TUZLARIJE - OSTALE VIJESTI

Klanjana dženaza i obavljen ukop osam prijedorskih žrtava

Klanjana dženaza i obavljen ukop osam prijedorskih žrtava



Foto: AA

U Kamičanima kod Kozarca danas je klanjana kolektivna dženaza i obavljen ukop osam žrtava, civila bošnjačke nacionalnosti koji su ubijeni tokom 1992. godine na području Prijedora, javlja Anadolu Agency (AA).

Ukopani su Emira (Emir) Mulalić (1987.), Nihad (Eniz) Sušić (1971.), Nedim (Sakib) Omanović (1966.), Miralem (Rasim) Kardumović (1964.), Senadin (Sejdo) Šara (1962.), Velid (Muhamed) Bešić (1948.), Derviš (Salih) Karagić (1931.) i Hamo (Ragib) Hodžić (1930.).

Dženazu namaz predvodio je Husein efendija Smajić, zamjenik reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH, koji je u obraćanju pred više hiljada okupljenih poručio da se mole da će ovih osmero ubijenih, kao i ostali ubijeni u Prijedoru, Kozarcu, Srebrenici, Zvorniku, imati pravo i moliti se i "biti naše šefadžije kada budemo polagali račun za život koga smo proveli na ovom svijetu".

Izrazio je žalost što ovaj i prethodni skupovi i ispraćaji žrtava Bošnjaka nisu kraj ispraćaja onih koji su ubijeni kao civili, izbjeglice.

"Prijedor je druga Srebrenica, ako ne i teža od Srebrenice, međutim zlo u Prijedoru desilo se 1992, početkom agresije, izvan očiju svjetske javnosti. Nas su ovdje u Prijedoru ubijali, mučili, odvodili u logore, a svjetska javnost gotovo da ništa o tome nije znala. Nasuprot tome, u Srebrenici se sve dešavalo 1995, pred očima javnosti, i to je razlika i zato je nama ovdje u Prijedoru, Kozarcu, Krajini bitno da dođemo u što većem broju na ove dženaze, da u što većem broju obilježimo ovaj 20. juli, dan kada je na brdu prijedorskom ubijeno gotovo 2.000 ljudi za taj jedan dan", rekao je Hasan efendija Makić, muftija bihaćki, koji se takođe obratio okupljenima.

Ermin Blažević, predsjednik Udruženja građana Optimist 2004 Kozarac, rekao je da je u Prijedoru je ubijeno više od 3.200 ljudi, među kojima je 265 žena i 102 djece. 

"U logorima je otprilike 1.000 do 1.200 ljudi ubijeno, dok su ostali ubijeni kroz čišćenja sela, na kućnim pragovima, svojim njivama, na ulicama. Skoro čitavo nesrpsko stanovništvo, skoro 50.000 ljudi je prošlo kroz torture i logore i na kraju su svi projerani sa ovih prostora", rekao je Blažević.

Emina Omanović, sestra je Nedima Omanovića, kojeg su prema njenim riječima, "31. maja odveli ispred kuće Srbi sa tenkovima". Imao je 26 godina i od tada ga nisu vidjeli.

"Mi njemu već treći put pravimo dženazu, jer smo ga toliko godina tražili i sad smo utvrdili da je bio godinama zakopan pod NN, nepoznato, i onda smo dali krv da se to otkrilo. Evo, sad, najzad će se njegove kosti smiriti, ali je gore nego prvi put", ispričala je Emina Omanović.

Prethodne godine porodica je živjela u neizvjesnosti i iščekivanju: "Svaki dan očekivati, zvanje, je li ko šta čuo, je li se šta našlo... Svako otvaranje grobnica, za nas je bila neka nada da li je on u tome. On je navodno 5. avgusta odveden iz Omarske za razmjenu, ali do razmjene nije došlo, pobili su ih sve."

Nihova majka nije mogla doći na današnju dženazu, jer je srčani bolesnik, ali su posmrtne ostatke ispratile Nedimove sestre i brat.

Posmrtni ostaci žrtava koje su danas ukopane ekshumirane su u ranijem periodu iz masovne grobnice jama Lisac, masovnih grobnica Jakarina kosa i Korićanske stijene, te na lokalitetima Čarakovo, Kozarac, Kozaruša, Sušići i Hambarine. 

Inače, žrtve Prijedora pronađene su na 450 različitih lokaliteta i u 98 masovnih grobnica. U Centru za obdukciju i identifikaciju Šejkovača nalaze se posmrtni ostaci 334 žrtve.

U Prijedoru je 20. jula 1992. godine, prema podacima udruženja koja okupljaju preživjele žrtve i porodice žrtava, počinjen jedan od najvećih zločina u ratu u BiH od 1992. do 1995. godine, kad je u jednom danu ubijeno oko 1.600 civila mahom bošnjačke nacionalnosti.

Prema podacima udruženja, tokom rata je na području Prijedora u akcijama samoproglašenih vlasti bosanskih Srba protiv nebošnjačkog stanovništva ubijeno ili nestalo više od 3.000 ljudi. Mnogi su zatvarani, mučeni i ubijani u logorima od kojih su najpoznatiji Omarska, Trnopolje i Keraterm. Haški tribunal i i sudovi u BiH osudili su 30 osoba na zatvorske kazne u ukupnom trajanju više od 230 godina.




 



OBNOVI SADRŽAJ

FTV













OSTALE VIJESTI
Bori se protiv zločinačkog pothvata dijela političkih elita: Todorić poručio da će se vratiti čim prikupi dokaze

Najviše izgleda za pobjedu ima Borut Pahor: Otvorena birališta na predsjedničkim izborima u Sloveniji

Katalonski lider o ukidanju autonomije: Puigdemont: Ne prihvatamo ‘ilegalne’ mjere

Drugi izbori ove godine, nakon parlamentarnih 11. juna: Građani Kosova biraju novu lokalnu vlast

Više od dvije godine su od početka primjene Reformske agende: Kakvi su rezultati?

Hiljade strana strogo povjerljivih informacija: Trump najavio otvaranje dosjea o ubistvu Kennedyja

12. kolo BH Telecom Premijer lige BiH: Trijumfi Čelika, Š irokog, Sarajevu derbi u Mostaru

Bh. teniser se do sada tri puta sastao s Litvancem : Džumhur protiv Berankisa za titulu na \'Kremlin kupu\' u Moskvi
Preuzeto sa portala INDEX.HR

Objavljeno prije 25 minuta
Otvaraju se tajni dosjei o atentatu na Kennedyja, što će otkriti?
Objavljeno prije sat vremena
Japanci na parlamentarnim izborima, Abe veliki favorit
Objavljeno prije sat vremena
Milijarder Babiš uvjerljivo pobijedio na češkim izborima
subota, 21.10.2017. 20:54
Kći ukrajinskog tajkuna prošla kroz crveno i ubila šest ljudi, njezin otac: "Pustite je, satima nije jela"
subota, 21.10.2017. 20:22
TOTALNA KONTROLA Madrid je aktivirao članak 155. - što to točno znači za Kataloniju?
subota, 21.10.2017. 19:54
ANALIZA MMF-A Veći porezi bogatima na Zapadu neće naštetiti gospodarskom rastu