Roditeljima koji se ne brinu o svojoj djeci, oduzimaju se djeca ali ne i roditeljsko pravo

Dom za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla već punih 55 godina brine o jednoj od najugroženijih kategorija našeg društva, a to su djeca bez adekvatnog roditeljskog staranja. U tih 55 godina puno se uradilo na poboljšanju života korisnika u Domu. Posebno žalosti činjenica da je u zadnje vrijeme zbog siromaštva povećan broj roditelja koji daju djecu u Dom jer nisu u mogućnosti da se o njima brinu. Osim toga, mnoga djeca su žrtve raznog zlostavljanja baš od strane roditelja, te je dio korisnika smještenih u Domu oduzet od bioloških roditelja. Roditeljima se oduzimaju djeca ali ne i roditeljsko pravo, te se ta djeca ne mogu usvojiti.

O radu Doma za djecu bez roditeljskog staranja, načinu organizovanja života djece i drugim aktivnostima, razgovarali smo sa V.D. direktora Doma Amilom Cipurković.

Amila Cipurković

Osim osnovne zadaće Doma, otvoreno je i niz servisa u cilju preventivnog djelovanja, odnosno nastojanja da se dijete ne smjesti odmah u Dom

- Dom je danas jedna respektabilna ustanova koja u skladu sa najsavremenijim standardima vodi brigu o svojim korisnicima. Prepoznavajući potrebe lokalne zajednice i društva u Bosni i Hercegovini, pored primarne zadaće, naš Dom je oformio i niz servisa koji za cilj imaju i preventivno djelovanje kako ne bi došlo do razdvajanja djece iz porodice (Dnevni centar i savjetovalište), u funkciju je stavljen materinski Dom čija je uloga da održi roditeljski odnos između majke i djeteta kako ne bi dijete bilo napušteno i smješteno u instituciju, kao i prihvatilište za djecu koje za sada daje pozitivne rezultate u privremenom zbrinjavanju djece koja su izložena bilo kojem obliku nasilja, zloupotrebe ili prosjačenja i skitnje.

Koliko osoba se brine o djeci?

Kroz sve odjele brige o korisnicima, Dom nastoji obezbjediti adekvatnu i stručnu podršku korisnicima kroz angažman stručnih radnika i profesionalaca u radu sa korisnicima. Trenutnu brigu o korisnicima, kroz direktan rad obavlja 20 stručnih saradnika i 9 radnika medicinske struke. Obzirom da se rad u Domu odvija 24 sata dnevno neophodan je angažman i pratećeg osoblja poput kuhara, spremačica, domara i sl.

Koliko korisnika ima u Domu?

Broj korisnika u Domu tokom jedne godine doseže i do 100 korisnika, s tim što Dom u saradnji sa Centrima za socijalni rad u kontinuitetu nastoji obezbijediti uslove i iznaći rješenja kako bi se djeca smještena u Dom vratila u biološku porodicu ili eventualno bila smještena u usvojiteljsku ili hraniteljsku porodicu, tako da ni u jednom momentu u Domu ne boravi više od 50 djece.

U Domu nisu smještena samo djeca bez jednog ili oba roditelja, nego i djeca koja imaju roditelje. Koji su najčešći razlozi smještanja djece u Dom i pored toga što imaju roditelje? Koja je prepreka za usvajanje djece?

Teška ekonomska situacija u BiH, pa i u Tuzlanskom kantonu, doprinijela je tome da je sve više djece smještene u Dom zbog siromaštva i nemogućnosti roditelja da se na adekvatan način brinu o svojoj djeci. Nažalost, puno je i slučajeva gdje roditelji eksploatišu svoju djecu prinuđavajući ih da se bave prosjačenjem i pružanjem seksualnih usluga, te izuzetno mali broj djece koja su bez oba živa roditelja ili nepoznatih roditelja. Ovakva situacija oko kategorije korisnika znatno je otežala procese usvajanja jer roditeljma, iako su oduzeta djeca nije im oduzeto roditeljsko pravo i isti ne dozvoljavaju usvojenje djece, što je zakonska prepreka za zasnivanje usvojenja.

Možete li pojasniti sam proces usvajanja?

Proces usvajanja djece teče u kontinuitetu i znatno je duži proces u odnosu na hraniteljstvo. Tuzlanski kanton i dalje je lider po broju hraniteljskih porodica i djece smještene u hraniteljske porodice. Period pandemije COVID-a djelimično je usporio smještaj djece u hraniteljske porodice. Dom je kroz svoj servis Savjetovališta jedan od punktova gdje se vrši edukacija i priprema hraniteljskih porodica na prihvat djece u hraniteljstvo. Upravo zbog svojih težnji i opredjeljenosti našeg Doma da djeca žive u okruženju i uslovima koji su najpribližniji porodičnom okruženju (hraniteljstvo i usvojenje) sve je manji broj djece koja punoljetstvo dočekaju u instituciji. Također važnim za napomenuti smatramo i angažman našeg mobilnog tima koji je podrška centrima za socijalni rad, hraniteljskim porodicama, usvojiteljima ali i samoj djeci u postupku adaptacije na novu sredinu i nastojanja da se iskoriste svi resursi kako bi dijete ostalo živjeti u hraniteljskoj/usvojiteljskoj porodici i da ne dođe do naknadnog izdvajanja djeteta i iz te porodice. Također bitna uloga ovog tima je i nastavak brige o djeci koja izlaze iz sistema javne brige, sticanjem punoljetstva u savladavanju njihovih svakodnevnih životnih izazova.

Kako je organizovan život djece u Domu, kako izgleda jedan njihov dan?

Život u Domu koncipiran je na sistemu kolektivnog stanovanja i porodičnog okruženja. U suštini nastojimo da se život u Domu ne razlikuje puno od života u porodici. Činjenicom da se ipak radi o instituciji uspostavljeni su i dnevni režimi organizacije u zavisnosti od spola, fizičkih predispozicija i uzrasta korisnika. Od jutarnjeg buđenja, pospremanja životnog prostora, pripreme za školu, zajedničkog doručka, organizovanog učenja i edukativnog rada do organizovanih slobodnih aktivnosti rutina je koja se provodi svakodnevno u našem Domu. Naravno da uz sve ovo u zavisnosti od potreba korisnika organizuju se i druge aktivnosti grupno ili individualno. Svakodnevno nastojimo poboljšati uslove života djece u našem Domu i stvarati pravu porodičnu atmosferu kako bi i naša djeca imala što približnije uslove za zdravo odrastanje kao i druga djeca lokalne zajednice.

Odnedavno na čelu ove ustanove, Amila Cipurković kazala je da su je zatekle manje plate uposlenicima, kadrovski deficit medicinskog osoblja što će se nastojati popraviti u što kraćem roku.

Sabina Mešić

TUZLARIJE - VIJESTI