Povodom Međunarodnog dana tolerancije, 16. novembra, Bettina Vollath, zastupnica Europskog Parlamenta u Briselu, u saradnji sa Udruženjem Zaboravljena djeca rata i Alfa grupacijom (the alpha group –AT), organizovala je online panel diskusiju na temu „Djeca rođena zbog rata - od skrivene grupe do graditelja mostova u postkonfliktnim društvima". Panel je trajao od 15:00 do 17:00 h, a moderatorica panela je bila Sophie Roupetz.
Prije samog početka panela, svi učesnici su imali priliku pogledati predstavu „U ime oca", dokumentarno-plesni komad o djeci rođenoj zbog rata u BiH. Nakon prikazivanja predstave, u uvodnoj riječi u se obratili:
• Amra Delić, neuropsihijatrica, Internacionalna Istraživačica o djeci rođenoj zbog rata (CBOW) i osnivačica Udruženja Zaboravljena djeca rata (BiH)
• Darrel Toulon, Umjetnički Direktor predstave „U ime oca", Alfa grupacija (Austrija)
• Ajna Jusić, Predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata (BiH)
• Marijana Senjak, Psihoterapeutkinja, Ženska Soba – centar za seksualna prava (Hrvatska)
• Feride Rushiti - Kosovski centar za rehabilitaciju žrtava torture (Kosovo)
• Valentin Inzko, bivši Visoki Predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (Austrija)(TBC)
Nakon uvodne riječi, u 16:00 počela je panel diskusija sa sljedećim učesnicima:
• Saša Magazinović, Član Parlamentarne Skupštine Vijeća Europe i Član Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine
• Vasfije Krasniqi, Parlamentarna Skupština Republike Kosovo
• Saranda Boguyevci, Parlamentarna Skupština Republike Kosovo
• Andreas Schieder, Zastupnik Europskog Parlamenta (Austrija)
• Katarina Kruhonja, Direktorica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek (Hrvatska)
• Vesna Teršelič, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću (Hrvatska)
Panel diskusiju otvorila je Bettina Vollath, zastupnica Europskog Parlamenta u Briselu, koja je istakla važnost razgovora o „djeci rođenoj zbog rata", kreiranju novih dijaloga budućnosti i kreiranju mostova mira.
Današnje obraćanje započela je Amra Delić, neuropsihijatrica i istraživačica o „djeci rođenoj zbog rata" koja je posvetila 20 godina na istraživanju kliničke traume i koja je u svom obraćanju istakla:
„Nedostatak političke volje da se osigura jedinstvena zaštita za sve preživjele u postkonfliktnom bosanskom društvu doprinio je njihovom strukturnom ušutkivanju, nedostatku prijavljivanja zločina i nepostojanju zvaničnog registra žrtava više od dvadeset godina nakon rata."
Za kraj doktorica Delić dala je svoju preporuku: „Kako bi bolje razumjeli situaciju „djece rođene zbog rata", zajednica mora prihvatiti vlasništvo nad problemom kako bi mogla stvoriti socijalno i emocionalno okruženje koje im omogućava stabilno i ispunjeno postojanje. Kroz naš klinički i istraživački rad sa preživjelima i podržavajući aktivizam preživjelih u suočavanju s prošlošću, shvatili smo koliko je važno rehumanizirati te osobe, ne samo kroz brojke i statistiku, već kroz isticanje i ulazak u njihovu stvarnost, njihove priče, njihovo samopredstavljanje i pojačavanje njihovog glasa pomoću transdisciplinarnog, kolaborativnog i interaktivnog pristupa u radu sa njima."
Tokom današnjeg obraćanja, predsjednica Udruženja Ajna Jusić istakla je su djeca rođena kao posljedica ratnog silovanja često zanemarena populacija čije samo rođenje sa sobom nosi po život opasne i trajne rizike i štete. To može uključivati čedomorstvo, napuštanje rođenjem, apatridnost, stigmatizaciju i diskriminaciju, fizičko nasilje i emocionalno zlostavljanje, smanjen ili nikakav pristup obrazovanju, nesigurnost hrane, siromaštvo, beskućništvo, uvlačenje u oružane ili kriminalne skupine, povećani rizik od radikalizacije i loše zdravstveno stanje. Jusić je istakla da je i sama mnoge od ovih rizika osjetila i navodi „Nije mi jasno zašto. Ja nikog nisam silovala, nije mi moja majka. Ali on jeste. I on je danas slobodan. Država ga čuva. Svi vi ga čuvate svojom šutnjom o našem postojanju."
