TUZLARIJE - OSTALE VIJESTI

Trideset godina od rušenja Berlinskog zida


Trideset godina od rušenja Berlinskog zida





Širom Njemačke danas, 9. novembra, obilježava se 30. godišnjica rušenja Berlinskog zida, simbola Hladnog rata koji je više od dvije decenije dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku. 

Nakon sloma nacističke Njemačke, saveznici su zemlju i glavni grad Berlin podijelili na četiri okupacijske zone: američku, britansku, francusku i sovjetsku. Njemačke regije koje su tada pale pod kontrolu SAD-a, Velike Britanije i Francuske ujedinile su se u maju 1949., čime je formirana Savezna Republika Njemačka, odnosno Zapadna Njemačka. 

Od sovjetskog sektora 7. oktobra 1949. formirana je Njemačka Demokratska Republika (DDR) poznatija i kao Istočna Njemačka. Za glavni grad Zapadne Njemačke odabran je Bonn, a Istočne Berlin. 

Zapadna Njemačka se, uz podršku zemalja saveznika, u narednom periodu razvijala u kontekstu slobodne tržišne ekonomije i demokratije.

S druge strane, nerazvijanje Istočne Njemačke, čije su se ekonomija i politička struktura temeljile na sovjetskom socijalističkom sistemu, rezultiralo je bježanjem na desetine hiljada stanovnika iz slabe Istočne prema znatno prosperitetnoj Zapadnoj Njemačkoj. 

Najpovoljnije mjesto za prelazak u Zapadnu Njemačku bio je Berlin.

Pretpostavlja se da je u periodu od 1949. do 1961. godine iz Istočne u Zapadnu Njemačku prebjeglo više od tri miliona ljudi, među kojima značajan broj obrazovanih i kvalifikovanih mladih ljudi. 

Kako bi zaustavila masovni bijeg u zapadni dio, Istočna Njemačka je 12. augusta 1961. godine tajno donijela odluku da se granica u Berlinu zatvori.

Sutradan, 13. augusta, istočnonjemačka vojska zatvorila je bodljikavom žicom područje pod sovjetskom kontrolom, no to nije spriječilo prelaske. 

Checkpoint Charlie 

Odlukom komunističkog režima, kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca, u noći 17. augusta 1961., počela je gradnja Berlinskog zida, visine 3,6 metara, koji će kasnije biti nazvan "zidom srama". 

Izgradnja, održavanje i nadziranje zida i širokog "pojasa smrti" uz njega, građevine koja je u završnoj fazi bila dugačka oko 160 kilometara, bilo je vrlo skupo, te je predstavljalo znatan teret za istočnonjemačku ekonomiju. Kroz Berlin su prolazila 44 kilometra zida. 

Između istočnog i zapadnog Berlina formirano je osam graničnih prijelaza.

Checkpoint Charlie je bio jedan od najpoznatijih graničnih prijelaza između istočnog i zapadnog Berlina između 1945. i 1990. Nalazio se ulici Friedrichstrase, između američkog i sovjetskog sektora, kao i između gradskih četvrti Centar u istočnom Berlinu i Kreuzberga u zapadnom Berlinu.


foto: AA

Tadašnji američki predsjednik Ronald Regan je prilikom posjete Zapadnom Berlinu 1987. godine uputio poziv tadašnjem ruskom lideru Mihailu Gorbačovu da sruši zid.

Dugogodišnji vladar DDR-a Erich Honecker u januaru 1989. godine javno je davao prognoze da će Berlinski zid stajati još 50 do 100 godina, no slijed događaja, koji je poslije prepoznat kao mirna revolucija u DDR-u 1989. godine, ga je demantirao. 

Rušenje zida 

U septembru 1989. godine su izbile demonstracije širom Istočne Njemačke. Ispočetka su demonstranti bili uglavnom ljudi koji su željeli emigrirati na Zapad, te su uzvikivali parolu "Wir wollen raus" (Želimo van). Demonstracije su potrajale i postajale sve masovnije. Njihov vrhunac bio je 4. novembra, kada se oko pola miliona demonstranata okupilo na trgu Alexanderplatz u Istočnom Berlinu. 

Već 9. novembra 1989. godine su ljudi samoinicijativno počeli fizički razbijati dijelove zida, a 13. novembra je istočnonjemačka vojska počela sa organiziranim uklanjanjem nekih njegovih dijelova. Državljanima DDR-a je bilo odmah omogućeno da prelaze iz istočnog u zapadni Berlin, međutim pogranična služba do 23. novembra 1989. godine ograničavala je ulazak zapadnonjemačkih državljanima u istočni Berlin. Službeno ujedinjenje Njemačke je nastupilo 3. oktobra 1990. godine. 

U razdoblju od 1961. do 1989. godine istočnonjemački graničari ubili su najmanje 138 osoba koje su pokušavale pobjeći preko zida. Uspješnih bjegunaca preko zida zabilježeno je 5.075, od toga 574 iz redova vojnika čiji je zadatak bio da čuvaju Berlinski zid. Prve dvije osobe koje su izgubile život u pokušaju prelaska Berlinskog zida su Ida Siekmann i Gunter Liftin. 

Zid je bio i oličenje Hladnog rata pa je rušenje Berlinskog zida označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i struktura, ne samo u Istočnoj Njemačkoj nego u većini do tada socijalističkih država u Evropi. 

