U vrijeme ratova koji prijete postati globalnima, u trenucima dok je svijet potresen strašnim prizorima krvavih sukoba u Izraelu i pojasu Gaze, kada su prizore razorenih ukrajinskih gradova i ruske okupacije zamijenili kadrovi užasa s Bliskog Istoka, dogodila se promocija knjige koja svjedoči kako je jedan sarajevski Židov, rođen u doba Austro-Ugarske, koji je preživio Prvi i Drugi svjetski rat, uspio postati vrhunski liječnik, humanist i književnik u Sarajevu i BiH, u okružju ljudi različitih nacija i vjera.
Dok svjedočimo prizorima konflikta i polarizacije koji se očituju i u našim svakodnevnim životima i koji svjedoče kamo vodi ekstremizam i vjerska nesnošljivost, činjenica da je u Sarajevu, a potom u Zagrebu, oživljen kroz knjigu lik i djelo dr. Isaka Samokovlije, liječnika kojega još mnogi pamte po njegovom opisu života siromašnog sarajevskog Židova u romanu "Nosač Samuel", daje vjeru i nadu da će opstati civilizirani dijalog i uvažanje ljudi drugih vjera i nacija i to u trenucima rastućeg antagonizma na globalnoj razini.
Svi koji živimo na ovim turbulentnim prostorima dobro znamo kako treba puno tolerancije i poštovanja da izbjegnemo zamke međunacionalnih ili vjerskih konflikata u interesu očuvanja dijaloga i mira. Zbog toga je i knjiga o dr. Isaku Samokovliji vrijedan orijentir da je utočište pred mržnjom i netolerancijom isticanje pozitivnih vrijednosti i nasljedstva koje su nam ostavili prethodnici.
Dr. Isak Samokovlija je bio Židov koji je bio cijenjen i kao liječnik i kao književnik a koji je po riječima, sarajevskog promotora knjige kulturu sarajevskih sefardskih Jevreja učinio poznatom cijelom cvijetu i izvan granica BiH, u vrijeme kad je živio i kasnije.
Samokovlijin je život bio obilježen odrastanjem i životom ne samo u tadašnjoj Austro-Ugarskoj i činjenici da se školovao u Beču, već životom u okruženju džamija i crkava, odnosno ljudi drugih vjera i nacija. Knjiga o dr. Isaku Samokovliji zato je nužno podsjetnik na ljude i na model života koji ne bi trebao nikada izumrijeti na ovim prostorima. Na ljude koji su humani, umjetničkih svjetonazora, koje drugi cijene i koji žive kao manjina sa svojom vjerom u okružju većine ljudi drugih vjera a čiji međusobni suživot svako malo globalni tektonski konflikti i poremećaji dovedu pod kušnje.
Knjigu akademika dr. Tahirovića, dovoljno ilustrira i predgovor koji je napisao poznati, pokojni, književnik Dževad Karahasan koji je autoru naglašavao kako "knjiga kao i ljudi živi i od svojih nedostataka, manjkavosti, nedovršenosti" te da savršena i dovršena knjiga kao i čovjek nikome ne trebaju pa da ih zato i nema....
Zato i ne čudi da smo vidjeli brojne uglednike na zagrebačkoj promociji knjige "Dr. Isak Samokovlija - Život u bijelom mantilu" u Zagrebu.
U prostorijama Kulturno-informativnog centra Ambasada Bosne i Hercegovine u Zagrebu u suradnji s Akademijom nauka i umjetnosti BiH – Centrom za koordinaciju medicinskih istraživanja u Sarajevu 9. studenog održana je promocija knjige akademika Husrefa Tahirovića “Dr. Isak Samokovlija – Život u bijelom mantilu”.
Promociju je otvorila veleposlanica BiH u Hrvatskoj dr. sc. Elma Kovačević - Bajtal. O knjizi autora, inače umirovljenog doktora, govorila je akademkinja Lidija Lincender - Cvijetić, prof. dr. sc. Stella Fatović - Ferenčić, dr. med., Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU, mr. sc. Julija Koš, stručnjakinja za židovske studije te osobno autor, akademik ANUBiH.
