U Organizaciji Društva historičara Tuzle i Akademije društveno humanističkih nauka Tuzle, u Dramar centru održana je promocija izdanja Društva i Akademije izdatih u 2019. i 2020. godini. Promotori su bili renomirani historičari, članovi društva i Akademije, a moderator prof. Mijad Sakić, koji je predstavio izdanja knjige/studije.
„Nacija i teror“ Djelatnost nacionalističkih organizacija u BiH 1921-1929)Tuzla, 2019, autora dr.sc. Salkana Užičanina,
Zbornik radova sa naučnog skupa „Historija BiH u djelima akademika prof.dr. Galiba Šljive, Tuzla 2019,
Knjige /studije „Bosna i Hercegovina u 19.i 20.stoljeću, Studije i članci, Knjiga druga“, Tuzla 2020, autora prof.dr.Azema Kožara,
Zbornika radova „Historija Tuzle-potrebe i mogućnosti historiografske istraženosti „, Tuzla, 2020.
Skup je otvorio predsjednik UG Društvo historičara Tuzla, prof.dr. Azem Kožar, koji je u predstavljanju prve knjige/studije „Nacija i teror“, autora dr.sc. Salkana Užičanina kao urednik ovog izdanja između ostalog istakao:
-Knjiga je ima 582 stranice teksta. Recenzenti knjige su prof.dr.Adnan Jahić i prof.dr. Adnan Velagić, a autor ove studije za obrađivanje ove teme je koristio arhivsku građu iz arhiva BiH i zemalja u okruženju. Koristio se i podacima objavljenim u nacionalnim listovima onog doba. Značajna pažnja posvećena je i stranicama nezavisnih listova. Studija se sastoji iz 9 poglavlja, u tri poglavlja su obrađene organizacije nacionalnih stranaka i, Organizacija jugoslovenskih nacionalista (Orjuna), Hrvatske nacionalne omladine (Hanao), Srpske nacionalne omladine (Srnao)i Muslimanske nacionalne omladine (Munao). One su predstavljale pravi izraz nacionalnog ekstremizma. Njihove terorističke akcije, međusobni obračuni. Ne postoje objavljeni izvori o nacionalističkim organizacijama, ističe Užičanin, koji je uočio tu prazninu i sa svim atributima ovladao historijskom metodologijom, te odlučio da važno historijsko pitanje elaborira.
U Zborniku radova sa naučnog skupa „Historija BiH u djelima akademika prof.dr. Galiba Šljive „Tuzla 2019., Društvo historičara Tuzle u čijem je radu učestvovo i prof Galib Šljivo je prepoznalo značaj njegovog pedagoškoh i naučnog rada i još 2005. godine organizovalo naučni skup posvećen njegovom stvaralaštvu. Prilozi sa tog skupa objavljeni su u Saznanjima, časopisu za historiju br.1. Tuzla 2005. godine.
Osamdesetpet godina života i više od pet decenija intenzivnog stvaralačkog rada bili su dovoljni povod da Društvo historičara čiji je i on član prof. Šljivu proglase počasnim članom u saradnji sa novonastalom Akademijom društveno humanističkih nauka.
Društvo humanističkih nauka Tuzle je formirano 2016. godine sa predsjednikom akademikom prof.dr. Galibom Šljivom, koje je izdalo prvi broj časopisa „Coser". Sve je urađeno u volonterskoj osnovi, a najviše uz podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, istakao je prof.dr. Azem Kožar u svom izlaganju.
U knjizi / studiji „Bosna i Hercegovina u 19. i 20. stoljeću“ autora Azema Kožara, autor Kožar je prestavio knjigu u tri poglavlja koja se uklapaju u njen sadržaj i čine je bogatijom.
Prvo poglavlje pod nazivom BiH u 19 stoljeću (13-86)stranica sadržičetiri članka koja se odnose na razdoblje osmanske uprave i to u pisnim kulturno-historijskom naslijeđu Osmanske provencijencije u BiH, o reformama u Bosanskom ejaletu/ vilajetu sedamdesteih godina 19 stoljeća.
Drugo poglavlje BiH – na razmeđi 19. i 20. stoljeća (82-272) strane sadrži devet radova iz vremena austougarske samouprave (1878-1918) i to u odnosu franjevaca prema austrougarskoj okupaciji, o osobenostima austrougraske uprave u BiH, o migracionim kretanjima stanovništva BiH za vrijeme austrougarske vladavine, o demografskim promjenama na području Kotar Zvornik u vrijeme austrougarske uprave, o doseljavanju Nijemaca – kolonista na područje općine Tešanj u vrijeme austrougarske uprave u BiH, o granicama na Drini prema izvještaju Huge Kučeri iz 1885. g., o uticaju aneksije i balkanskih ratova na historijsku sudbinu Bošnjaka u BiH i historiografiji BiH u Prvom Svjetskom ratu, te mađarskoj štampi o prvom svjetskom ratu u BiH i Sandžaku ratne 1914 -1915 godine.
Treće poglavlje, BiH u 2o-tom stoljeću (273-141)strana donosi 6 radova, od kojih se prvi odnosi na vrijeme Drugog svjetskog rata(o historijskim literalnim izvorima 1941-1945“, i o ZAVNOS-a i ZAVNOBiH-a, o komunističkoj koncepciji stvaranja Federalne Jugoslavije, o tabu temama socijalističkoj BH historiografiji, o nekim aspektima i mogućnostima revizije bh prošlosti, te disoluciju ex Jugoslavije, o Dobrici Čosić i o historijskim aspektima izučavanja ratnih zbivanja 1992-1995 u BiH.
Četvrto poglavlje odnosi se na neka Metodološka pitanja u historiografiji (419-470) strana, a sadržaji četiri rada su iz života i problema istorijske netrpeljivosti, rukopi sadrži 23 rada.
Prof.dr. Azem Kožar je vrsni stručnjak koji se sa naučnim i stručnim radom bavi više od četiri decenije. Autorov način opusa je širok i raznovrstan i pokriva dvije važne naučne oblasti, arhivistike i historije.
I u jednoj i u drugoj knjizi/studiji prof. Kožar daje nemjerljiv doprinos ispisijući na hiljade stranica, stručnog i naučnog teksta. Iz njegovog pera izašlo je 300 bibliografskih jedinica od čega 23 knjige.
D. Rebić
