Ako ste ikad čuli za Gradačac onda vam je sigurno poznato i ime Husein kapetana Gradaščevića. Da biste doživjeli sve što ovo ime nosi sa sobom i značaj koji ima za Gradačac najbolje je početi od njegove uloge u ovom gradu.
Svi znaju ko je bio Husein-beg Gradaščević ili kako ga još zovu „Zmaj od Bosne“. Svako dijete iz Gradačca i okolice je više puta čulo priču o kuli koju je izgradio kapetan Gradaščević gdje je tada bila smještena vojska i vojna uprava. Ono što ga čini tako značajnim za Gradačac i ostatak Bosne i Hercegovine je ustanak koji je podigao protiv turskog sultana, tražeći autonomiju za Bosnu Hercegovinu. Ubrzo je „Zmaj od Bosne“ osvojio vezirski grad Travnik, te proglašen vezirom. 0 njegovim podvizima svjedoče mnoge priče i pjesme, a sama kula stoji i dan danas i podsjeća nas na jedno slavno doba i slavne Ijude koji su barem djelimično odredili sudbinu ovih krajeva.
Danas, svi željni daška ovog prošlog vremena posjete kulu u Gradačcu. Sam pogled na zidine koje je okrużuju ispuni vas nekim strahopoštovanjem. A kamenom popločana cesta vodi vas ispod kamenog svoda, te uvodi pod sigurno okrilje njenih stoljetnih zidova.
Lokano stanovništvo se izuzetno ponosi kulom i čak je nazivaju starogradskom Ijepoticom. Njena kao snijeg bijela fasada je vidljiva iz svakog dijela grada i čak slużi kao svojevrsni orijentir, a posjetitelje zaintrigira i privlači nekom čudnom, neobjašnjivom silom.
Priča o Gradačcu ne bi bila potpuna kad ne bismo spomenuli i dobro poznata vještačka jezera Haznu i Vidaru. Ova dva predivna jezera, znamenitosti grada, kako mještani vole da kažu, nastala su zapravo iz nužde, te kao spas Gradačca od obilnih poplava koje su ga zadesile 60-ih godina. Izgradnja brana na dotadašnjim potocima Hazna i Vidara je riješila problem, a ujedno donijela gradu bogatstvo kojeg se danas ni za šta ne bi odrekli. Jezera su za kratko vrijeme postala poznata kupališta tokom Ijeta, mjesto mnogih sportskih aktivnosti i dogadanja, te ugodan krajolik za šetnju tokom zime.
Bogatstvo ovog kraja je nadaleko poznato po izuzetno kvalitetnom i obilnom urodu šljive. Sasvim spontano se rodila ideja o organizovanju sajma šljive, koji sad već ima tradiciju od 45 godina. Zanimljiva je priča o tome šta je bio povod da ova manifestacija započne svoj razvojni put. Naime, jedna godine je šljiva u Gradačcu i okolini tako dobro rodila da šljivari jednostavno nisu znali šta bi s njom, niti su je mogli prodati ili upotrijebiti. Zato su došli na ideju organizovanja prvog sajma koji su nazvali
„Dani šljive“. Danas to nije samo sajam. Danas je to eksplozija boja, mirisa i okusa, cijela paleta dogadanja, izlagača, izvodača, kupaca i kušača. I onih koji samo žele da prošetaju Gradačcem i budu dio svega toga.
