Na 18. redovnoj sjednici Gradskog vijeća Tuzla, koja se održava danas, razmatrana je i usvojena odluka da se Alexaner Langer proglasi počasnim građaninom Tuzle.
Vijećnici su usvojili i sljedeće zaključke:
- GTV predlaže Komisiji za istinu o Tuzli 92-95 da dio vlastitih aktivnosti posveti životu i radu Alexandera Legnera kao i da se razmotri mogućnost postavljanja pločice sa njegovim imenom.
- GTV upućuje sugestiju da se neki od javnih objekata na području Tuzle nosi ime Alexandera Legnera, dokazanog pravednika i humaniste.
- GTV Tuzla sugeriše javnom servisu RTV 7 da, na odgovarajući način (emitovanjem priloga, posebne emisije i sl.), upozna građane Tuzle i širu javnost sa životom i radom Langera.
- GTV Tuzla sugeriše se da se, sadnjom drveta na Trgu slobode, pored drveta zasađenog za Alexandera Langera, oda počast i Britancu Grahamu Bamfordu.
Razlozi za donošenje ove Odluke
Razlozi zbog kojih se predlaže Gradskom vijeću Grada Tuzla, da Alexandera Langera (posthumno) proglasi počasnim građaninom Tuzle, ogledaju se u sljedećem:
Alexander Langer je bivši evropski parlamentarac, novinar, mirovni aktivista i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine i Tuzle. Bio je neumorni branitelj građanskih vrijednosti, mira i demokratije. Devedesetih godina prošlog stoljeća je bio najangažiranija evropska ličnost, zagovornik dijaloga i razuma naspram brutalnosti sile. Kao prvorazredni eksponent dijaloga u italijanskoj Regiji Alto Adige/Sud Tirolo, i u cijeloj Evropi, dao je fundamentalan doprinos pitanju inkluzije i stvaranju društva, u kome različitost predstavlja bogatstvo, a ne barijeru.
Alexander Langer je oduvijek bio političar, spajao je akciju i promišljanje iz dana u dan. Od 1978. se uključio u institucionalnu politiku. Bio je biran za tri zakonodavna tijela u Pokrajinskom vijeću Bolzana, prvo na listi Neue Linke/Nuova Sinistra (Nova ljevica) i na listi zelene alternative, Lista Verde Alternativa/Grün-Alternativem Liste, 1989. izabran je za zastupnika u Europskom parlamentu i postao prvi predsjednik novoosnovane Zelene skupine. Iznad svega, posvetio se vanjskoj politici mira, za pravednije odnose između Sjevera i Juga te Istoka i Zapada, za ekološku promjenu društva, gospodarstva i stilova života.
Nakon pada Berlinskog zida, Langerova predanost suočavanju sa suprotstavljenim nacionalizmima postupno je rasla, podržavajući snage međuetničkog pomirenja na teritoriji bivše Jugoslavije. Langer je među prvima shvatio vrlo ozbiljne rizike otvorenog i nasilnog sukoba. Kao uvjereni pacifist, orijentiran ka konkretnim rješenjima i nenasilnim praksama, nastojao je poticati dijalog i prijedloge odozdo, kako bi europske države i međunarodne organizacije pozvao na njihovu odgovornost. Tako je nastao Veronski forum za mir i pomirenje na prostorima bivše Jugoslavije koji je ponudio prostor za dijalog stotinama aktivista s prostora bivše Jugoslavije koji su se borili za suživot, koji su se okupljali u Veroni, Strasbourgu, Beču, Bruxellesu, Parizu, Tuzli, Skoplju i Zagrebu. Uz podršku Općine Tuzla i Foruma građana Tuzle, jedan od najvažnijih skupova podržanih od strane Verona Foruma, održan je između 3. i 5.11.1994. godine u opsjednutoj Tuzli, pod naslovom „Je li moguća Evropa koja nije multikulturalna?“.
Langer je bio most koji je spajao Veronski forum i Europski parlament, svojim je glasom - sve očajnijim - tražio intervenciju iz Europe, do te mjere da je pozvao na oružanu intervenciju kako bi se zaustavila zlostavljanja i masakri nevinih ljudi. Do te vojne intervencije će doći kasnije, ali nakon roka i po cijenu genocida u Srebrenici i kada sam Langer više ne bude tamo da vidi posljedice ratnih razaranja, kojih se bojao i na koje je upozoravao.
