Majke u Srebrenici, gradu u kojem je u ljeto 1995. godine počinjen genocid nad bošnjačkim muškarcima i dječacima, umiru iz dana u dan, a da mnoge od njih nisu dočekale da ukopaju posmrtne ostatke djece, muževa, braće…
Foto: AA
Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”, kazala je da je Udruženje prikupilo podatke o 570 žena koje su umrle, a da nisu našle svoje najmilije.
“Prema evidenciji udruženja, 570 majki je preselilo na bolji i pravedniji svijet. Mnoge su otišle sa jednom željom, a to je da pronađu jednu kost. Jedna od majki, koja je umrla prije dvije godine, pozvala me je i umrla na mojim rukama. Kazala mi je: ‘Munira, molim te nastavi, nemoj stati. Nisam našla moje sinove, a da sam našla makar jednu kost, umotala bih u najljepšu svilu.’ Nije prošlo deset, 15 minuta i preselila je”, izjavila je Subašić.
Poručila je da joj to daje snagu, iako joj je 75 godina.
“Ne gubim snagu, nadu i volju i idem dalje. Ja nastavljam u ime svih majki koje su tragale za kostima najmilijih, a nisu ih pronašle, nisu došle do istine i pravde. Nijedan mrtav čovjek ne može biti samo broj, svaki čovjek ima ime i prezime. Svaki čovjek je čovjek i moramo se tako i ponašati, kao prema živom biću. Kolika god je razlika između živog i mrtvog, tolika je razlika između mrtvog i nestalog, to svi moraju da znaju”, kazala je Subašić.
Poručila je da “ukoliko se nestali ne pronađe, ne bude imao svoj mezar, nije ni živio ni postojao”.
“Nijedna majka ne može dokazati ni da je imala sina, dok ne bude imala obilježje. To je suština svega. Ima još puno posla, ali i snage u nama. Sve dok živimo borit ćemo se za istinu koja je naše najveće oružje”, dodala je Subašić.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada su ukopane 6.652 žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava genocida. Još uvijek se traga za oko 1.000 žrtava genocida.
Na kolektivnoj dženazi 11. jula u Potočarima bit će ukopani posmrtni ostaci još 19 novoidentifikovanih žrtava genocida u Srebrenici počinjenog u ljeto ‘95.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MMKS) je u junu ove godine potvrdio presudu kojom je na kaznu doživotnog zatvora osuđen Ratko Mladić, bivši komandant Vojske RS-a, za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata iz općina u BiH, teroriziranje civila za vrijeme opsade Sarajeva, držanje pripadnika UNPROFOR-a kao talaca.
Sud u Hagu je martu 2019. godine pravomoćno na doživotni zatvor osudio Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, za genocid i druge zločine počinjene u Bosni i Hercegovini u periodu rata 1992-1995.
Pred međunarodnim sudovima i sudovima u BiH, Hrvatskoj i Srbiji osuđeno je na desetine osoba i izrečeno je više od 700 godina zatvora za genocid i druge zločine u Srebrenici.
