Da strip pronalazi svoje mjesto u modernim tokovima komunikacija, potvrđuju priče sve značajnijeg broja mladih autora u Bosni i Hercegovini koji su posvećeni ovoj umjetnosti. Među njima je i Saša Džino, pisac iz Sarajeva, koji se pridružio Marku Gačaniku i Damiru Arsenijeviću u razvoju ideje za strip „Željezne zvijeri: Uspon i pad“. O priči iza „Željeznih zvijeri“, razgovarali smo sa Džinom, autorom koji je već prepoznatljiv u javnosti po zbirkama kratkih priča „Srce od plastike“, „Mrtvačke mrlje“ i dva romana „Šejtanov goblen“ i „Električni okean“. O prednostima stripa u komuniciranju poruke, Džino ističe jednostavnost i fleksibilnost.
„Mislim da je strip kao medij izvrsno propagandno sredstvo. Pruža mogućnost sabijanja informacija u sliku, a u kombinaciji s riječima moguće je veliku količinu podataka prenijeti brzo i efikasno. Strip je pamtljiviji od samog teksta, a nije toliko ograničen kao sama slika. Iako ima mnoge mane u poređenju s filmom, njegova prednost je fleksibilna vremenska ograničenost, što znači da će se bržim čitanjem primiti više informacija nego gledanjem fiksirane vremenske putanje filma. Pored toga, daleko je jeftiniji od filmske produkcije. Potrebni su samo olovka i papir da bi se postigao sličan narativ u slikama i riječima kao na filmu. U oba slučaja slike poredane u trakama stvaraju narativ, u stripu su statične dok su u filmu pokretne. Ali moć stripa je u njegovoj jednostavnosti pripovijedanja slikovne priče. Jeftin je za napravit i neograničen produkcijsko-finansijskim limitima. Sve zamislivo je ostvarivo i priča je ograničena samo crtačko-pripovjedačkim sposobnostima autora“, opisuje nam Džino.
Za Džinu je tako strip idealan medij za širenje manje poznatih ili nepoznatih priča o društvenim i ekološkim problemima u našoj zemlji. Zanimljiv crtež uloviće oko svakog posmatrača i zaintrigirati da strip barem prelista ili možda čak i pročita. To je ovaj tim inspirisalo da napišu scenarij za strip o industrijskoj zoni „HAK“ u Tuzli i kroz drugačiji način komunikacije približe priču o posljedicama tranzicije i okolišnim rizicima koje nosi propast nekadašnjih industrijskih divova u BiH.
„Sa zadovoljstvom i posvećenošću sam se bacio na pisanje scenarija za strip o HAK-u. Dobio sam veliku količinu materijala od kojih su mi najzanimljiviji bili intervjui s radnicima. Priča o životu dvije fabrike kroz jugoslovenski socijalistički period, preko rata do raspada u postsocijalističkom i kapitalističkom periodu. Fabrike su me podsjetile na kakve mehaničke zvijeri, i opasne i korisne za čovjeka, pa sam ispričao priču o fazama razvoja i sudbinama dvije željezne zvijeri. Želio sam stilizovati kompleksnu priču o propasti fabrika i na simboličan način prikazati alarmantnu ekološku opasnost“, dodaje Džino.
Objavljivanje stripa je realizirano uz potporu Fondacija “Friedrich Ebert”, te CCFD - Terre Solidaire koji je podržao razvoj i istraživački rad koji stoji iza ove priče.
„Fabrike su proživjele najgoru sudbinu promjene društvenog sistema. Nekadašnji giganti jugoslovenske hemijske industrije postali su ekološke bombe. U vremenu Jugoslavije, kako radnici ističu, vodila se koliko-toliko briga o industrijskom otpadu. Nakon rata, u vremenu privatizacije i smjene stečajnih upravnika, nedostatak finansijskih sredstava i nemar rukovodstva doveo je do sadašnje ekološke katastrofe. Živa i kruks su zakopani na groblju fabrika i sav taj hlor u spremnicima čitav region drži u neizvjesnosti. Ovaj strip je jedan od načina kako povećati svjesnost o velikom ekološkom problemu koji polako, isparavanjem i izlijevanjem žive u rijeku, truje Tuzlu, a postepeno i okolnu regiju“, zaključuje Džino.
Izdavač stripa je Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Autor scenarij je Saša Džino, autor ilustracija, dizajna i DTP-a je Marko Gačanik, lekturu je uradila Šejla Šehabović, a urednik je Damir Arsenijević. Strip „Željezne zvijeri: Uspon i pad“ je dostupan online.
