Glumac Narodnog pozorišta u Tuzli, Adnan Omerović dobitnik je Zlatne arene za glavnu mušku ulogu na preksinoć zatvorenom festivalu u Puli. Nagradu je za njega preuzela producentica Vanja Sremac.
Film “Najsretniji čovjek na svijetu” nastao je na osnovu scenarija Elme Tataragić i Teone Strugar Mitevske, kao koprodukcija između producentskih kuća Sisters and Brother Mitevski (Sjeverna Makedonija), Entre Chien et Loup (Belgija), Vertigo (Slovenija), Frau Film (Danska), Terminal 3 (Hrvatska) i SCCA/pro.ba (Bosna i Hercegovina), uz financijsku potporu Filmske agencije Sjeverne Makedonije, Eurimages, Danskog filmskog instituta, Slovenskog filmskog centra, Hrvatskog audiovizualnog centra, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Fondacije za kinematografiju Sarajevo.
Glavne uloge u filmu su ostvarili Jelena Kordić Kuret i Adnan Omerović, koji su za svoj performans odmah po premijeri dobili odlične kritike.
Ugledni filmski magazin Screen daily je za Omerovića izjavio da vibrira poput čovjeka proždrlog iznutra, dok njegov lik prolazi kroz iskustvo koje istovremeno predstavlja suđenje, ispovijed i terapiju.
Jelena Kordić Kuret uspijeva, s druge strane, da svoj lik Asju sprovede kroz niz emocionalnih promjena, od flerta preko oklijevanja do bijesa, dok ne znamo nikad šta se tačno dešava u njenoj glavi.
“Najsretniji čovjek na svijetu” prati 40-godišnju Sarajku Asju koja jedne subote na majčin nagovor odlazi na speed dating. Spajaju je s 43-godišnjim bankarom Zoranom. Po riječima rediteljice, “Najsretniji čovjek na svijetu” je priča o nemogućim vezama, o ljubavi i apsurdu.
Dobitnik je Grand Prixa žirija i Nagrade mladog žirija na 14. Les Arcs Film Festivalu u Francuskoj, FIPRESCI nagrade za najbolji film na 35. Panorami evropskog filma u Atini, nagrade za najbolji koprodukcijski film, za najbolju šminku i najbolju kostimografiju na Festivalu slovenskog filma u Portorožu. Bio je ovogodišnji kandidat Sjeverne Makedonije za Oscara.
Kritika kaže da je Adnan Omerović stvorio lik kojeg vidljivo i uznemiravajuće razdire nesavladiv osjećaj krivice za dramatične događaje iz prošlosti. Neuroza koja se osjeća u cijelom njegovom biću opipljivo dočarava konfliktno stanje svijesti čovjeka progonjenog događajima u kojima je sudjelovao i kao žrtva i kao agresor.
O dobitnicima Zlatnih arena, Velike zlatne arene za film (film „Veće od traume“ redateljice Vedrane Pribačić), te nagrade Breza za najboljeg debitanta (Josip Žuvan za režiju filma „Garbura“)odlučivao je peteročlani ocjenjivački sud kojim je predsjedavala glumica Nives Ivanković, a članice su još bile spisateljica i dramaturginja Maja Popović Milojević i redateljica Snježana Tribuson.
U konkurenciji za nagrade bilo je 13 naslova u sekciji hrvatski film, te 7 u hrvatskoj manjinskoj koprodukciji. Dodijeljena je i nagrada za najbolji hrvatski film po ocjeni publike – Zlatna vrata Pule.
Enisa Alibalić