Prigodni govor održao je i ministar - savjetnik u Ambasadi BiH u Zagrebu Zoran Perković. Moderator je bio glumac Mirza Pinjić koji je za tu prigodu odjenuo bijeli liječnički mantil.
Pinjić je kroz odlomak predstave Hanka u produkciji Pozorišta mladih Tuzle oživio lik dr. Isaka Samokovlije, inače znamenitog bosanskohercegovačkog književnika i liječnika židovskog porijekla. Samokovlija je ostao upamćen kao pisac djela s bosansko-židovskom tematikom. Rođen je u Goraždu u BiH 1889. a potom je živio u Fojnici i Sarajevu gdje je i preminuo 15. siječnja 1955. godine. Školovao se na Sveučilištu u Beču a njegovo najpoznatije djelo je "Nosač Samuel", roman objavljen 1946. u Sarajevu. Prvo djelo "Od proljeća do proljeća" Samokovlija je izdao u Sarajevu 1929. a zanimljivo je kako je neka djela objavio i u Zagrebu. Primjerice "Tragom života" 1948. i djelo "Priča o radostima" 1953. godine. Poznat je i kao autor drama "Hanka", "Plava Jevrejka", "On je lud" i "Fuzija".
Na promociji su emitirane tradicionalne sefardske pjesme iz ciklusa “Nezaboravne sefardske melodije” kantautorice Jagode Flory.
Prije zagrebačke knjiga akademika Husrefa Tahirovića promovirana je krajem rujna na Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Tada je objavljen zanimljiv detalj kako je krajem 2016. godine, istražujući arhivsku građu o doktoru Stanku Sielskom u Arhivu Republike Srpske, akademik Tahirović sasvim slučajno na jednom stolu u čitaonici zapazio deblji omot na kojem je pisalo doktor Isak Samokovlija. Od ljubaznog osoblja Arhiva dobio je elektronsku verziju dokumenta iz spomenutog dosjea i tako je počelo istraživanje za koje je autor vjerovao da će kratko trajati. “Akademik Tahirović napisao je knjigu o Isaku Samokovliji u skladu s četiri osnovna zahtjava: za jasnim pisanjem, iskrenošću, istinom, i poštivanjem moralnih normi“ – naveo je Mile Babić, dopisni član ANUBiH, jedan od sarajevskih promotora knjige. Podatak o sarakejvskoj promociji dostupan je na službenim web stranicama Akademije nauka i umjetnosti BIH.
Tamo piše kako je obilnu građu o Samokovlijinom književnom radu i vrijedne personalne dokumente autor pronašao u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu. Ipak među njima bilo je malo dokumenata o njegovom liječničkom stvaralaštvu.
“Pošto mi je glavni cilj bio da rasvjetlim njegov ljekarski rad, nedostatak tih podataka u tom momentu je djelovao obeshrabrujuće, ali mi je ta spoznaja ubrzo postala pravi izazov” – kazao je Tahirović ističući da je nastavio da traga za podacima koji su mu nedostajali po relevantnim ustanovama, ne samo u BiH, već i na širem prostoru bivše Jugoslavije.
“Govorio sam sam sebi ako temeljito istražim Isakov život i njegovo liječničko stvaralaštvo o kojem se do tada usput ili stidljivo pisalo dopunit ću i zaokružit priču o bosanskohercegovačkom liječniku koji nam je književnim djelima, a zasigurno i svojim zdravstvenim radom ostavio mnoge životne putokaze” – prepričao je akademik Tahirović šta ga je motiviralo da napiše knjigu.
Inače, knjiga o dr. isaku Samokovliji ima dva dijela, prvi je njegova biografija a drugo su zdravstveno-obrazovni tekstovi doktora Samokovlije. Glavna ličnost knjige akademika Tahirovića nije poznati i priznati književnik, već je riječ o skromnom i tihom liječniku kojeg je služba vodila u razna mjesta diljem BiH, tada dijelom Austro-Ugarske.