Zanimljivo je da povratak u doba bivše Demokratske Republike Njemačke, odnosno DDR-a, priželjkuje deset do petnaest posto od onih 16 miliona građana koji su živjeli u nečemu što se može nazvati pokušajem uspostave socijalističke države. 

Ipak, posljednje ankete pokazuju da se velika većina raduje tome što živi u ujedinjenoj i ekonomski moćnoj Njemačkoj gdje može uživati u mnogo većem blagostanju i slobodama nego u bivšem DDR-u koji je postojao od 1949. do 1990. godine. Njemačka je dugi niz godina, a posebno nakon ujedinjenja, najveća ekonomska sila u Evropi i među vodećim u svijetu. 

Svakog 9. novembra organizuje se skromno obilježavanje godišnjice rušenja Berlinskog zida kada se prisutni prisjećaju i onih koji su izgubili živote. 

Predsjednik Njemačke Frank Walter Steinmeier je na ceremoniji povodom obilježavanja 30 godina od rušenja Berlinskog zida kazao kako se ovaj datum kod velikog broja ljudi danas ne slavi na onaj način kako je to bio slučaj ranije. 

"Podjele u društvu se i dalje produbljuju, a to se vrlo jasno odražava i na izborne rezultate. Ujedinjenje Njemačke je veliko djelo. Od ljudi je tražilo veliku požrtvovanost", poručio je Steinmeier. 

Njemačka savezna kancelarka Angela Merkel, u povodu 25. godišnice pada zida, nazvala je rušenje zida "epskim udarcem tiraniji". 




 



OBNOVI SADRŽAJ

FTV












OSTALE VIJESTI
VIDEO: Na dovršavanje posla se poziva još od 2004. i A-liste: Može li bh. pravosuđe nastaviti gdje je stao Haag?

VIDEO: Gdje je još hiljadu Srebreničana?: Majke mole za posmrtne ostatke

Umrle dvije žene iz Goražda i Kalesije: U BiH 158 novih zaraza COVID-19, preminule dvije osobe

VIDEO: Virus nije farsa: Mladi ljekari Covid bolnice banjalučkog UKC-a: Sistem pred kolapsom

VIDEO: Turističko-ugostiteljski sektor treba potporu: Gubici u turizmu veći od dva milijuna maraka dnevno

Operacija \'Jug\': UIO BiH: Oduzeta rabljena vozila i dijelovi vrijedni 306.200 KM

O razgovoru Beograda i Prištine: Lajčak: Dijalog vraćen na pravi put

U Hrvatskoj završeno serološko istraživanje: Capak: 2,4 odsto ima antitijela na virus

Vlada uvela nove restrikcije: Državljanima BiH zabranjen ulazak u Mađarsku

Tokom posjete vojnoj bolnici: Trump prvi put u javnosti sa zaštitnom maskom

WHO: Danas je u svijetu zabilježeno 230.370 slučajeva zaraze, to je rekord
Nova ekološka katastrofa na sjeveru Rusije
Njemačka traži sankcije za Rusiju zbog hakerskih napada na Bundestag
Austrija ima 114 novih slučajeva, brine ih jer neki dolaze iz Srbije, BiH i Hrvatske
Papa o pretvaranju Aje Sofije u džamiju: Razmišljam o Svetoj Sofiji i jako me to boli
Kako je Tesla postala najvrjedniji proizvođač auta na svijetu
Trump želi otvoriti škole najesen. To mu nosi glasove birača iz prigradskih područja
Uskoro nam stiže aplikacija za praćenje korone. Iskustva drugih zemalja nisu najbolja
Indija ima rekordnih 28 tisuća dnevnih slučajeva
Tisuće Izraelaca prosvjedovalo protiv vlade zbog koronakrize, bilo sukoba s policijom
Mueller brani presudu pomilovanom Trumpovom savjetniku koji je lagao pred Kongresom
U Poljskoj traje drugi krug predsjedničkih izbora, dva kandidata vode tijesnu utrku
Gates: Lijek i cjepivo za koronavirus najpotrebitijima, ne onima koji najviše plate
U Španjolskoj virus ponovno bukti, za vikend registrirano preko 100 žarišta
Iz petog pokušaja Vijeće UN-a prihvatilo dogovor o produljenju pomoći za Siriju
U Brazilu više od tisuću umrlih zbog covida-19
Trump se prvi put pojavio s maskom za lice
Teksašanin se htio zaraziti da dokaže da je korona prevara. Zarazio se i umro
Supruga zaraženog brazilskog predsjednika negativna na koronavirus
U SAD-u rekordnih 66.000 novozaraženih koronavirusom








SVAŠTARIJE

Više od 200.000 stanovnika Katalonije u karantinu zbog pandemije

Kako je Tesla postala najvrjedniji proizvođač auta na svijetu

Austrija ima 114 novih slučajeva, brine ih jer neki dolaze iz Srbije, BiH i Hrvatske

U BiH 158 novih zaraza COVID-19, preminule dvije osobe

Nakon 100 godina postojanja, zatvorena Čabrina kafana

Trump se prvi put pojavio s maskom za lice

Erdogan proglasio Aja Sofiju džamijom

Hrvatska: Najavljeno uvođenje samoizolacije za ulaske iz BiH i Srbije

Vrhovni sud SAD-a odredio da pola Oklahome pripada Indijancima

SAD bilježi najveći broj novooboljelih od koronavirusa u danu do sada, čak 65.000