TUZLARIJE - TUZLA DANAS 22.04.2008.
Mladen Šoić - ime koje spaja Tita, Ajnštajna, Če Gevaru ... Čaplina
Kad sam upoznao Ajnštajna nazvao sam Tita da mu kažem
Život je pun slučajnosti pa je tako i slučajna kafa sa načelnikom Imamovićem na trgu ispred kina Centar omogućila našoj maloj ekipi Tuzlarija drugu slučajnost, susret sa novinarom Sinanom Alićem i upoznavanje i razgovor sa starijim gospodinom koji je bio u Alićevom društvu. Već nakon par minuta bilo nam je jasno da imamo rijetko zadovoljstvo da razgovaramo sa osobom za koju možemo reći da je živa enciklopedija Titovog partizanskog rata, rane diplomatije ondašnje nam države i još puno toga.
Meni, koja sam rođena decenijama poslije, lik vitalnog starijeg čovjeka nije značio ništa, tek mi je ime zvučalo maglovito poznato, i to iz priča kojih se kad treba ne možemo ni sjetiti. Riječ je o Mladenu Šoiću, Titovom partizanu i diplomati čiji je boravak u Tuzli gospodin Alić iskoristio da pripremi o njemu prilog za magazin "Dani". 
Mladen Šoić |
Vjerujemo da će to biti izuzetno zanimljiv tekst jer je malo osoba koje svojim poznanstvima s njima mogu povezati tako slavna imena kao što su Tito, Che Guevara, Albert Einstein, Charlie Chaplin, BoB Hope, Jane Rassel, Roy Rogers .....
Osamdeset i pet mu je godina, pamćenje izvrsno. Sada imam vremena koliko hoću, pitajte šta god vas zanima, ohrabrivao nas je Mladen Šoić koji spominje Tita kao što neko spominje prijatelja iz školske klupe. Kaže, kad sam upoznao Anštajna nazvao sam Tita da mu kažem.
Ta neobična poznanstva omogućila mu je diplomatska karijera koju je započeo u Americi, nastavio u Kini, Japanu ... kao ambasador u dalekim zemljama putovao je sa Titom po zemljama Afrike i Azije u plejadi diplomata zajedno sa Jože Smoleom. Trenutno živi u Americi, u San Diegu. Ni osamdest i peta godina nije mu prepreka za aktivno djelovanje.
Koje je on sve ličnosti upoznao za svoga života može se vidjeti i iz dijelova razgovora kojeg je imao sa Sinanom Alićem, a koje vam uz njegovo dopuštenje prenosimo i u ovom tekstu. Moram reći da mi je bilo zadovoljstvo da upoznam i budem u društvu čovjeka koji je poznavao niz slavnih ličnosti o kojima sam samo čitala ili slušala.
Sa načelnikom Imamovićem |
- Kada smo Jože i ja stigli u Ameriku dočekao nas je Stevo Dedijer. Jedva smo se iz Praga prebacili do Londona. I dalje do Njujorka. KGB nam je stalno bio za petama. Kasnije sam saznao da su tu oko nas uvijek bili i američki obavještajci koji su imali zadatak da nam omoguće bezbjedan dolazak u Ameriku. Dok smo u Pragu čekali na papire nestao je prvi sekretar naše ambasade. Rusi su ga uklonili. Po dolasku u Ameriku Stevo nas je upoznao sa Ajštajnom. Stevo ga je iz Evrope prebacio u SAD. Tom društvu antifašista pripadao je i Čarli Čaplin. Susretali smo se i veoma često razgovarali. Još uvijek čuvam te fotografije. Bili su to zatvoreni sastanci na privatnim posjedima. Sa nama su često bila i tada velika imena Holivuda Bob Hope, Jane Rassel, Roy Rogers, akteri tada kultnog filma „The Paleface“. To je bila svjetska prva liga. Neki od njih imali su i problema jer su u vrijeme „makartizma“ bili optuživani i saslušavani kao pristalice komunizma. Ajnštajn, čije je supruga bila „naše gore list“, i Čaplin, sa oduševljenjem su pričali o Titu i otporu kojeg su Hitleru pružili njegovi partizani.
Dok je bio u diplomatskoj misiji u Japanu Šoić je bio u stalnom kontaktu sa Amerikancima. Njih je posebno interesovala situacija u Kini u kojoj je on proveo 10 godina i bio jedini diplomata u Japanu koji je bio i u Kini. Ipak, za nas je misija u Japanu interesantnija zbog njegovog susreta sa Če Gevarom.
- On je izrazio želju da posjeti Jugoslaviju. I došao je kod mene. Morali smo to kriti od Amerikanaca jer za njih nije bio simpatičan zbog revolucionarnog djelovanja u njihovom okruženju. Kada smo riješili sve formalnosti oko viza, sjedili smo u mom kabinetu i razgovarali. On se puno interesovao o Titu i našoj borbi. U jednom trenutku ja sam mu reko: - Druže, Če ako dođete u našu zemlju možete imati i problema. On me je gledao začuđeno i pitao, zašto? Ja sam mu objasnio i rekao da su se partizani, osim sa Njemcima i Italijanima, borili i sa "petom kolonom", četnicima koji su takođe imali brade. On se nasmijao i kratko rekao: - Ako je samo to problem ja ću se obrijati zbog susreta sa Titom.
Che Guevara ipak, nije došao u Jugoslaviju. Amerikanci su doznali za njegove kontakte sa Jugoslovenima i Beograd je bio prisiljen da odustane od njegove posjete. Za zemlju je u tim trenucima bila mnogo važnija bila dobra saradnja sa Vašingtonom od posjete Che Guevare.
Oduševljen Tuzlom danas |
Iako mu je ovo tek drugi posjet Tuzli nije krio oduševljenje:
- Pa vi ste Amerika i bolji od nje, imate dušu. Na svakom koraku susrećem ljude otvorena srca, a grad se ne može prepoznati. O tome ću govoriti svojim prijateljima kada se vratim u Ameriku.
S.M.
|
