24.01.2023. u 09:38 Broj citanja: 469 Kako povećati razvijenost Tuzlanskog kantona?
Iako najmnogoljudniji, prema indeksu razvijenosti, Tuzlanski kanton je na šestom mjestu. Razlozi su odlazak ljudi, negativan prirodni priraštaj, nepovoljna strukture radne snage i saobraćajna izolovanost. Pred novim vlastima su teški zadaci ako žele mijenjati smjer ekonomskog kretanja.
Tuzlanski kanton je u osam mjeseci ove godine izvezao robe u vrijednosti od 1,7 miljardi KM, što je na nivou izvoza iz 2018-te godine. Šta je razlog ove stagnacije izražene u statistici izvoza, kao jednom od parametara ekonomskog stanja kantona?
"Zašto ne privlačimo investitore – dva su razloga. Pravna nesigurnost, pravna nestabilnost i danas gorući problem, ljudi, ljudski resursi. U ekonomiji 21. vijeka ključni resursi su ljudski resursi. Mi moramo dakle početi voditi računa o našoj demografskoj politici, o zadržavanju ljudi, uglavnom svo političko djelovanje usmjeriti u tom pravcu jer je to ključni problem ove države", ističe ekonomista Damir Bećirović.
Kontinuranom odlasku radno sposobnog stanovništva svjedočimo već godinama, a problem nedostatka radne snage izbija u prvi plan i za domaće poslodavce. Na berzi rada u Tuzlanskom kantonu posao traži oko 70.000 građana, ali je profesionalna struktura izrazito nepovoljna za tržište rada.
"Jednu trećinu od prijavljenih na našoj evidenciji čine nekvalifikovani radnici. Od njih više od 22.000 na evidencji, negdje oko 14.500 su žene, a negdje više od 2.000 su mladi, mladi čak i bez završene osnovne škole", navodi Amela Makul iz Zavoda za zapošljavanje Tuzlanskog kantona.
Kako prihodi federalnih kantona prije svega zavise od poreza na dohodak, a on je vezan za plate građana, Tuzlanski kanton je u nepovoljnom položaju što se jasno vidi i u indeksu razvijenosti.
"Naša plaća je niža u odnosu na Federaciju. 1.058 KM je naša plata a 1.138 KM je u Federaciji prosječna plata. Znači, onda kada govorimo o strukturi nezaposlenih, kod nas je struktura jako loša, imamo ljude starije od 45 godina, to utiče na taj rezultat", kaže Nedret Kikanović, predsjednik Privredne komore TK.
Privrednici su jedinstveni u ocjeni da bi saobraćajna infrastruktura trebala biti primarni cilj nove vlasti, odnosno saobraćajna deblokada Tuzlanskog kantona.
"Bivša vlada je nama dala obećanje da će ovaj kanton povezati, nije ništa uradila. Na kraju krajeva, trasirana je autocesta Tuzla – Orašje, opet je otišla preko tamo nekih nerazvijenih krajeva, a zaobišla potpuno Gradačac koji je prvi izvoznik u ovom kantonu. I tako dalje, mislim da su te neke strateške politike izostale", ističe Adem Hanić, predsjednik Udruženja poslodavaca TK.
Kvalitetna saobraćajna povezanost Tuzle i Sarajeva je imperativ za iole ozbiljniji ekonomski rast u Tuzlanskom kantonu. Te strateške politike moraju naći odogovor i na populacijsku politiku, adekvatnu reformu obrazovanja u skladu sa potrebama tržišta i na koncu, kroz rasterećenje privrede, osigurati značajno bolje plate radnicima kako bi zaustavili odlazak građana.
