Energetska zajednica, ali i Međunarodni monetarni fond (MMF) traže, bolje rečeno insistiraju da Bosna i Hercegovina provede dekarbonizaciju energetskog sektora. To je njihov osnovni uvjet kada je u pitanju reforma energetskog sektora.
- Razumijem neka nastojanja iz MMF-a i Energetske zajednice za dekarbonizacijom. Međutim, BiH više 50 posto struje dobija iz termoelektrana i to se mora imati na umu kada se pregovoara s međunarodnim energetskim i finansijskim partnerima.
Ne smijemo doći u situaciju da budemo ovisni od drugima kao što je to slučaj kada su u pitanju gas i nafta. Mi smo uz Poljsku i Srbiju najveći proizvođači električne energije iz termoelektrana i tu se ništa ne može desiti preko noći. Mislim da ćemo još relativno dugo, možda i do 2040. godine biti korisnici termokapaciteta za proizvodnju električne energije - kaže za Faktor Amer Jerlagić, nekadašnji direktor Elektroprivrede BiH.
Uvijek kada se spomene dekarbonizacija, postavlja se pitanje šta će biti s Blokom 7 Termoelektrane Tuzla i ima li ekonomskog smisla u sadašnjim okolnostima globalnog gašenja postrojenja na ugalj ulaziti u novu avanturu.
Projekat vrijedan 1,5 milijardi KM, zamišljen kao najveća poslijeratna investicija u BiH, zapeo je u ćorsokak nakon što dvije strane, EPBiH i kineski izvođači svaka na svoj način doživljavaju sporne stavke ugovora.
- Optimalno vrijeme za izgradnju Bloka 7 bilo je prije desetak godina, baš u vrijeme kada sam ja bio direktor EPBiH. Tada nije bilo priče o dekarbonizaciji, ugalj je bio prihvatljiv. Tada je i izgrađena TE Stanari - podsjeća Jerlagić.
Uprkos tome, Jerlagić smatra kako ne treba odustajati od Bloka 7.
- Razlog je jednostavan, Blok 7 bio bi zamjenski za sve ove blokove koji su sada u funkciji. Bolje imati novi blok čija iskoristivost uglja iznosi 42 posto umjesto sadašnjih 20 do 27 posto. To je ogromna razlika, naročito u finansijskom smislu.
Također, mislim da ovaj problem na relaciji EPBiH - kineski izvođači nije nerješiv. U toku je preslagivanje na geopolitičkoj mapi svijeta, možda će se stvoriti mekši ambijent. Zapadu ne odgovara da Kina bude dio bloka s Rusijom. Kada se konačno poslože odnosi, nije isključeno da Zapad bude naklonjeniji Kini nego što je sad, a u tom odnosu snaga otvorile bi se drugačije, ekonomsko-energetske perspektive za BiH - objašnjava naš sagovornik.
Vezani tekst:
Svjetska potrošnja uglja ove će godine biti najveća dosad
