Vlada Republike Srbije prije dva dana donijela je odluku o privremenoj zabrani izvoza mlijeka zemljama regiona, osim Albanije i Sjeverne Makendonije. Zabrana je, dakle, na snazi i za našu zemlju. Kao razloge su naveli nedostatak stočne hrane, visoke cijene repromaterijala i goriva. Te nedaće zadesile su i proizvođače u našoj zemlji te smo istražili postoji li i ovdje bojazan od nestašice ove - jedne od osnovnih životnih namirnica, ali i koji još problemi muče stočare u BiH.
Prazne police s mlijekom u srbijanskim marketima zabrinule su i brojne građane Bosne i Hercegovine. Ipak, upućeni poručuju da za sada, kada je u pitanju nestašica, nema razloga za brigu.
“Trenutno nema nestašice mliječnih proizvoda na tršištu Bosne i Hercegovine. Možemo vidjeti da su cijene rasle, ali cijene su rasle zbog toga što je rasla i otkupna cijena mlijeka”, kaže agroekonomski stručnjak Adin Fakić.
Poskupljenje mlijeka, koje plaćamo i do 2 marke i 30 feninga, mnogima djeluje zabrinjavajuće, a posebno zbog toga što se ne nazire kraj trendu poskupljenja. Unatoč tome što Fakić kaže da su cijene opravdano rasle zbog povećanja otkupne cijene, poljoprivrednici naše zemlje smatraju da je otkupna cijena trebala biti još viša, ukoliko se u obzir uzmu njihova ulaganja.
“Sav repromaterijal koji je nama potreban za poljoprivredu, on je otišao 300%, a cijena je mlijeka tu - uvijek kreće se na istom nivou. Repromaterijal, gnojiva, đubriva, sredstva za prskanje, gorivo - tu su cijene divljale”, podsjeća poljoprivrednik Enes Tatarević.
Kako navodi Husein Selimović, predsjednik Saveza lokalnih udruženja poljoprivrednika Sanski Most, tvrdi da mljekare nisu povećale cijenu u onom obimu koliko je to trebalo: “S obzirom na to kolika su poskupljenja nastupila, trebale su i one značajnije povećati otkupnu cijenu. Ukoliko ostane ovakva situacija i da ovakva otkupna cijena, mislim da neće bit rezultata - mislim da će još drastičnije pasti proizvodnja. Mnogi će poljoprivredni proizvođači odustati od proizvodnje”.
Prestanak proizvodnje zbog nedostatka stočne hrane te brojnih poskupljenja, sudeći prema riječima naših sagovornika, mogu spriječiti vlasti određenim subvencijama. To su radili često i do sada, no zbog poskupljenja, pomoć je potrebno pojačati i što prije osigurati.
“Obezbjeđenjem nafte, sufinansiranjem nabavke đubriva, privremenim ukidanjem naplate poreza i doprinosa, sufinansiranjem troškova električne energije. Na taj način provođenjem mjera bi se došlo do ublažavanja amortizacije abnormalnog rasta cijena koji će nas sačekati naredne godine ukoliko se ove mjere ne poduzmu na vrijeme”, upozorava Fakić.
Predsjednik VTK BiH Zdravko Marinković ističe kako će cijena biti tržišna: “To je evidentno, a vlade bi, one koje omogućuju subvencije, trebale da vode računa - ako želimo da zadržimo proizvodnju, makar na ovom nivou, da se obezbijedi iz stimulacije”.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH dodaju da, i kada bi došlo do nestašice, izvoz možemo preusmjeriti na zadovoljavanje domaćih potreba. Razloga za zabrinutost, izgleda, nema, no na nadležnima je da ne zanemare potencijalne probleme poput poskupljenja ili obustave proizvodnje. Trenutno, kada je u pitanju bilans, BiH izvozi mlijeko i mliječne proizvode u iznosu višem od 31 milion maraka, a uvozi više od 90 miliona. Smanjenjem proizvodnje, i ovaj bilans bio bi znatno gori.
