Usljed pandemije koronavirusa mnogi od nas su zanemarili preventivne preglede, koji su, zapravo, pola zdravlja. Rak grlića materice najčešći je zloćudni karcinom ženskih spolnih organa, no njega je i najlakše spriječiti. Poznato je da ga izaziva virus za koji postoji vakcina, ali u Bosni i Hercegovini svijest nadležnih da preveniraju to oboljenje tek se javila.
Prema podacima UNFPA (Agencije UN-a za seksualno i reproduktivno zdravlje), 130 smrti žena godišnje u Bosni i Hercegovini izazvano je karcinomom grlića materice. Inače, ovaj karcinom izazivaju određeni podtipovi HP virusa za koji postoji vakcina koja bi njegovo negativno djelovanje u potpunosti eliminirala. Također, liječenje je, ukoliko se karicnom otkrije u ranoj fazi, gotovo uvijek uspješno.
“Ako uzmemo u obzir da je preventabilan, da se može prevenirati kroz vakcinu, da se može rano otkriti, potpuno izliječiti i jedna smrt je previše”, naglašava Enis Hasanović, direktor Zavoda za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva KS-a.
“Svaki dan u Bosni i Hercegovini jednoj ženi biva dijagnosticiran karcinom grlića materice, a svaki treći dan jedna žena izgubi bitku s ovom malignom bolešću”, ističe Amil Držić, predstavnik udruženja Onkologa u BiH.
Humano papiloma virus ne izaziva samo rak grlića materice već i karcinom anusa, vanjskog spolovila te određene karcinome glave i vrata, usne duplje i grla. Prenosi se većinom spolnim kontaktom, ali i kontaktom kože od kožu.
“Svaka seksualno aktivna osoba u nekom periodu života će biti izložena HPV infekciji. U određenim okolnostima se simptomi nikad ne prikažu, jer naš imuni sistem uspijeva da eliminiše virus”, navodi Držić.
Kada to nije slučaj, javljaju se određene promjene. Proces od početnih promjena do razvoja malignih displazija može trajati i godinama. Stoga struka upozorava da redovnim ginekološkim i sistematskim pregledima rano otkrivanje dovodi i do potpunog liječenja. Tako su, vođeni tim saznanjima, Svjetska zdravstvena organizacija i Evropska unija prije dvije godine objavili program prevencije u vidu primarne i sekundarne.
“Primarna prevencija je kroz vakcinaciju, da spriječimo kontakt i oštećenja koja kasnije izaziva taj virus, a sekundarna su redovni pregledi, uzimanje papa briseva, otkrivanje promjena u najranijem stadiju”, objašnjava Hasanović.
Upravo vakcinacijom protiv HP virusa djevojčica i dječaka do 15. godine i prije stupanja u seksualne odnose zemlje poput Škotske, Irske, Australije su u potpunosti smanjile stopu obolijevanja od karcinoma grlića materice i drugih koje izaziva ovaj sveprisutni virus. Ipak, Bosna i Hercegovina nema vakcine. Dostupne su samo putem narudžbe u apotekama i to po cijeni višoj od 700 maraka, ali i upućenost stanovništva je slaba.
“Naša iskustva pokazuju da li 90%, ali sigurno velik procenat tih što su do sada uzimali vakcine su medicinski radnici za svoju djecu”, navodi Hasanović.
Tek početkom godine, Ministarstvo zdravstva u Kantonu Sarajevo odlučilo je nabaviti vakcine za organiziranu, besplatnu i fakultativnu vakcinaciju djevojčica u šestom razredu. Proces nabavke je u toku, a i u Zavodu za javno zdravstvo Federacije najavljena je nabavka 500 vakcina za djevojčice u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
I u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nabavka je najavljena, ali da li će vakcine biti dostupne do kraja tekuće godine nije poznato. Svi kažu i da tenderska procedura nabavke predugo traje. Ono na čemu sve spomenute institucije sada namjeravaju raditi je širenje svijesti o važnosti prevencije djelovanja HP virusa, tj. važnosti vakcinacije, ali i redovnih pregleda.
