Zagađenje iz Termoelektrane na ugalj u Tuzli, december 2020.
Najava modernizacije Bloka 3 Termoelektrane Tuzla (TE), kojom bi se energija dobijala spaljivanjem drvenog otpada iz šumarstva i drvne industrije, ili RDF/SRF goriva, zabrinula je ekologe.
Riječ je o otpadu koji se dobija preradom i presovanjem određenih vrsta komunalnog i industrijskog otpada.
Oni smatraju kako Bosna i Hercegovina nema goriva koje se proizvodi od komunalnog otpada, te da će u ovom bloku trošiti RDF uvezen iz Evrope.
Razlog za zabrinutost su iskazali nakon što je Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine 8. septembra potpisala sporazum sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Time je počeo projekat modernizacije Bloka 3 Termoelektrane (TE) u Tuzli, vrijedan 50 miliona eura.
Šta je planirano?
Projektom je planirano da novi Blok 3 u budućnosti energiju dobija spaljivanjem biomase umjesto uglja.
U Elektroprivredi BiH priznaju kako još ne znaju koje su mogućnosti Bloka 3 TE Tuzla, niti koliko je razvijeno tržište biomase u Bosni i Hercegovini.
"Mi smo počeli projekat uzgoja biomase (brzorastuće vrbe) na području Tuzlanskog kantona na zapuštenim rudarskim površinama rudnika uglja Kreka i rudnika mrkog uglja Đurđevik kako bismo vidjeli kako se to inače radi i koja je biomasa prikladna za ovo podneblje", kaže direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija.
Tvrdi i da je cijeli projekat zamišljen kao spaljivanje drvne mase, a ne RDF goriva. Ipak, ne isključuje mogućnost da će i to biti rađeno u bloku 3 TE Tuzla.
"U Tuzlanskom kantonu se trenutno završava prva ekološka deponija u opštini Živinice. Projektom izgradnje je predviđena i proizvodnja RDF i SRF goriva. Ukoliko taj projekat bude doveden do kraja, naravno da ćemo ispitati takvu mogućnost. Mi to vidimo kao šansu sa zbrinjavanje otpada. Da li će to biti rađeno na bloku 3, to ćemo da vidimo", kaže Andelija.
No, Denis Žiško, iz ekološkog udruženja Aarhus centar u BiH ističe za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je uvidom u tehničku dokumentaciju projekta uočio da bi Blok 3 mogao koristiti i RDF/SRF goriva.
"Naše mišljenje je da je bio masa samo pokriće kako bi se opravdala rekonstrukcija toga, a da će u konačnici većina energenta koji će se koristiti u tom bloku ustvari biti otpad, odnosno RDF koji će se uvoziti iz Evrope", ocjenjuje on.
Navodi i da Bosna i Hercegovina nema proizvodnju RDF-a niti sistem razdvajanja otpada.
"Da bi se došlo do RDF-a, morate imati uspostavljen sistem selekcije otpada na izvoru, a za to su potrebne i velike količine otpada. Prema podacima koje ja imam, da bi bila isplativa spalionica otpada, potrebna je količina otpada koja se prikupi od milion i po stanovnika", dodaje on.
Prema evropskim direktivama o otpadu, kaže Žiško, otpad više nije obnovljiv izvor energije.
"Evropske direktive više neće dozvoljavati da se tolike količine materijala koje su potrebne za RDF spaljuju, nego će se morati dokazati da se ti materijali reciklirali, pošto su to materijali koji se mogu reciklirati."
Istovremeno, iz Elektroprivrede BiH navode i da planiraju saditi brzorastuću vrbu na oko 1.600 hektara (ha) raspoloživog zemljišta na napuštenim rudnicima. Već je posađeno oko 12 ha.
Nataša Kovačević iz Bankwatch network, mreže koja okuplja organizacije centralne i istočne Evrope koje se bave pitanjima zaštite životne sredine i ljudskih prava, objašnjava za RSE da bi za sadnju dovoljne količine brzorastuće vrbe Elektroprivreda morala osigurati više od 6.000 ha površine. To je, prema njenim riječima, mnogo više od površina kojima preduzeće raspolaže.
Ona ističe da ove kulture zahtijevaju navodnjavanje, đubriva, prostor za sušenje zelene drvne mase, te da se spaljivanje velikih količina drvne mase ne može nazvati klimatski neutralnim.
"Kao jedno od rješenja za nedostajuće površine navodi se podugovaranje sa lokalnim poljoprivrednicima, gdje bi Elektroprivreda BiH dijelila sadnice, a uzimala sebi prihod od vrba", kaže Kovačević.
I Mannuela Naessl, direktorica ureda EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu, ističe da je EBRD pristala finansirati studiju izvodljivosti, koja bi do sredine naredne godine trebala utvrditi održivost ovakvog rješenja za dekarbonizaciju i prekid štetnih emisija stakleničkih plinova.
"Ima otvorenih pitanja o tome kako će biomasa biti proizvedena na održiv način, i uzgajanje će biti dio ove studije“, navodi Naessl.
Istorija bloka 3 TE Tuzla
TE Tuzla godišnje troši više od 3 miliona tona uglja i proizvede više od 40 posto struje, koju proda Elektroprivreda BiH. Višak toplote iz proizvodnog procesa kompanija prodaje lokalnom stanovništvu putem gradskog sistema grijanja.
Blok 3 TE Tuzla je najstarije postrojenje ove termoelektane. Do kraja godine mora prestati proizvoditi električnu energiju na ugalj u skladu sa direktivama Evropske unije o inustrijskim emisijama.
Elektroprivreda se obavezala da će do 2050. godine prestati trošiti ugalj i druga fosilna goriva i postepeno ugasiti stare termoelektrane.
Pet postojećih termoelektrana na ugalj u Bosni i Hercegovini su svrstane među najštetnija postrojenja po zdravlje prirode i ljudi u ovom dijelu Evrope.
Stanje u regiji
Zemlje Energetske zajednice (države Zapadnog Balkana, Ukrajina, Moldavija i Gruzija) imaju preporuku da usvoje nacionalne energetske i klimatske planove, koji se odnose na period od 2021. do 2030. godine.
Ovaj plan je usvojila samo Sjeverna Makedonija, dok je Albanija podnijela nacrt.
Emisije sumpor dioksida iz termoelektrana na Zapadnom Balkanu (uključenih u nacionalne planove smanjenja emisija – NERP) su prošle godine bile pet puta više od dozvoljenih.
Zbog kršenja graničnih vrijednosti zagađenja, u martu 2021. godine Sekretarijat Energetske zajednice je pokrenuo postupke rješavanja sporova protiv BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Termoelektrane na Zapadnom Balkanu su prema procjenama iz izvještaja odgovorne za ukupno 19.000 smrtnih slučajeva u periodu od 2018. do 2020. godine.
Od toga, broj smrtnih slučajeva prouzrokovanih prekoračenjem maksimalnih vrijednosti iz NERP-a je bio skoro 12.000.
Ermin Zatega
(Saradnja na tekstu: Dženana Halimović i Gojko Veselinović)