Tražio je da Bosna i Hercegovina uđe u EU, kako bi se sačuvala od rata. Paralelno sa institucionalnim inicijativama, slijedio je i mnoge druge sa nivoa pokreta, u kojima se isticala podrška mirovnim inicijativama, koje je često finansirao parlamentarnom plaćom. Obavio je mnogo putovanja na prostorima bivše Jugoslavije i interesirao se, prije svega, za situaciju u Tuzli, gradu u kojem su bili sačuvani zajednički život i povjerenje između različitih nacija, što mu je ukazivalo da je moguće ono što mu, u to vrijeme, nije uspijevao u svom Južnom Tirolu.
Nakon zločina nad mladima, u maju 1995. na Kapiji, 26. juna 1995. Alexander Langer je, s drugim zastupnicima u Europskom parlamentu, šefovima država i vlada, uputio dramatičan apel: "Europa umire ili se ponovno rađa u Sarajevu". 30.5.1995. objavljuje tekst „Ispred mladih masakriranih u Tuzli“, u kojem otvoreno upozorava na visoku cijenu neodlučnosti međunarodne zajednice. Pisao je: „U vezi sa posljednjim događajima u Bosni, više nije moguće oklijevati: UN treba poslati jedan dodatni kontingent (tražeći, za svaki slučaj, pomoć NATO i EU) i tražeći novi i jasan mandat plavih kaciga.“ U istom tekstu, u vezi sa najavom povlačenja mirovnih snaga iz Bosne i Hercegovine, piše: „Bila bi to teška i sramotna odluka, jer bi značilo da svatko radi za sebe, a da najjači na terenu diktira zakon, bez toga se nitko tome ne može niti želi suprotstaviti. To bi bio vrlo ozbiljan presedan, u Europi i drugdje: pomislite samo na trzavice koje se već mogu nazreti na ogromnom području bivšeg Sovjetskog Saveza“, te traži da se „gradovi i regije suživota proglase zaštićenim područjima“.
Nekoliko dana nakon toga, odlučio je prekinuti vlastiti život, u dobi od 49 godina. Oni koji su ga poznavali tvrde da više nije mogao gledati, u samom srcu Europe, ubijanje naše zemlje i nečinjenje onih koji su to mogli zaustaviti. U oproštajnoj poruci stoji i " “Odlazim očajniji nego ikad, ne budite tužni, nastavite u onome što je bilo ispravno”
Zahvaljujući doprinosu brojnih pojedinaca, udruženja i institucija, 1999. godine je osnovana Fondacija Alexander Langer, sa sjedištem u Bolzanu (Italija), koja za cilj ima pružanje podrške grupama i osobama koje svojim radom doprinose očuvanju i njegovanju naslijeđa riječi i djela Langera i koje slijede njegovo građansko, kulturalno i političko zalaganje.
Fondacija Alexander Langer je svo vrijeme prisutna i veoma aktivna sa svojim projektima kako u Tuzli, tako i u Srebrenici. Od 2006. godine Fondacija sarađuje sa tuzlanskim Udruženjem Tuzlanska Amica. Kao plod dugogodišnje i čvrste saradnje između Fondacije Alexander Langer i Udruženja Tuzlanska Amica, nastao je projekat „Adopt Srebrenica“ (Usvoji Srebrenicu), kao odgovor na potrebu da se okupe ljudi koji dijele zajedničke vrijednosti i viziju Srebrenice, kako bi se favorizirao razvoj inicijativa međukulturalnog dijaloga, rada na sjećanju, nenasilnog upravljanja sukobima, posebno usmjerenim na mlade generacije
U znak sjećanja na Alexandera Langera, u Tuzli je 2015. godine, održana konferencija “Može li biti Evrope bez multikulture?”, posvećena liku i djelu Alexandera Langera, u okviru koje je, simbolično, na Trgu slobode, posađeno stablo posvećeno sjećanju na velikog prijatelja Tuzle i Bosne i Hercegovine.
S.M.
