Zbog povlačenja američke kompanije General Electric iz projekta proširenja tuzlanske termoelektrane, ugovor sa kineskim partnerom je doveden u pitanje, izjavio je u četvrtak federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić agenciji Reuters.
REUTERS/Dado Ruvic/File Photo
Izjavu je dao nakon što je portal Klix prošle sedmice objavio dokumente vezane za ovaj projekat vrijednosti 1.1 milijardu američkih dolara, naveo je Reuters.
Elektroprivreda BiH je 2014. godine za partnera odabrala China Gezhouba Group i Guandong Electric Power Design za izgradnju bloka koji bi proizvodio 450 megavati, a koji bi zamijeno tri zastarjela bloka termoelektrane čija je ukupna snaga 715 MW.
U dokumentima koje je objavio portal Klix stoji da su kineski partneri u januaru ove godine informisali EPBiH da General Electrics odustaje i ponudili alternativne podizvođače, ali je EPBiH odbila predložene kompanije.
“Na taj način izvođač je ostao bez imenovanog podizvođača za kotao, turbinu i generator”, rekao je Džindić, te dodao da je vlada proslijedila informacije parlamentu da odluči o narednim koracima.
Agencija Reuters se obratila General Electric, ali nisu dobili komentar o projektu u BiH.
Bez komentara iz EP BiH
Ova kompanija je u septembru najavila da će prestati proizvoditi elektrane na ugalj jer se američki industrijski konglomerat sada fokusira na obnovljive izvore proizvodnje električne energije.
U objavljenim dokumentima također stoji da je EPBiH najavila da će raskinuti ugovor, koji se procjenjuje kao najveća poslijeratna investicija u energetski sektor u BiH, osim ako vlada i parlament ne predlože drugačije rješenje.
Kineski partneri su predložili da potrebnu opremu obezbjede dvije kompanije iz Šangaja.
Iz Reutersa su se obratili i EPBiH za komentar ali nisu dobili odgovor.
Kineska Exim banka je pristala da finansira 85% projekta a EPBiH bi obezbjedila finanskijska sredstva za preostalih 15%. Izgradnja je trebala da započne u julu prošle godine ali je odgođena zbog pandemije
Reuters navodi da se zemlje Balkana sve više okreću prema Kini koja je spremna finansirati izgradnju projekata zasnovanih na uglju, za razliku od Evropske Unije, Svjetske Banke i drugih međunarodnih institucija koje su smanjile financiranje takvih projekata.
