27.02.2024. u 10:49 Broj citanja: 1051 BiH je bila regionalni lider u izvozu struje, a danas? O Bloku 7 se više ne priča ali se spominju mini nuklearni reaktori
Bosna i Hercegovina od lidera u regiji u izvozu električne energije, po svemu sudeći, već ove godine biće primorana da uvozi znatne količine struje. Proizvodnja je smanjena, investiranje u nove elektrane skromno. Od Bloka sedam Termoelektrane Tuzla, kako sada stvari stoje, nema ništa. Kao jedna od alternativa spominje se izgradnja mini nuklearnih reaktora. I dok neki energetski stručnjaci to zagovaraju, drugi su kategorički protiv.
Primjer Poljske
Osam godina je potrošeno u pregovorima o izgradnji bloka sedam u Termoelektrani Tuzla i na kraju se od njega odustalo. S obzirom na to da se veliki broj zemalja u svijetu opredjeljuje za izgradnju nuklearnih elektrana, energetski stručnjak Edhem Bičakčić to predlaže i za BiH. Smatra da je alternativa izgradnja malih nuklearnih reaktora.
- Jedna od mogućih alternativa za to je izgradnja malih nuklearnih reaktora, kao u Poljskoj, koja namjerava da gradi 24 nuklearna reaktora snage 300 megavata japanske proizvodnje. Mislim da je taj posao izvanredan, da je ta japanska tehnologija za nas vrlo prihvatljiva i da bismo trebali bar dva takva kapaciteta planirati u BiH na odgovarajućim lokacijama. To je sve u sferi opcija da se ozbiljno razmišlja i stvori vizija strategije energetske tranzicije, smatra Bičakčić.
Slovenija će putem referenduma tražiti mišljenje građana o izgradnji drugog reaktora u svojoj jedinoj nuklearnoj elektrani Krško. Vlada Češke planira izgraditi četiri nuklearna reaktora umjesto, kako je prvobitno planirala, samo jedan, s obzirom na to da ta evropska država želi postati energetski nezavisna i prekinuti upotrebu fosilnih goriva. Poljska je dala zeleno svjetlo za izgradnju 24 mala modularna nuklearna reaktora na šest lokacija, potvrdili su čelnici kompanije koja će graditi postrojenja. “Dok Njemačka zatvara svoje posljednje nuklearke, projekt razvoja 20-ak malih nuklearnih reaktora u Poljskoj napreduje, jer su poljska energetska kompanija Orlen i dvije finansijske institucije američke vlade potpisale sporazum o saradnji”, piše ABC News.
- Dakle, izbor lokacije je veoma bitan i to se treba uraditi stručno, da se adekvatno pripremi i da se, ukoliko se definitivno odustaje od ovih blokova, krene u tom pravcu. To je jedna od opcija, a, naravno, za nju treba napraviti pripreme i organizovati sve na pravi način, tvrdi Bičakčić.
Ipak, za nuklearne elektrane vezuju se i rizici odlaganja nuklearnog otpada, zatim i neki drugi sigurnosni rizici.
- Mislim da to nije opcija za BiH, pogotovo imajući u vidu kakve druge opcije imamo kada je u pitanju dekarbonizacija. To su obnovljivi izvori energije, sunce, vjetar, hidroenergija uz energetsku efikasnost, a tu je i geotermalna energija. Mislim da možemo napraviti energetski miks takav da 2050. godine budemo klimatski neutralni, mišljenja je Azrudin Husika, energetski stručnjak.
Kada je u pitanju proizvodnja električne energije, BiH nazaduje.
- To je posljedica višedecenijskog lošeg upravljanja u rudnicima i komplikovanih procedura izgradnje novih postrojenja u proizvodnji električne energije. Ta dva problema su se upravo sad preklopila i rezultat je da imamo takvu situaciju, da se izvoz značajno smanjuje, ocjenjuje Husika.
Bičakčić navodi više faktora zbog kojih smo od vodećih proizvođača struje došli do ove situacije.
Nigdje investiranja
- Osnovno je da, osim vjetroelektrane Podveležje, nijedan novi proizvodni objekat nije izgrađen od završetka rata do danas. To je ogroman period i to su katastrofalni rezultati. Investicijski ciklus nije pokrenut do danas, kaže Bičakčić.
U svakom slučaju, energetski stručnjaci smatraju da je vrijeme da se struka više pita od politike, kako bi se adekvatno riješio problem. Rasprava o ovim i drugim pitanjima za dva dana biće vođena i na Prvom zajedničkom sastanku Upravnog odbora i Tehničkog savjetodavnog komiteta SEERC-a u Ljubljani.
