TUZLARIJE - VIJESTIIzmještanje institucija BiH iz Sarajeva i dalje pod znakom pitanja Vlasti (ne)zainteresovane za decentralizaciju Osim Uprave za indirektno oporezivanje u Banjoj Luci, van Sarajeva (uključujući i Istočno Sarajevo, ) nije smještena nijedna važnija bh. institucija, niti neko od ministarstava BiH. Decentralizacija BiH i transparentno raspoređivanja sjedišta institucija BiH, iako tema koja se posljednjih godina sve više provlači kroz politički rječnik lidera vladajućih partija, termin je koji u praksi završava smještanjem jedne do dvije osrednje važne institucije van glavnog grada BiH. Sindrom ˝centralizovati da bi decentralizovao˝ svoju sudbinu nakon bivšeg sistema ponavlja i u našoj zemlji u kojoj državna uprava izvjesno ne pokazuje interesovanje da određene nivoe vlasti i neka ministarstva BiH, slično primjeru zapadnih država, smjesti u neke druge gradove osim prijestonice. ˝POSESIVNOST˝ VEĆIH GRADOVA Skorašnji primjer, istina realizovan obavezom iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, o smještanju četiri ministarstva Federacije BiH u Mostar, pokazatelj je da, ukoliko postoji želja, BiH može protiv ˝posesivnosti˝ većih gradova. Stav Kancelarije visokog predstavnika je da se o ovom pitanju može razgovarati, te da je na domaćim vlastima da se dogovore kako će urediti zemlju. Međutim, kako se bh. vlasti o tome slabo dogovaraju, inercija govori da će usljed centralizma građani Tuzle, Mostara, Banje Luke, Zenice i drugih gradova teško doći do zaposlenja u nekom ministarstvu BiH ili kakvoj drugoj instituciji, jer će one, čine se, ostati u okrilju Sarajeva. O gradovima poput Doboja, Bihaća, Travnika ili Bijeljine izlišno je i govoriti. I sam visoki predstavnik Pedi Ešdaun je neposredno prije početka pregovora o reformi bh. policije izjavio da buduće ministarstvo unutrašnjih poslova BiH, nakon reformi ne bi trebalo da bude u Sarajevu. Međutim, niko od entitetskih zvaničnika do sada nije reagovao na ovu izjavu. U Savjetu ministara BiH kažu da je bh. potreba za decentralizacijom i transparentnošću raspoređivanja državnih uprava izvjesna i realna. ˝BiH u realizaciji svog cilja o priključenju evropskim integracijama, a pogotovo u svjetlu skorog dobijanja saglasnosti o početku pregovora o stabilizaciji i pridruživanju, mora biti posebno pažljiva kada je riječ o decentralizaciji˝, kaže Adnan Terzić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, i dodaje da Savjet ministara BiH traži najbolje mehanizme za osiguranje evropskih standarda s jedne, i respektovanje potreba trenutnih političkih odnosa BiH s druge strane. ˝Vjerujem da je dosadašnjim odlukama koje uključju uspostavljanje novih institucija u Banjoj Luci i Mostaru Savjet ministara BiH pokazao spremnost i zrelost da svoje institucije uspostavlja u cijeloj BiH˝, smatra Terzić. JAČANJE REGIJA Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara, smatra da je BiH hitno potrebno decentralizovati, te kao prvi korak u Mostar i Banju Luku smjestiti barem po dva ministarstva BiH. ˝Ne radi se tu samo o zapošljavanju ljudi, već o jednom cjelokupnom jačanju i razvoju regije. Ukoliko dođe strana delegacija u neko ministarstvo koje je u Mostaru i pri tome vidi turističke resurse koje imamo, zamislite kakva bi to turistička strategija bila i koliko bi to značilo za Mostar, ali i za regiju i BiH˝, ističe Bešlić. Navodi da trend savremenih zemalja govori da je ovo neophodnost koja se i u BiH mora sprovesti, ali na bazi činjenica i realne rasprave. ˝Treba sjesti za sto i reći zašto je bolje smjestiti neku instituciju BiH u Banju Luku ili u Mostar i da se na osnovu toga gradi odnos u kojem će se svi osjećati građanima BiH koji o nečemu odlučuju. Apriori odbijanje ili zavaravanje da su troškovi veći ukoliko je ministarstvo u Mostaru samo zato što bi ministar morao dva puta sedmično otputovati na sjednicu u Sarajevo ne vode ničemu˝, smatra Bešlić. On je istakao da Mostar posjeduje infrastrukturu za ovakve objekte za koje su neophodna minimalna sredstava da bi bila funkcionalna, a koja u potpunosti odgovaraju zahtjevima jedne državne institucije. Dodaje da je ovaj grad u potpunosti spreman da pomogne realizaciju ovakvih projekata. Dragoljub Davidović, gradonačelnik Banje Luke, kaže da je ovaj grad kao administrativni centar RS do sada izlazio u susret gdje god je mogao kad je u pitanju iznalaženje prostora za smještaj institucija BiH. ˝Do sada smo koristili maksimalne mogućnosti da bi se obezbijedili uslovi za rad tih institucija, npr. nedavno smo dodijelili prostor Ustavnom sudu BiH. Ne dolazi u pitanje to da li postoji želja da ovaj grad izađe u susret da se te institucije smjeste. Postoje samo limiti, imamo li određeni prostor ili ne i možemo li ga staviti na raspolaganje˝, objašnjava Davidović. I u Gradskoj upravi Tuzle ističu neophodnost ravnopravnog tretmana ovog grada kada je u pitanju smještaj institucija BiH. ˝Odgovaralo bi nam Ministarstvo energetike i rudarstva, jer smo najveći proizvođač električne energije u BiH. Zbog veličine našeg grada i njegove otvorenosti smatramo da bi neke važne institucije trebalo smjestiti u Tuzlu˝, smatra Jasmin Imamović, načelnik opštine Tuzla . POLITIČARI Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, smatra da je decentralizacija moći i izmještanje institucija BiH po cijeloj BiH obaveza koje se bh. vlasti moraju pridržavati. ˝Institucije BiH apsolutno bi trebalo da budu raspoređene i u druge gradove. Osim UIO, u Banjoj Luci trebalo je da bude smješteno i sjedište Centralne banke BiH, jer je to na neki način dogovor koji je proistekao iz Dejtona˝, istakao je Dodik dodajući da razgovori o ovom pitanju tek predstoje. Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP BiH, smatra da je po pitanju izmještanja institucija BiH od strane Savjeta ministara BiH neophodno hitno napraviti cjeloviti master plan, a ne da se, kako sam kaže, ˝sve rješava po sistemu povlačenja za rukav˝. SDP BiH je, dodaje on, još prije dvije godine tražio da se napravi prijedlog distribucije institucija BiH, međutim, do sada ništa nije urađeno. U HDZ-u, kao i u SDA, dijele mišljenje da je decentralizacija neophodna, prvenstveno zbog lakšeg zapošljavanja povratnika u tim institucijama. Činjenica da je do sada veoma malo urađeno na transparentnom rasporedu institucija BiH dovoljno govori, kako o nepristrasnosti državne uprave tako i o djelovanju vladajućih stranaka iz RS i FBiH u parlamentu BiH. Priredio(la): sunce/Nezavisne |