TUZLARIJE - OSTALE VIJESTI

*
Prije 21 godinu parafiran Dejtonski sporazum

Prije 21 godinu parafiran Dejtonski sporazum





Na današnji dan prije 21 godinu u vojnoj bazi Wright-Patterson u gradiću Daytonu, u američkoj državi Ohio, parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum.

Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.

Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog sporazuma – predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

"Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut", kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu.

Ove riječi možda do danas predstavljaju najbolji opis trenutka u kojem je usaglašen Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu. U trenutku potpisivanja, Dejtonski sporazum je ratom iznurenim građanima BiH donio dugo priželjkivani i očekivani mir. Istovremeno, donio je i sasvim novo ustavno uređenje zemlje, o kojem je, u trenutku kad je potpisan, bar što se tiče običnih građana u BiH, malo ko razmišljao u zemlji u kojoj je smrtno stradalo više od stotinu hiljada ljudi, više od milion protjerano sa svojih ognjišta ili izbjeglo u druge zemlje, dok su kuće, fabrike, škole, fakulteti, infrastruktura, kulturni i historijski spomenici razoreni…

Suverenitet i entiteti

Najveći doprinos u kreiranju Dejtonskog sporazuma dao je Richard Holbrooke, bivši zamjenik američke državne sekretarke Madeleine Albright, a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije.

Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine koji je na snazi i danas 21 godinu od postizanja Dejtonskog sporazuma. Upravo ovaj Aneks posljednjih godina predmetom je najžešćih rasprava. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i da je čine konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi,  zajedno sa ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH. 

Dejtonsko ustavno uređenje postalo je jedan od osnovnih problema u funkcioniranju moderne BiH, ali i prepreka na njenom putu prema evroatlantskim integracijama. Ono je postalo prepreka i samom unutarnjem funkcioniranju države i predmet sporenja između političkih opcija u vezi s tim kako bi BiH trebala izgledati kao država u budućnosti i kakvo bi njeno unutrašnje uređenje trebalo biti. U proteklim godinama, nije postignut konsenzus niti o jednom prijedlogu ustavnih promjena. Politički jaz među političkim predstavnicima u vezi s izmjenama ustavnog uređenja BiH odrazio se na sve sfere života.

Praznik u RS-u

Dok jedni ustavne promjene vide kao “potencijalnu opasnost za opstanak” bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, drugi se pribojavaju eventualne centralizacije vlasti, a treći smatraju da bi teritorijalna reorganizacija zemlje bila najoptimalnije rješenje. Politički establišment Republike Srpske trenutno je najveći protivnik izmjena Dejtonskog sporazuma.

U bh. entitetu RS, u skladu sa entitetskim zakonom o praznicima, današnji dan, 21. novembar, obilježava se kao Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, i neradni je dan.

U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, danas je običan radni dan, a za samo četiri dana, 25. novembra, neradnim danom će biti obilježen Dan državnosti BiH. Radi se o datumu kad je na Zasjedanju antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Mrkonjić-Gradu potvrđena državnost BiH u okviru granica tadašnje Jugoslavije.

5479





 



OBNOVI SADRŽAJ

FTV












OSTALE VIJESTI
VIDEO: Porodice žrtava i struka nezadovoljni: DNK laboratorij ICMP-a iz Tuzle bit će premješten u Haag

VIDEO: Pozitivna priča iz Tuzle: Nakon 25 godina ponovo komšije zahvaljujući projektima EU-a

Potraga za mladićem koji je upao u Miljacku: Solak: Nismo našli ništa što bi nas navelo na neki trag

U Sarajevu skup protivljenja Trumpovoj odluci: \'Zemlja Palestinaca ne može se nikome poklanjati\'

VIDEO: Predsjedavajući Predsjedništva BiH za HRT: Čović: Treći entitet realna mogućnost

VIDEO: Desetine ranjenih: U samoubilačkom napadu na crkvu u Pakistanu najmanje osam žrtava

VIDEO: U F+ Adnan Hadžihalilović i Emir Arnautović: Edna Š unjić postignutim rezultatima ruši predrasude

VIDEO: U F+ glavni trener KK-a \'Pokoj\' Mujo Čehajić: Roditelji osnovali karate klub da im djeca ne budu na ulici

VIDEO: U F+ Selim Berisalić iz Zajednice tehničke kulture BiH: Inovatori u BiH donose medalje, ali se u njih ne ulaže

U konkurenciji 16 najboljih svjetske rang liste: Cerić osvojila bronzu, Samardžić peta na turniru u Rusiji