TUZLARIJE - KULTURA10. Međunarodni književni susreti Cum grano salis Izbor selektorice za BiH Edise Gazetić Književni susreti Cum grano salis, održavaju se već deset godina a ove godine i u znaku obilježavanja 100 godina od rođenja Meše Selimovića. Za ovogodišnju nagradu "Meša Selimović" u konkurenciji je 15 romana. Prvobitna namjera Književnih susreta bila je obnova mostova saradnje i prevazilaženje nametnutih granica među književnim stvaraocima i ljubiteljima književnosti a koji pripadaju južnoslovenskom području. Ideja Susreta bila je da se na prostoru zapadnog Balkana potencira ono što nas veže a ne ono što nas razdvaja. - Tuzla je širom otvorila vrata književnicima i izdavačima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore i tako postala centar romana na Balkanu. Dosadašnji selektori i članovi žirija bili su istaknuti književnici, književni kritičari, slavisti i profesori književnostu, rekao je načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović. Neki od njih su su: Ivan Lovrenović, Enver Kazaz, Branko Čegec, Marko Vešović, Irfan Horozović, Julijana Matanović, Andrew Wachtel, Renate Lachmann, Mirko Kovač, Filip David, Mile Stojić, Andrej Nikolaidis, Ognjen Spahić, Pavle Goranović, Muhamed Dželilović, Aleksander Jerkov, Mihailo Pantić, Semezdin Mehmedović, Sven Monnesland, Boguslaw Zielinski, Robert Hodel, Davor Beganović, Maciej Falski, Nedžad Ibrahimović i dr. podsjetio je načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović. Nagradu "Meša Selimović" do sada su dobili: Marinko Koščec - Netko drugi (Hrvatska) 2002 Irfan Horozović - Shakespare u Der es Salaamu (BiH) 2003 Ivica Đikić - Cirkus Columbija (Hrvatska) 2004 Ognjen Spahić - Hansenova djeca (Crna Gora) 2005 Sanja Domazet - Ko plače (Srbija) 2006 Miljenko Jergović - Ruta Tannenbaum (BiH) 2007. Mirko Kovač - Grad na zrcalu (Hrvatska) 2008 Bekim Sejranović- Nigdje niotkuda (Hrvatska) 2009. Postupak dodjele nagrade za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini na govornom području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore započinje kandidovanjem objavljenih romana od strane selektora. Za svako govorno područje imenuje se po jedan selktor. Odluku o dodjeli nagrade donosi žiri. U narednom periodu ćemo objaviti obrazloženja selektora za nominirane romane.  U nastavku je obraloženje selektora za Bosnu i Hercegovinu Edise Gazetić za romane koje je izabrala.
Prijedlog romana za ovogodišnju nagradu „Meša Selimović“ za najbolji roman objavljen u 2009. godine Kako vojnik popravlja gramofon, Saša Stanišić Projekt Lazarus, Aleksandar Hemon Pjesme divljih ptica, Enes Karić Sedam strahova, Selvedin Avdić Svi predloženi romani objavljeni su 2009. godine na jednom od jezika Bosne i Hercegovine, tj. bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku. Čini se da je prosudbu ovih djela već učinila publika i izvan regiona jer su romani Projekt Lazarus A.Hemona, Kako vojnik popravlja gramofon S.Stanišića nominirani ili su dobitnici prestižih nagrada u protekloj godini. O vrijednostima ovih proza nužno je promisliti iz drugih perapektiva, s obzirom na to da svi autori na osoben način propituju stanovite probleme u svojim djelima. U tom smislu djelo Enesa Karića Pjesme divljih ptica predstavlja novopovijesni roman koji se bavi vremenom osmanske Bosne i propitivanjem odnosa vlasti i intelektualaca, pobune koja se javlja u svakom pojednicu spram takva stava. Ukoliko se ima na umu da Karić kao i Selimović koristi parabolični iskaz u romanu, onda vrijedi promisliti i o mogućnosti da se djelo čita i kao priča o sadašnjoj Bosni i poziciji/odnosu vlast – intelektualac/pojedinac. Aleksandar Hemon u djelu Projekt Lazarus nudi uznemirujuću, zabavnu i katarzičnu fabulu. Tipična hemonovska naracija vrti se oko kronotopa egzila, s tim da se roman uskoro pretvara u pikarsku travestiju koja će se pokazati kobnom – ne samo za likove koji se sa svog putovanja neće vratiti živi, nego i za naratora čiji će se svijet srušiti samo da bi se ponovo stvorio u samom narativu. Roman prati dvije priče – priču o Lazarusu Averbuhu, židovskom imigrantu koji je ubijen u Chicagu 1908. godine, i priču o Vladimiru Briku, bosanskom imigrantu ukrajinskog podrijetla, piscu u nastajanju koji pokušava da napiše priču o pomenutom ubojstvu. Selvedin Avdić u romanu Sedam strahova, pak, slijedi koncept pisma koje je obilježilo poslijeratnu bosanskohercegovačku scenu i koje slama postmodernistički relativizam, hibridizaciju, distopizam, da bi ih zamjenila poetikom svjedočenja, novom osjećajnošću i kritičkim mimetizmom. Vješt u vođenju fabule, sa izrazitim darom za jezičko ustrojavanje priče i psihološko nijansiranje likova, ovaj pripovjedač donio je u savremenu bosanskohercegovačku priču nov senzibilitet, urbani, intelektualno nomadski, da bi se njegova proza ispostavila kao jedan izrazito složen mozaik slika ovog grada tokom rata i neposredno iz njega, pri čemu je u centru pažnje ne samo ljudska tragedija i patnja, nego i socijalni, ali i kulturni milje koji presudno oblikuju identitete njegovih proznih junaka. Saša Stanišić oduševljava lakoćom stila i igranjem jezikom, a u romanu Kako vojnik popravlja gramofon na svojevrstan način propituje vrijednosti u presudnim vremenima na prostoru bivše Jugoslavije. U romanu je uočljiva autobiografska pozadina, odnosno djelo se tematski bavi djetinjstvom glavnog lika u njegovom rodnom gradu, ratnim progonstvom, egzilom, ali i vraćanjem u Višegrad i neminovnim razočarenjem novonastalom kulturom. Roman otvara i nekoliko pitanja iznimno važnih za bosanskohercegovačku stvarnost, a jedna od njih je pozicija onih koje je nacionalistička ideologija tijekom devedestih okarakterizirala kao granične identitete u najpogrdnijem smislu riječi, navodi u obrazloženju Edisa Gazetić. Od 2.do 5. septembra 2010. godine održat će se jubilarni 10. Međunarodni književni susreti Cum grano salis i dodjela nagrade „Meša Selimović“. S.Mešić |