Zbog rasta cijena, nekretnine u našoj zemlji nedostižne su prosječnom kupcu. Prije koju godinu se za 100 hiljada KM mogao kupiti dvosoban stan, a danas za taj novac teško da se može kupiti i manja garsonijera.
Ko su kupci?
Međutim, iako su cijene stanova dosegle nebo, potražnja za njima ne jenjava. Zapravo, višestruko je veća od ponude. Ko su kupci? Mladi ljudi koji žele živjeti sami, bračni parovi, generacije u srednjim godinama koje ušteđevinu ulažu u nekretnine kako bi imale dodatna primanja, te Bosanci i Hercegovci koji žive i rade u dijaspori.
- Trend se promijenio, mladi ljudi žele živjeti sami, ne opremaju sprat kuće. Iako su banke još surove i imaju jake kamatne stope, mladi se odlučuju za kupovinu. Potražnja je velika, a u Sarajevu se malo gradi. Otuda i cijene do osam hiljada po kvadratu. Ova gradilišta do 50 stanova, to je malo za ovako ozbiljan grad, govori nam direktor agencije Sigenx Spaho Ljajić.
Kvadrat stana novije gradnje u Mostaru kreće se između tri i četiri hiljade KM. Prosječna cijena prodatog stana u Banjoj Luci je skoro tri i po hiljade KM po kvadratnom metru. Cijena stana u Sarajevu kreće se od tri do 10 hiljada KM po kvadratnom metru, zavisno od lokacije, dok se u Istočnom Sarajevu cijene kreću od 2.550 do 3.000 KM. Stanovi u Istočnom Sarajevu mnogo su povoljniji, zbog čega?
- Ako bi se u Sarajevu gradilo kao u Istočnom Sarajevu, gdje vi sad odete i vidite na svakom ćošku kran i da se radi nova zgrada, onda bi cijene bile i u Sarajevu skoro kao tamo, jer plaćamo isti PDV, izvođači radova su isti, majstori, materijal, sve isto, ističe Ljajić.
Kako je u proteklom periodu zabilježen rast cijena na gotovo svim poljima, porasle su i cijene najma stanova. Ljudi zbog toga bježe ka periferiji gdje je jeftinije, a studenti zbog visokih kirija obično dijele stan sa dva ili tri cimera. Iako su cijene visoke, potražnja za stanovima nije opala, jer je tradicija naroda sa ovih prostora da štede u nekretninama. Kupovina stana, pogotovo na boljim lokacijama, postala je interesantna investicija i zbog dobre zarade od iznajmljivanja.
- Ljudi sve više kupuju, oni koji imaju novca, pa recimo samo u Živinicama ima 150 milionera, vjerovatno svaki od njih ima barem jedan stan u Sarajevu. Kupovina stana postala je interesantna investicija zbog iznajmljivanja “stan na dan”. To je dobra zarada, dobar biznis, kaže Ljajić.
Dino Osmanbegović, ekspert za promet nekretninama, također kaže da su cijene stanova rasle, jer se nije gradilo u tempu kojim je trebalo da bi se cijene držale stabilnim.
Banja Luka je nešto ranije osjetila zaustavljanje rasta cijena. Tuzla je još u nekoj dinamici, raste potražnja zbog prelijevanja stanovništva iz okoline
- A i zbog one nervoze u bankarskom sektoru koja je nastala nakon početka rata u Ukrajini, pa je pala jedna od banaka, ljudi su povukli sredstva. Onda su osjećajući se nesigurno i zbog inflacije smatrali da treba naći način da zaštite novac koji imaju, pa su ulagali u nekretnine prilično nervozno i intenzivno. Tada se prodavalo sve i svašta, ono što bismo rekli redom. Nakon godinu-dvije značajnog rasta cijena od 50, pa do skoro 100 posto na pojedinim stambenim jedinicama i u pojedinim zonama, sad je došlo do stagnacije. Čekam da vidim šta će se desiti s proljećem kad ljudi tradicionalno intenzivnije razmišljaju o investicijama, drugačije je vrijeme, nema troškova grijanja, psihologija je čudna, govori Osmanbegović za naš list, ističući da su cijene previsoke za prosječnog kupca.
- Potražnja u Sarajevu je najveća, ali cijene su rasle u svim urbanim sredinama. Ljudi koji imaju ušteđevinu žele da je sačuvaju u nekoj vrsti investicije, pa se kupuju stanovi, jer nema alternative, nema berze. Dosta je neizvjesna ekonomska situacija, a politička da ne govorimo, tako da je ljudima kupovina nekretnine najkonkretnije ulaganje, mogu vidjeti svoju imovinu, rekao je Osmanbegović.
Ekonomski stručnjak Igor Gavran smatra da se cijene ne prilagođavaju potencijalnim kupcima u BiH, nego kupcima iz dijaspore.
- Kao da je tržište nekretnina u BiH samo fizički tu kod nas, a stvarno se nalazi negdje drugo, jer su kupci uglavnom izvana. Kod nas još postoji sklonost tome da se posjeduje nekretnina, pa makar i putem kredita i dugoročne otplate u odnosu na plaćanje najma. Kod nas se i dalje život bez vlastite nekretnine smatra nečim manje vrijednim, rizičnim, iako je plaćanje najma u mnogim zemljama sasvim normalno, govori Gavran, smatrajući da je jedino održivo rješenje ono što rade i Beč i neki drugi veliki gradovi.
Politika dozvola
- A to je da veliki broj nekretnina bude u javnom vlasništvu i da se u njima može stanovati isključivo u formi zakupa. Vlast bi, osim izgradnje objekata za iznajmljivanje, također mogla pomoći kada bi promijenila politiku izdavanja građevinskih dozvola. Mislim da je potpuno nerazumno da se radi kratkoročne koristi daju građevinske dozvole za luksuzne objekte, objekte na lokacijama gdje se ustvari uopšte ne bi trebalo graditi. Investitori bi se trebali uslovljavati izgradnjom stanova dostupnih široj populaciji ili da se ograniče cijene ili na neki drugi način da se interveniše, jer jednostavno sadašnje stanje pogoduje samo investitorima, odnosno onima koji izgrađuju i prodaju te luksuzne stanove, pogoduje bankama koje dobro zarađuju od visokih stambenih kredita, a ne pogoduje nikome od običnih građana, kaže Gavran.
Dženisa Zukančić (
Oslobođenje)
