25.12.2021. u 12:03 Broj citanja: 1388 Klinika za kardiovaskularnu hirurgiju Tuzla: Operativni program nikad nije bio ugrožen
Klinika za kardiovaskularnu hirurgiju Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla zadržala je broj operativnih zahvata gotovo na istom nivou kao i u predpandemijsko doba, a osoblje Klinike posvećeno je svakom pacijentu kojem pristupaju na individualan način.
Ova klinika kao autohtona jedinica postoji odnedavno i organizacijska šema na ovakvom principu postoji samo u Tuzli, ali ne i regionu. Svi su u okviru nekih drugih klinika, ali na ovakav način organizirana klinika postoji samo u Tuzlanskom kantonu.
Kako kažu ljekari te klinike, oni su filter koji je izrodio veliki napor ljudi čija je inventivnost i stručnost seže još od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća i početka kardiovaskularne hirurgije u Tuzli do danas.
Zbog geostrateškog položaja gdje se UKC Tuzla nalazi ljekari ove klinike liječe pacijente s područja koje ima oko 1,5 miliona stanovnika.
Načelnik Klinike za kardiovaskularnu hirurgiju Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla doc.dr. Mustafa Tabaković pojasnio je da se oni bave operativnim zahvatima na srcu i velikim krvnim žilama ljudskog organizma.
U protekle dvije godine i pored svih nedaća mnogo su se trudili da operativni program zadrži nivo koji nije bio ni u jednom trenutku ugrožen.
- Za svakog pacijenta se borimo i individualno mu pristupamo. Začetnici smo inovativnih rješenja u kardiovaskularnoj hirurgiji od minimalno invazivne kardiohirurgije do minimalno invazivne hirurgije abdominalne aorte, kaže Tabaković i dodaje da nastoje pratiti svjetske trendove.
Prije pandemije koronavirusa 800 kardiovaskularnih zahvata na srcu i velikim krvnim žilama radilo se na godišnjem nivou. Prošle godine i ove godine je došlo do smanjenja te je 2020. godine urađeno 600 zahvata, a ove godine su se približili brojki od 800 operativnih zahvata.
Pandemija je, kaže Tabaković, imala uticaj na njihov rad. Od dana kada je proglašeno stanje nesreće na području Federacije Bosne i Hercegovine do danas sigurno su imali dva mjeseca, uz prekide, u dvije godine kada je bio obustavljen elektivni operativni program što zbog naredbi kriznih štabova, ali i činjenice da su imali značajan broj osoblja koje se razboljelo od koronavirusa.
Kardiovaskularni hirurg primarijus mr.sc.dr. Azur Azabagić kaže da ova klinika kao autohtona jedinica postoji odnedavno, ali od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća do danas izmijenjale su se generacije hirurga koje uspješno ovladale svim tehnikama pružanja servisa kardiovaskularne hirurgije svih osim transplantacijske.
Azabagić napominje da su oni svi spremni i educirani za transplantacijsku hirurgiju, ali iz objektivnih trenutnih političkih konstelacijskih i umreženosti sa Evropskim Transplant programom za sada nisu u mogućnosti napraviti veliki iskorak koji bi u bh. historiji kardiovaskularne hirurgije imao poseban značaj.
- Ovdje radi ekipa mladih ljudi, a svi smo uvijek dostupni zbog velikog priliva pacijenata koji je određen geostrateškom pozicijom grada. Područje smo kojem gravitiraju ljudi iz Semberije, Posavine, te područja zapadne i centralne BiH, dodao je Azabagić.
Zbog ulaganja, inovacija i opredijeljenosti da napreduju ova klinika postaje referentni centar koji privlači i druge ljekare da dođu i počnu se baviti ovim poslom, osjete ushit posla i vrate se u matične kuće te nastave sa širenjem znanja.
- Motivirati čovjeka i ‘gurnuti ga u vatru’ kada je to najpotrebnije u našoj medicinskoj praksi je najvažnije. To se pokazalo u našem slučaju jer sada imamo mlade ljude koji su sposobni da sami iznesu određeni stepen operacijsko tehnoloških obrada na zadovoljstvo pacijenata porodica, ali i menadžmenta Kliničkog centra, podvukao je.
Kardiovaskularni hirurg primarijus prof.dr. Harun Avdagić kaže da je većina ljekara ove klinike bilo na edukacijama u Sloveniji, Sjedinjenim Američkim Državama i Njemačkoj te su takav plamen kardiohirurgije prenijeli i na mlađe kolege.
Upravo na tu mladu ekipu ljekara, kaže doktor Avdagić, su ponosni a posbeno kad ih porede s kolegama koji dolaze iz drugih klinika na edukaciju.
Ljekari ove klinike na neki način čuvaju građane Bosne i Hercegovine jer do 16 sati svi pacijenti iz regije odlaze u neka druga mjesta, ali poslije 16 sati svi dolaze u Tuzlu.
- U početku smo bili nezadovoljni zbog toga jer žrtvujemo slobodno vrijeme i dolazimo liječiti pacijente koji nisu iz Tuzlanskog kantona i naše regije, ostajemo cijelu noć jer su to uvijek teški i komplicirani pacijenti, dok drugi to ne moraju, ali danas smo ipak ponosni na tu činjenicu, kaže on.