Djelovanje Udruženja Zaboravljena djeca rata dovelo je do ispisanih prvih stranica zakona koje definisu pravnu prepoznatljivost ove društvene kategorije. U sklopu Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata Udruženje je uspjelo definisati kategorije djece rođene kao posljedica ratnog silovanja. Prijedlog zakona je na stolu donosioca odluka u Federaciji BiH.
Bivši Visoki Predstavnik za BiH, Valentin Inzko na svom današnjem obraćanju rekao je: „Ovaj zakon pokriva negiranje genocida, a u Austriji negiranje holokausta. Drugi problem je veličanje ratnih zločinaca, zato sam promjenio zakon, kako bi se to zabranilo. Veličanje ratnih zločinaca, znači veličanje i silovatelja koji slobodno hodaju ulicama. Napisao sam i pismo, kako bi se nametnule restriktivne mjere koje su moguće u EU. Dva miliona žena je silovano u Njemačkoj, to je strašno. U BiH imali smo hotele, zatvore pune žena koje su bile silovane. Jedna od najtežih korištenih rijeći je diskriminacije, nasilje, napuštanje, marginalizacija, u nekim zemljama ne možete dobiti ni dokument da postojite jer ste „djete rođeno zbog silovanja". Ova djeca nemaju sigurnost i niko ih ne štiti. Ove traume traju decenijama, i nakon rata i kada je rat gotov trauma ostaje. Institucionalna pomoć i pravda za ovu djecu je osnovno ljudsko pravo. Djeca rođena zbog ratnog silovanja trebaju biti na prepoznata na internacionalnom nivou, jer ne zaboravimo veličinu ove populacije.„
Zastupnik Parlamentarne skupštine BiH, Saša Magazinović tokom svog obraćanja naglasio je „Sretan sam sto mogu pomoći da se „djeca rođena zbog rata" vide i čuju. Bosna i Hercegovina je na korak od eskalacije zbog Milorada Dodika, čovjeka koji negira genocid u Srebrenici, napada vjerski identitet građana Bosne i Hercegovine, vrijeđa novinare i političke protivnike. On je čovjek koji je blokirao državne institucije zbog odluke g. Valentina Inzka da zabrani negiranje genocida. Gospodin Dodik je osoba koja je državu dovela na ivicu rata. Trenutno smo u poziciji da se u BiH ponovo koristi jezik mržnje. Ljudi žive u velikom strahu, vulnearabilne grupe također. Moja poruka iz Bosne i Hercegovine je da svaki radikalizam treba spriječiti na početku, jer ako se to ne učini, posljedice mogu biti tragične. Zbog svega sto se danas dešava u Bosni i Hercegovini jako je važno da govorimo o djeci rođenoj kao posljedica ratnog silovanja, o nenaučenoj lekciji iz prošlosti koja ne želimo da nam se ponovi."
Andreas Schieder, Zastupnik Europskog parlamenta obratio se na panelu, te istakao da se slaže sa gospodinom Sašom Magazinovićem da je trenutni razvoj situacije u BiH zabrinjavajući: „Veliki problem na Balkanu i u regiji je korupcija, loša ekonomija, veliki porezi, recesija, obrazovanje. Ovo su pitanja koja su regionalna pitanja, Srbija i Kosovo imaju isti problem, Albanija, Makedonija. Mi u Europskom parlamentu moramo vidjeti pozitivne promjene, tražiti razmjenu iskustava i načina djelovanja. Gospodin Christian Schmidt mora biti jasniji i snažnije se opirati nacionalnim situacijama i nacionalnim narativima u BiH."
Pred sami kraj panela, zaključak je donijela NJ.K.V., Velika Vojvotkinja Luksemburga, Maria Teresa, Predsjednica Stand Speak Rise Up! Organizacije koja je naglasila da djeca rođena zbog rata moraju imati prostor da izraze svoje potrebe ali da internacionalna, nacionalna i regionalna zajednica ne smije ostati netaknuta problemima s kojima se ova djeca susreću. Donosioci odluka moraju hitno reagovati i obezbijediti prava djeci rođenoj zbog rata.
Ovaj panel se smatra početkom dugotrajne kampanje za napredak, prijeko potrebnu podršku i zagovarački rad djece rođene zbog rata, posebno u regijama gdje su podrška i transparentnost nedovoljni. Kampanja će također biti usmjerena na postizanje veće društvene tolerancije i demistifikacije stigme, temeljene na najboljoj praksi u Bosni i Hercegovini.
Udruženje Zaboravljena djeca rata / Forgotten Children of War Association