Citiramo jedan ulomak iz knjige: “Znate me kao pisca, ali ja sam prije svega ljekar. Završio sam medicinu u Beču. Rođen sam 3. septembra 1888. godine u Goraždu, tada dijelu Austro – Ugarskog Carstva. Djetinjstvo sam proveo u Goraždu. Školovao se u Goraždu i u Sarajevu. Moja porodica se nakon velikih progona Jevreja doselila iz Samokova, iz Bugarske, pa smo po tome i dobili prezime Samokovlija” - riječi su iz odlomka predstave Hanka u produkciji Pozorišta mladih Tuzle, kojim je moderator promocije Mirza Pinjić, glumac oživio lik dr. Isaka Samokovlije. “Malo njih zna da je Hanku napisao Samokovlija. Odakle Jevrej da piše o Hanki? Međutim, njemu su svi ljudi bili jednaki” – istakao je na sarajevski promotor te knjige Jakob Finci.
On je predsjednik Jevrejske zajednice BiH, dodavši da je zahvaljujući njegovim romanima Europa upoznala sefardske Jevreje. “Ovo je knjiga o čovjeku koji je poznat kao književnik, a cijeli život je bio ljekar, humanista” – podvukao je tada Finci. Taj ugledni sarajevski Židov je ujedno otkrio da je njega u knjizi dr. Husrefa Tahirovića najviše zanimala detaljna biografija o Samokovliji koji je izvrsno govorio njemački jezik i ladino. Inače, to je bio židovsko – španjolski jezik koji su Židovi donijeli sa sobom iz Španjolske kad su protjerani te kad su se naselili u BiH ali i druge zemlje koje su tada bile dijelom Otomanskog carstva. Inače, predsjednik sarajevske Židovske općine kao mali igrao se s jednom od Samokovlijinih unuka Sonjom, kojoj je književnik za rođendan napisao zbirku pjesama “Zašto plače mala Sonja?”. Sonja Samokovlija bila je istaknuta židovska aktivistica rođena 1946. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završila je u Zagrebu a potom diplomirala njemački i književnost u Sarajevu a onda je s obitelji živjela i radila za JAT u Beogradu, Munchenu te Solunu.
No, početkom rata iz Beograda se preselila u Zagrebu i godinama je bila istaknuta članica zagrebačke Židovske zajednice Bet Israel. Preminula je 2014. godine i pokopana na Mirogoju. Njena kći Maya Cimeša-Samokovlija nakon djetinjstva u Beogradu preselila se u Zagreb, diplomirala je pedagogiju i radi kao učiteljica u Osnovnoj školi Hugo Kon u Zagrebu. I ona je osobno nazočila sinoćnjoj promociji knjige o njenom znamenitom pradjedu. Promociji knjige o dr. Isaku Samokovliji nazočili su i brojni uglednici. U prvom redu sjedili su član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ujedno posebni savjetnik premijera RH Zvonko Kusić, poznati ginekolog dr. Asim Kurjak kao i dr. Alemka Markotić, ravnateljica Infektivne bolnice. Poznato je kako je dr. Markotić iz Sarajeva pa je samim tim i to razlog više za njezin dolazak. Među uglednicima na promociji zamijetili smo i dr. Ivu Goldsteina, povjesničara i diplomata čiji je otac, pokojni Slavko Goldstein bio rođenjem vezan uz BiH. Podsjetimo, Slavko Goldstein rođen je u Sarajevu 1928. godine a obitelj mu je bila podrijetlom iz Tuzle gdje je također postojala ugledna zajednica be-ha Židova.
I sam autor knjige dr. Husref Tahirović dolazi iz Tuzle. Rođen je 1943. godine u Tuzli gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje a diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Apsolvirao je postdiplomski studij i odbranio doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Njegov znanstveno istraživački rad fokusiran je na: periferni metabolizam hormona štitne žlijezde, deficitarne poremećaje, neonatalni skrining kongenitalnih endokrinoloških bolesti, dijabetes dječje dobi, kao i na druga područja pedijatrijske endokrinologije, toksikologije, nefrologije, kvalitetu života djece oboljele od kroničnih bolesti...´. Dakle, autor, akademik Tahirović zacijelo je u dr. Isaku Samokovliji vidio osobu koja mu je bliska i zbog činjenice da su obojica svoj radni vijek proveli u bijelom mantilu, liječeći ljude. Inače, upućeni znaju kako je dr. Isak Samokovlija bio izvanredan prosvjetitelj i humanist koji je volio istinu i ljude bez obzira na njihovu neukost i njihove mane što je najveća osobina velikih ljudi.
