Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine saopćio je da izražava najoštriju osudu i zabrinutost povodom ubistva žene u Sarajevu kao još jednom u nizu femicida kojima svjedočimo u našem društvu.
- Femicid predstavlja najekstremniju formu rodno zasnovanog nasilja. To je ubistvo učinjeno prema osobama ženskog spola, motivirano spolom žrtve, mizoginijom, osjećajem superiornosti i nadmoći nad ženama, u čijoj osnovi su štetni rodni stereotipi o ulogama žena i muškaraca, a povezan je i sa drugim oblicima nasilja prema ženama. Femicid najčešće nije incident već je posljedica dugotrajne izloženosti raznim oblicima nasilja od strane počinioca. Uzroci nasilja nad ženama povezani su s općim položajem žena u društvu, diskriminacijom žena, rodnim ulogama, nejednakom raspodjelom moći između muškaraca i žena, rodnim stereotipima, predrasudama i nasiljem nad ženama. Prisutnost vatrenog oružja u domu jedan je od faktora koji povećava rizik od femicida. Na žalost ponovo svjedočimo senzacionalističkim medijskim naslovima u kojima stoji „usmrtio suprugu nakon što ga je napustila“, što samo podupire stavove o neravnopravnom odnosu moći i poimanju žene kao vlasništva muškarca. Ovim povodom ističemo ozbiljnost svake prijave nasilja u porodici. Neodgovarajući odgovor na prvu prijavu nasilja u porodici povećava rizik od ponovnog činjenja nasilja i većih posljedica po žrtvu, ali i samo društvo – navodi se u saopćenju iz Gender centra FBiH.
Dodaju da prema istraživanjima provedenim u Bosni i Hercegovini, 90 posto građana izražava visok stepen svjesnosti o problemu nasilja u porodici, ali da 45 posto građana nasilje u porodici još uvijek gleda kao privatni problem.
- Ovo pokazuje da naše društvo u procesu tranzicije postaje svjesno određenih problema, ali patrijarhalni društveni kontekst još uvijek ima značajan uticaj te se rješavanje datih problema smatra privatnom stvari, čemu doprinosi i podatak da 80 posto ispitanika smatra u određenim situacijama opravdanim nasilje nad članom porodice. Gotovo polovina žena u BiH (48 posto) iskusila je neki oblik nasilja, uključujući i nasilje od strane intimnog partnera, nepartnera, uhođenje ili seksualno uznemiravanje, od svoje petnaeste godine. Preciznije rečeno, skoro četiri od deset žena (38 posto) izjavile su da su iskusile psihičko, fizičko ili seksualno nasilje od petnaeste godine od partnera ili nepartnera (FBiH: 36 posto, RS: 39 posto) – ističu iz Gender centra FBiH.
U periodu 2019-2022. godine, podaci su koje iznosi Gender centar, ukupan broj žena žrtava nasilja u porodici za Federaciju BiH iznosio je 8038, a muškaraca 2256, što znači da od ukupnog broja žrtava nasilja u porodici žene čine 78 posto.
- Najozbiljnija posljedica nasilja u porodici su slučajevi femicida koji predstavlja ubistvo žene od strane muškarca motivisano mržnjom i osjećajem nadmoći. Iako su slučajevi femicida prisutni u FBiH, djela se ne kvalifikuju kao femicid, već se procesuiraju prema odredbama zakona kojima su regulisane različite vrste ubistava. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u periodu 2017-2021. godine u FBiH ubijeno je 30 žena. Prema dostupnim podacima za područje FBiH, u periodu od septembra 2019. do novembra 2022. godine ubijeno je najmanje 14 žena od strane sadašnjih ili bivših partnera ili bliskog srodnika.
Nadalje, u četverogodišnjem periodu samo jednom nasilniku nadležni sudovi su izrekli mjeru privremenog lišavanja slobode i zadržavanja, iako su, primjera radi, samo u 2022. godini za 278 osoba izrečene mjere zabrane približavanja žrtvi. Također, veoma mali broj počinilaca nasilja bude procesuiran, zbog toga što žrtve često odustanu od krivičnog gonjenja počinioca – navode u saopćenju iz Gender centra FBiH.
Istanbulska konvencija, podsjećaju iz Gender centra FBiH, zahtjeva da nadležni organi provode procjenu rizika od smrtnosti, ozbiljnosti situacije i rizika od ponavljanja nasilja s ciljem upravljanja rizikom i koordiniranog osiguranja i podrške, uzimajući u obzir u svim fazama postupka i činjenicu da učinioci nasilja posjeduju vatreno oružje odnosno imaju pristup vatrenom oružju, kao i procjenu rizika za djecu.
- GREVIO komitet i Izvještaj naglašava značaj multisektorske saradnje u prevenciji i borbi nasilja u obitelji, ali nas je isto pozvao da unaprijedimo efikasnost našeg odgovora kao i uvođenje procesa procjene rizika kako bi se odgovor prilagodio stvarnim potrebama. Fokus na efikasnost je naglasio i Ured za reviziju institucija FBIH koji je proveo reviziju učinka i izdao niz preporuka za regulatorne i institucionalne pretpostavke za postizanje rodne ravnopravnosti i sprečavanje nasilja nad ženama – poručuju iz Gender centra FBiH.
Također ukazuju da Krivični zakon Federacije BiH propisuje teže kažnjavanje za kvalifikovani oblik ubistva iz mržnje čija osnova može biti i spol žrtve i za najteži oblik nasilja u porodici koji rezultira smrću člana porodice kojeg je počinilac prethodno zlostavljao, za koje je zapriječena kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.
Ratifikacijom Istanbulske konvencije Bosna i Hercegovina se obavezala na poduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, zaštitu žrtava nasilja i kažnjavanje počinitelja nasilja, za što je neophodan koordinirani pristup svih subjekata zaštite u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, saopćeno je iz Gender centra FBiH.