Više ne pitaju odakle je pacijent nego traže da im se pošalje jer su oni tu zbog njih iako svaki pacijent može biti težak slučaj i svaka se operacija može iskomplicirati.
Kardiovaskularni hirurg primarijus prof.dr. Dragan Piljić kaže da na Klinici imaju dugogodišnji period inovativnosti, od ljekara koji su se ovim zanimanjem bavili još od prije rata, a oni su nastavili tu tradiciju.
- Na svakoj operaciji, moje kolege i ja svakoga dana pokušavamo napraviti nešto novo, uvesti novi doseg u medicini i pratiti svjetske trendove, poboljšati kvalitetu usluge za dobrobit našeg pacijenta i to nam je jedini cilj- zadovoljan pacijent, podvukao je Piljić.
Ovi ljekari nasljednici su kardiovaskularne hirurgije koja je bila jedna od najboljih klinika u bivšoj Jugoslaviji te su poznati ljudi iz sfere javnog života dolazili u Kliniku što je značajno priznanje za njihov rad.
- Dugogodišnji rad, kreativnost, zadovoljni pacijenti, to je ono čemu mi stremimo. Naš kolektiv je mali, ali nastojimo pratiti svjetske trendove, odlazimo na kongrese kad god je to moguće pratimo šta se događa u svijetu i dajemo doprinos svemu tome, a radimo i stalnu edukaciju mladih kolega, dodao je Piljić.
U ovom timu ljekara je i kardiologinja dr. Meliha Selesković koja je od 2008. godine počela raditi zajedno s kardiohirurzima kada su bili na istoj Klinici za interventnu kardiologiju kako bi pomagala oko indikacija za samu operaciju te oko tretmana pacijenta neposredno poslije operacije ili u pripremi za operaciju.
Ta saradnja se 2017. godine produbila, kaže Selesković, kada ju je doktor Tabaković pozvao da pređe u Kliniku za kardiovaskularnu hirurgiju jer su hirurzi procijenili da imaju potrebu za kardiologom u odjeljenju.
- Kardiohirurzi nemaju vremena da se bave kardiologijom i suptilnim detaljima o tome šta treba dati nekom pacijentu i kako se koja srčana bolest liječi, a prepoznato je kao nešto što je potrebno uraditi i svesrdno sam to prihvatila, kazala je.
Praktično svaki pacijent ove klinike i njen je pacijent jer se svaki dan dogovaraju, a Selesković se dominantno bavi ultrazvukom ekokardiologijom srca koja u značajnoj mjeri pomaže u tome da se zna šta je potrebno uraditi u kojem trenutku i koja je najpovoljnija opcija.
- Dobili smo i novi ultrazvučni aparat zahvaljujući našim pacijentima koji su nam pomogli u tome te povremeno budem i u operacionoj sali sa ultrazvukom jer radim kardiografiju kada se pacijentu plasira sonda u gornju partiju jednjaka i onda se iz te pozicije pogledaju strukture srca, pojasnila je.
Kaže da je takav snimak mnogo precizniji i na njemu se vide detalji i to je ono što kardiohirurgu treba kako bi imao što više informacija prije nego uđe u operacionu salu.
Anesteziologinja prof.dr. Alisa Krdžalić pojasnila je da Klinika ima sedam anesteziologa i po formaciji su odvojeni od opće anestezije jer se bave čisto kardiovaskularnom hirurgijom. Ono što je specifično za njih je što rade na operativnim zahvatima na srcu i velikim krvnim sudovima kod elektivnih i hitnih operativnih zahvata.
Kako je ispričala operativni zahvati su vrlo kompleksni i zahtijevaju boravak u jedinici intenzivnog liječenja te su kao takvi zahtjevni i za anesteziju i za pacijenta. Većina njih se radi uz poseban režim uz korištenje aparata koji mijenja rad srce i pluća i to je specifično i za pacijenta u postoperativnom oporavku.
Istaknula je da su u pitanju teške operacije kod elektivnih i traumatskih pacijenata gdje se pacijenti vode u cirkulatornom arestu, koji je poseban režim s pothlađivanjem što zahtijeva interoperativan i postoperativan poseban tretman što je specifično za anesteziju.
- Kod vaskularnih operativnih zahvata imamo dugogodišnje pacijente, pušače s mnogo komorbiditeta koji zahtijevaju posebnu pripremu za operativni zahvat i brži oporavak. U pitanju je kompleksan pristup, ali ono što je pozitivno je što se bavimo jedinom patologijom što je za nas i za pacijenta svakako mnogo bolje, podvukla je.
Najmlađi kardiovaskularni hirurg na ovoj klinici je dr. Nail Šehić koji je prije nekoliko mjeseci završio specijalizaciju zbog čega je zahvalio svojim mentorima koji su bili uz njega, dodajući da je odabrao težak posao, ali ga radi s ljubavlju.
- Ako neko neki posao voli lakše ga je obavljati iako ovaj traži mnogo odricanja, mnogo je stresa i pritiska, ali uz ljubav i pomoć kolega sve je prošlo dobro, kazao je napominjući na kraju da su starije kolege bile uvijek uz njega od prvog dana kada je s pete godine Fakulteta došao u Kliniku i uticali su mnogo da se odluči za posao hirurga te je zavolio taj posao.