Jedan od sarajevskih promotora knjige o dr. Isaku Samokovliji istaknuo je kako je vrijednost knjige koju je napisao akademik Tahirović u tome što je u njoj Samokovlija opisan kroz njegovu djelatnost liječnika, kroz utjecaj koji je ostvario u vrijeme kad je živio i kao pokretač prvog BiH. časopisa “Život i zdravlje” u kojem je objavljivao medicinske tekstove i to u nakladi od 20.000 primjeraka. Samim tim rasvijetljen je njegov život kao liječnika jer ga šira javnost uglavnom prepoznaje kao književnika pa je tako njegov liječnički doprinos ostao na neki način zasjenjen njegovim književnim opusom. Nakladnik knjige je Akademija nauka i umjetnosti BiH što je samog autora, akademika Tahirovića navelo ´da knjiga bude što bolje osmišljena, napisana i uređena´. Predgovor je napisao poznati BiH književnik, pokojni Dževad Karahasan. On je napisao sjajan predgovor za knjigu, često autora potičući riječima: “Nemoj molim te zaboraviti da knjiga kao i ljudi živi i od svojih nedostataka, manjkavosti, nedovršenosti. Savršen čovjek i potpuno dovršena knjiga nikome ne trebaju, zato ih ni nema.”
Zagrebačka promocija knjige o životu i radu glasovitog sarajevskog Židova dr. Isaka Samokovlije još je jedan živi podsjetnik kako su ljudi različitih nacija i vjera u Bosni i Hercegovini stoljećima znali pronaći modus vivendi zajedničkog života. Ta je poruka osobito važna u kriznim vremenima u kojima sada živimo i kada je svijet potresen činjenicom da je krvava agresija na Ukrajinu zasjenjena strašnim ratom u Izraelu. Zagrebačka promocija dr. Samokovlije održana je u vremenu polarizacije, kada u Zagreb pristižu hrvatski državljani s dvojnim izraelskim državljanstvom i Palestinci s hrvatskim državljanstvom iz pojasa Gaze. Na zagrebačkom parku Ribnjak oblijepljeni su plakati s licima Židova koje su oteli i drže kao taoci pripadnici Hamasa. Život i djelo dr. Isaka Samokovlije priča je o tome kako su na ovim prostorima ljudi koji su pripadali različitim nacijama ili vjerama, koje bi usljed globalnih konfrontacija ili ratova u drugim dijelovima svijeta, bili na sukobljenim stranama i neprijatelji, u periodu mira na ovim prostorima znali živjeti jedni kraj drugih i jedni drugima unositi svjetlo, izlječenje ili duhovnu nadogradnju.
Tim je veća vrijednost napora autora knjige, akademika Husrefa Tahirovića, da oživi lik i djelo nezaboravnog sarajevskog Židova koji je sigurno osvojio srca ljudi drugih nacija u BiH ne samo u vrijeme kada je živio. To je jedno nasljeđe koje se ne smije zaboraviti poglavito u sadašnjim vremenima kad bjesni rat u Izraelu i kada, kao i u svakom ratu, stradavaju ne samo vojnici već i civili, među njima djeca. Kada se gasi humanost a raste mržnja i konfliktni pogled na onog drugog. Na kraju citirat ćemo u originalu jedan ulomak iz knjige od dr. Isaku Samokovliji koji ilustrira njegovo odrastanje kao Židova u BiH, u okruženju djece drugih vjera: ´Peo sam se na sve bregove, vrištao s djecom, muslimanskom i hrišćanskom, i rastao sam s njima. Tukli smo se, razbijali jedno drugom glavu, ali sve kao da smo od jedne matere i jednog oca. Jeli smo kolače na Pesah, gurabije na Bajram, peretke na Vaskrs´.
