Nedostatak vode jedan je od najvećih problema našeg vremena. Pa ipak, ovisno o tome gdje se nalazimo u svijetu, krhkost naših vodnih resursa možda nije uvijek očigledna. Možda zato što je za mnoge od nas voda dio svakodnevnog života i privređivanja i teško je zamisliti da danas 2,4 milijarde ljudi živi u zemljama koje nemaju dovoljno vode.
Koliko god da je naša Planeta „plava", lako je zaboraviti da je samo 2,5 posto vode na Zemlji voda za piće. A to je daleko od ravnomjerne raspodjele, ističu povodom Svjetskog dana hrane iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Rezultat je sve manje vode za piće, uzgoj hrane i proizvodnju roba koja nam je potrebna – kao i za održavanje ekosistema od kojih ovisimo. Kao što je često slučaj, oni koji prvi i najteže osjete posljedice su oni koji žive u područjima sa malo vode i imaju najmanje resursa.
Ako smo posvećeni tome da nikoga ne ostavimo na cjedilu, nema vremena za čekanje. S obzirom da gotovo tri četvrtine sve slatke vode ide u poljoprivredu, promjena načina na koje proizvodimo našu hranu, vlakna i druge poljoprivredne proizvode ima najveći potencijal za promjenu. To je također mjesto gdje će nedjelovanje postati najočiglednije.
To znači da rizikujemo da dođemo do tačke bez povratka, a klimatske promjene će sigurno pogoršati naše probleme s vodom. Možemo i moramo pronaći načine da proizvodimo više, sa manje vode.
Moramo zaštititi naše postojeće slatkovodne resurse i vodene ekosisteme od zagađenja i uticaja klimatskih promjena, i moramo osigurati da ljudi imaju ravnopravniji pristup vodi. Drugim riječima, preostalu vodu moramo tretirati kao da nam život – i hrana – ovise o tome.
Razumijevanje izazova
U posljednje dvije decenije, grubo govoreći, svako od nas na Zemlji izgubio je jednu petinu slatke vode koja nam je dostupna. Za neke ljude, stvarnost je mnogo gora. U nekim regijama se, zapravo, približava jednoj trećini.
Brz rast stanovništva, urbanizacija, ekonomski razvoj i klimatske promjene uticali su na naše vodne resurse. Zajedno sa zagađenjem vode, prekomjernim iskorištavanjem i općenito lošim upravljanjem, ovo stvara složenu mješavinu problema.
U INZ-u su ilustrovali razmjere samo jednog od problema - više od 80 posto svjetskih otpadnih voda danas se ispušta u okoliš neprečišćeno i nikada nije ponovo iskorišteno. Nastalo zagađenje vode pogađa sve nas, uključujući oko 600 miliona ljudi koji se bave ribarstvom za život. Loše upravljanje vodom često stvara sukobe.
Različite grupe mogu mirno koristiti jedan izvor vode duže vrijeme, ali kako te vode ima sve manje, poljoprivrednici, ljudi zavisni od šuma, stočari i drugi, mogu se naći u sukobu oko toga ko ima pravo da je koristi i u kojoj mjeri.
Ovo predstavlja izazove za lokalne sisteme upravljanja vodama i za državne zakonske okvire koji ne prepoznaju uvijek tradicionalna prava nad ovim vodnim resursima i ne shvataju potrebe koje se mijenjaju.
Povrh toga, ekstremni vremenski događaji se povećavaju – a većina njih uključuje vodu. Oko 74 posto svih katastrofa od 2001. do 2018. godine bile su povezane s vodom, uzrokujući ekonomsku štetu od skoro 700 milijardi dolara. Katastrofe povezane s poplavama više su se nego udvostručile od 2000. godine, a broj i trajanje suša porasli su za gotovo trećinu.
Prijetnja koju premalo ili previše vode predstavlja za našu sigurnost hrane, ekosisteme i dobrobit trebale bi nam svima biti jasne. Isto tako, treba hitno djelovati kako bi se osigurala budućnost za sve.
Alarmantni podaci
Svi moramo prestati uzimati vodu zdravo za gotovo. Donošenje informiranih odluka o proizvodima koje kupujemo, trošenje manje vode i sprječavanje zagađenja lagan su načini za svakoga da doprinese pozitivnoj akciji za budućnost hrane, ljudi i planete, navode stručnjaci.
Između bitnih činjenica o hrani i vodi, ističemo podataka da se 95 posto naše hrane proizvodi na kopnu, a sve počinje od zemlje i vode. Poljoprivreda čini 72 posto globalne potrošnje slatke vode, 16 posto ide za domaćinstva i usluge, a 12 posto koristi industrija.
Broj katastrofa povezanih s poplavama porasle su za 134 posto u ovom vijeku, broj i trajanje suša porasli su za 29 posto, a u proteklih 300 godina izgubljeno je čak 85 posto močvara na Planeti - močvare su biološki najraznovrsniji od svih ekosistema i nestaju tri puta brže nego šume.
Istovremeno, očekuje se da će se globalna potražnja za vodom za poljoprivredu povećati za 35 posto do 2050. godine, navode u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane.
Paralelno s tim, 17 posto hrane koja je dostupna potrošačima širom svijeta baca se svake godine, trošeći dragocjenu vodu koja se koristi za njenu proizvodnju, a preko 80 posto svjetskih otpadnih voda ispušta se u okoliš bez prečišćavanja, podaci su stručnjaka koji su dovoljni za globalni alarm.
INZ
