko bi najviše imao od turizma.Tuzla je učinila jedan pomak zadnjih godina, promovirala se, pa i ovim projektom napravila jedan iskorak. Matarijalna baza za razvoj turizma je jezero a i drugo jezero će isto biti jedna baza. Turizam na ovom prostoru ima šanse a i mobilisat će i mnoge druge djelatnosti uz sebe."


Fikreta Sijerčić
Svoj stav iznijela je i Fikreta Sijerčić, vijećnik OV:
Vijećnici Općinskog vijeća Tuzla su zainteresirani za razvoj turizma Tuzle, to smo pokazali i kada se usvoio budžet, te kada su pozicionirani određeni projekti i finansijska sredstva da se izgradi, i da se učine ljepšim enterijeri, da je grad čišći, da su parkovi puni cvijeća, da su parkovi parkovi, da se redovno čisti, mada neki dijelovi grada nedovoljno. Pokazala je to i izgradnja jednog jezera, a sada i drugog. U planu su određene aktivnosti za izgradnju zimskih terena kao i jednom vrstom žičare koja bi vezala dio grada, da li sa Ilinčicom ili Gradinom, što bi grad učinilo atraktivnijim. Takođe, značaj dajemo i tome da se kroz razvoj turizma razvijaju i fabrički potencijali da se proizvode oni proizvodi koji su trend u svijetu. To je proizvodnja hrane i piča, koje takođe pomaže OV Tuzla, a važno je za turizam.
Bilo je i drugih stavova vezanih za izgradnju drugog jezera. Cilj je nekih vijećnika da se prvo asfaltiraju sve ulice Općine Tuzla, i da se ne pravi drugo jezero dok se to ne uradi, ali eto prevagnula je ideja o drugom jezeru, mi ćemo se zalagati za razvoj infrastrukture i dalje, jer turista će doći ako je lijep, asfaltni put, a ne makadam.


Prisutnima se obratio i načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović rekavši da Tuzlu vidi kao grad turizma i znanja. Želja mi je da se izgradi geološki muzej, u kojem će biti eksponati stari i 12 miliona godina, to su fosili školjki i rima, nađeni na ovom području. Treba se držati onoga što Tuzla ima a da niko drugi nema. Istakao je još da se mora ulagati u razvoj i uljepšavanje starog jezgra grada, jer to pripada svim Tuzlacima, a kada se s tim završi onda razvijati i druge dijelove grada. Sve to u cilju afirmacije turizma u našem gradu i boljeg, kvalitetnijeg života građana Tuzle. Podsjetio je na plan izgradnje ili obnove zgrada stare pošte, opštine, Baroka, važnost vikend turizma i druge planove o kojima će biti prilike da se kaže više.


Zanimljivo predavanje održao je profesor Besim Spahić. Na sebi svojestven, duhovit način, istakao je naše mane. Lako je o vrlinama, trebamo se fokusirati na ono što kod nas ne valja.
Na samom početku svog izlaganja profesor Spahić je rekao da naš grad nema tablu dobrodošlice koju iam svaka prosječna benzinska pumpa a ne i naš grad. Tuzla, grad kako ga sve češće nazivaju, na zrnu soli, mogao bi to uzeti i za svoj slogan. Istakao je da treba krenuti od djece, od vaspitanja djece koja prije svega moraju da vole svoj grad, a onda i svoju zemlju. Taj pozitivni patriotizam je dobar za turizam. Svi koji vole svoj grad, dobri su i turistički vodići, koji će odvesti turistu na prava, njemu zanimljiva mjesta.
Profesor Spahić smatra da oni koji žele razvijati turizam moraju misliti glavom turste, da bi shvatili šta to jednom strancu koji dođe u naš grad nedostaje. Mi u svom gradu ne tražimo smještaj, ne moramo jesti po restoranima, pa prema tome ne moramo ni imati jasnu sliku kako se jedan stranac može osjećati. Kritikovao je i način obrazovanja, u kome učimo djecu više o drugim ljudima i drugim zemljama nego o nama. Djeca znaju mnogo detalja iz tuđih kultura ali ne i svoju, ne znaju ni naše nobelovnce, istaknute ličnosti, znamenitosti svog grada, pa onda i Bosne i Hercegovine.
Spahić još dodaje da treba promijeniti svijest kod ljudi. Veliki je problem podjela djece u školama, kada djeca u jednom gradu uče različitu historiju i to ne zemlje u kojoj su rođena, nego onih čije porijeklo njihovi roditelji vuku. Napomenuo je i okosnicu našeg mentaliteta gdje je najvažnije ko je čiji i ko kome pripada, a tek onda kako radi. Zalaže se za razvoj biznisa bez emocija, planiranje ostvarivih planova, za djela a ne riječi. Više puta je istaknuo pogrešnu i pretjeranu izgradnju vjerskih objekata i forsiranje vjerskog ispred nacionalnog. Tuzla kao i svi drugi gradovi mogu uspjeti ako se promjeni ono gdje se griješi i obavezno ići na varijantu da ponudimo svijetu ono što mi imamo dobro a oni nemaju. Bilo to pjesma, sir, planinski turizam i slično.

S.M.