Stručnjaci u BOSPER-u prate svjetske trendove u proizvodnji hrane: Kalemljenim presadnicama povrća do kvalitetnijeg proizvoda

Proizvodnja presadnica u firmi Plant, koja djeluje u okviru Udruženja BOSPER, dostigla je nivo da se rasad izvozi. Sama činjenica da se izvozi i u zemlje EU, dovoljno govori o kvaliteti proizvoda. Plant doo konstantno radi na povećanju proizvodnje i inovativnim metodama. Zadnje dvije godine fokusirani su na kalemljeni rasad povrća.

Direktor Adnan Hodžić

O inovativnim metodama i budućim planovima razgovarali smo sa direktorom Planta Adnanom Hodžićem, koji nam je, između ostalog, rekao da BiH ima ogroman problem sa crnim tržištem.

Šta bi izdvojili kao posebno značajno u dosadašnjem radu?

- Najveći značaj je zabilježen kod proizvodnje povrća u zaštićenom prostoru. Jedini smo u regiji koji zadovoljava svoje potrebe pa još i izvozi. Proizvodnja hrane u zaštićenom prostoru postaje trend u svijetu. Takvom proizvodnjom se smanjuje upotreba pesticida i garantuje najviše prinosa. Proizvodnja hrane u zaštićenom prostoru je budućnost jer je istu moguće implementirati na veći broj malih poljoprivrednih gazdinstva.

Tuzlarije

Koje inovativne metode ste uveli u zadnje vrijeme?

- Idemo u pravcu inovativnih metoda, proizvod usavršavamo, pratimo trendove, potrebe za proizvodnjom. Sada imamo kalemljene rasade. Javnosti je pozata činjenica da se voće kalemi, a danas imamo kalemljene rasade povrća, i to vrlo uspješno. Radi se o nekoliko vrsta koje smo savladali i nudimo tržištu zadnje dvije godine kao još napredniji proizvod, sa većim potencijalom u smislu rodnosti i otpornosti biljke na bolesti. Tolika je potreba za kalemljenom rasadom da imamo problem da obezbijedimo dovoljno za potrebe tržišta.

Šta najviše proizvodite?

- Naši najdominantniji proizvodi su paradajz, paprika, zatim krastavac, pa sve ostale vrste do kalemljene lubenice, a imamo potrebu za kalemljenom dinjom, krastavcem i paradajzom.

Tuzlarije

Sa kalemljenim rasadom povrća ste počeli još prije 15 godina?

- Jesmo, imali smo prije 15 godina kalemljeni paradajz ali tržište nije bilo spremno, nisu vidjeli prednosti. Takve sadnice se prave od dvije sadnice, ona je uvijek gotovo duplo skuplja od sadnice koja se proizvode na konvencionalni način.
Standarne vrste paradajza se kaleme na specifične podloge koje su otpornije, da se dobije bolji, kvalitetniji proizvod. Standardnim sortama se daje novi korijenov sistem koji je jači nego njihov postojeći. Ali sada se priča promijenila, proizvođači uviđaju prednost.

Koje su prednosti kalemljenog rasada?

- Recimo kod lubenice, idu ranije u cvjetanje pa onda i u berbu. Niz je prednosti pa nije čudo što je tržište sada razvijeno. Oko 90 % lubenice se proizvodi iz kalemljenog rasada. Bez obzira što košta više, proizvodi su bolji pa su i koristi za proizvođače veće.

Rekli ste da osim nekih lokalnih zajednica, interes za proizvodnju pokazuje kantonalni i federalni nivo vlasti?

- Ako nešto konstantno raste, a raste, o tome treba razmisliti i sa aspekta lokalne zajednice i viših nivoa vlasti. Sa nivoa federacije su primijetili ovaj trend pa se sve više bave proizvodnjom presadnica povrća. Imamo podršku sa poticajima i strukom. Uvodi se red ali imamo i konstantan nered oko crnog tržišta u BiH.

Koliko se proizvodi na crnom tržištu?

- Na crnom tržištu je najmanje polovina ukupne legalne proizvodnje rasada u BiH. Iskreno se nadamo da će predstavnici vlasti, inspekcije, uraditi svoj dio posla. Ne da uguše proizvodnju rasada, nego da oni koji žele da proizvode budu uvedeni u sistem.

Da li se vrše ispekcijske kontrole proizvodnje?

- Kontrola sadnog materijala i proizvodnje rasada je zakonski regulisana, veoma je stroga ali se primjenjuje selektivno, samo na nas registrovane. Nije bez razloga da izvozimo u zemlje EU, a da se može izvoziti mora proizvod biti kavalitetan, mora biti kontrolisan od nadležnih. S druge strane imamo problem sa crnim tržištem koje se apsolotno ne kontroliše. To je veliki problem. Problem je za državu, za ljude koji privučeni cijenom kupuju ono što im neće donijeti prihod. Mi pokušavamo da rasvijetlimo priču, da javnost zna da mi u ovom sektoru napredujemo, da je BOSPER počeo tu priču prije 20 godina, a sad se unaprjeđuje inovativnim metodama.

Tuzlarije

Kakvi su vam planovi za naredni period?

-Od sljedeće godine planiramo novi sistem za navodnjavanje. Zaštićen prostor za proizvodnju hrane postaje standard. Danas se dio banana proizvodi na taj način, 90 % jagoda na Balkanu.

BOSPER je od osnivanja bio okrenut pomoći poljoprivrednim proizvođačima i drugom akterima ruralnog razvoja kroz poljoprivredne programe i programe malog biznisa, a u cilju pobošljanja uslova i smanjenje siromaštva u ruralnom području BiH. Zahvaljujući implementaciji projekata, više od 40.000 porodica iz svih krajeva BiH je započelo novi život sa realnim šansama da živi od svog rada.

U Tuzlanskom kantonu još nisu zadovoljene sve potrebe. Na području TK ima oko 150.000 domaćinstava od kojih 75.000 ima mogućnost da se bavi proizvodnjom. Zato je važno da pozitivna priča o BOSPER-u ima jači odjek jer njihova firma Plant doo konstantno ide u pravcu razvoja proizvodnje hrane u staklenicima i plastenicima koja sa aspekta efikasnosti, prinosa i prihoda od proizvodnje spada u one sa najvećim efektima i najmanjim uticajem na okoliš.

Sabina Mešić

TUZLARIJE - VIJESTI