Mreža aktivnih zajednica (MAZ), u partnerstvu sa Fondacijom tuzlanske zajednice (FTZ) u subotu je u Narodnom pozorištu Tuzla organizovala 14. Konferenciju aktivnih građana. U fokusu ovogodišnje konferencije bila je panel diskusija na temu “Funkcionalni savjeti mjesnih zajednica, ključ za razvoj na lokalnom nivou” ali i angažman običnih građana aktivista kojima je Mreža aktivnih zajednica tradicionalno dodjelila prizananja.
Ističući kako su funkcionalne i efikasne mjesne zajednice, kao prvi most između građana i vlasti, ključ za razvoj lokalnih zajednica, Anita Šimić, generalna sekretarka Mreže aktivnih zajednica smatra kako upravo u tom odnosu leži šansa za uspjeh: “Za nas u Mreži aktivnih zajednica je značajno održavanje Konferencije, jer tada javno i glasno aktualiziramo realne probleme građana. Rad Mreže aktivnih zajednica temeljimo na demokratskim vrijesnostima i principima, te iste želimo dalje širiti na naše lokalne zajednice, i zajedno sa građanima kreirati ljepši ambijent i stvarati bolje uslove življenja. Građani ponekad zaborave kakvu moć posjeduju i upravo danas na ovoj konferenciji želimo podsjetiti i građanstvo, ali i predstavnike lokalnih vlasti da udruživanjem resursa dobijamo ogromnu moć i priliku da stvaramo pozitivne promjene.”
S obzirom na to da mjesne zajednice po svojoj funkciji trebaju biti mjesta za direktno uključivanje građana u život zajednice i pokretači promjena na mikrolokalnom nivou, njihova svrsishodnost, djelovanje pa i pravno-organizaciona struktura se često dovodi u pitanje. Panel diskusija bila je prostor da se predstavnici organizacija civilnog društva, lokalnih samouprava i savjeta mjesnih zajednica kroz konstruktivan dijalog osvrnu na sve prednosti i mane ovog segmenta lokalne samouprave i kreiraju preporuke o radu, izboru i djelovanju funkcionalnih mjesnih zajednica.
Ismet Sokoljanin, menadžer za razvoj programa Fondacije tuzlanske zajednice smatra da mjesne zajednice kao dio aparata lokalnih samoprava danas nemaju naročito aktivnu ulogu u kreiranju boljih uslova življenja za građane na mikro nivou. Navodi da su razlozi za ovo višestruki, od političkih interesa, preko apatije građana, do nezainteresovanosti lokalnih samouprava: “Smatram da lokalne samouprave trebaju više pažnje posvetiti učinkovitosti ovog aparata, a jedan od prvih koraka je depolitizacija savjeta mjesnih zajednica, jer su često političke opstrukcije i neposjedovanje kapaciteta izabranih za obavljanje ove funkcije jedan od prvih razloga zašto savjeti ne funkcionišu. Svi smo se složili da je neophodno osigurati mogućnost direktnog izbora građana u savjete mjesnih zajednica, ali uspostaviti i bolji organizacioni sistem rada i protoka infomacija na relaciji mjesne zajednice i nadležne službe.˝
Ova tema je od posebnog značaja za mjesne zajednice sa područja Grada Tuzla gdje je u maju mjesecu usvojen Statut Grada Tuzla u kojem se navodi da u narednih šest mjeseci od dana usvajanja Satuta, Gradsko vijeće treba donijeti odluku o uređivanju izbornog procesa u mjesnim zajednicama, a da su savjeti mjesnih zajednica dužni donijeti statute mjesnih zajednica i izvršiti sve poslove organiziranja. Jasminka Mijatović članica Statutarnog povjerenstva Grada Tuzla smatra da će ovaj problem zbog svoje kompleksnosti zahtijevati produženje roka: “S obzirom na to da su problemi i zanemarivanje mjesnih zajednica u gradu Tuzla već toliko vidljivi, skoro je nemoguće za povjerovati da će se ispoštovati propisani rok do 6 mjeseci za donošenje Odluke o uređenju izbornog procesa za savjete mjesnih zajednica, sukladno članku 169. Statuta. Trebalo bi sačiniti analizu trenutog stanja sa komunalnom infrastrukturom, svim ulaganjima i realiziranim projektima u svih 40 mjesnih zajednica za posljednih 5-10 godina, a koja bi ogolila dugogodišnje zanemarivanje rubnih mjesnih zajednica i neravnomjeran razvoj, kao i diskriminaciju glede kapitalnih ulaganja.”
Tradicionalno, konferencija je događaj na kojem se slave uspjesi i odaju priznanja aktivnim građanima, aktivistima Mreže aktivnih zajednica za angažman u prethodnoj godini.
Tako su i ove godine dodijeljenja priznananja:
Najbolje organizovana zajednica: Gornja Tuzla
Najbolji organizator u zajednici: Ibrahim Hadžić iz Seljublja
Najvolonter u zajednici: Mustafa Mosorović iz Turije
Najbolji fundraiser u zajednici: Fadil Smajić iz Seljublja
Najveća promjena u zajednici: Aktivna zajednica Grabovica
NajEKO aktvista/udruženje/institucija: Udruga Mladih Par Selo- Dubrave
“U početku je bilo jako teško organizovati ljude u ovako maloj zajednici, s obzirom da je volonterizam ovdje stagnirao skoro dvije decenije. Međutim, grupa je sada sve veća, u akcijama nam se pridružuju mještani, pa čak i oni koji nikada nisu volontirali. Želja mi je da napravim neku promjenu, da nešto ostane iza mene, nešto dobro što će naslijediti mlađe generacije. Ovo priznanje me čini ispunjenim, sretnim i spremnim da se još više posvetim svojoj zajednici i rješavanju mnogobrojnih problema koje imamo”, rekao je Ibrahim Hadžić, koordinator lokalne grupe za razvoj Seljublje i dobitnik priznanja za najorganizatora zajednice u 2020. godini.
Konferencija aktivnih građana organizovana je u okviru projekta “Demokratsko i ekonomsko osnaživanje nerazvijenih zajednica u TK, kojeg provodi Fondacija tuzlanske zajednice u partnerstvu sa Mrežom aktivnih zajednica.
Anita Šimić
