31.05.2024. u 11:47 Broj citanja: 599 Autor Roy Gutman dočakan kao veliki prijatelj Bosne: U Tuzli promovisana knjiga Svjedok genocida
Nekoliko stotina posjetitelja prisustovalo je sinoć u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli promociji knjige "Svjedok genocida" autora Roya Gutmana, dobitnika Pulitzerove nagrade 1993. godine za izvještaje o ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini.
O knjizi koja je 2023. godine izašla u izdanju Dialogosa i Asocijacije Bosna, uz uredništvo Resula Mehmedovića i Sanjina Jakića, pored autora Roya Gutmana, koji je srdačno dočekan u gradu iz kojeg je za američke medije izvještavao 1992. godine, govorili su novinarka Almasa Hadžić i dr. Elmir Jahić, predsjednik Regionalnog odbora VKBI Tuzla, a događaj je moderirao glumac Hazim Mujčinović.
Veliki broj posjetitelja ovom događaju, među kojima su bili i oni koje Roy Gutman spominje u knjizi, samo je još jedna zahvala dokazanom prijatelju Bosne i Hercegovine za njegov doprinos u pronošenju istine o genocidu u Bosni i Hercegovini, posebno u vremenu kada su rijetki o tome govorili.
Almasa Hadžić je Gutmana upoznala u Hrvatskoj u periodu kada je već pisao o logorima za Bošnjake i Hrvate u Omarskoj i Keratermu, a nakon razgovora sa njom je došao i u Tuzlu da zabilježi svjedočanstva Bošnjakinja iz Podrinja, gdje su sistematski vršena silovanja.
- Gutman je jedan od najznačajinih svjetskih novinara koji je pisao o strahotama agresije na Bosnu i Hercegovinu i istinu slao u svijet. Knjiga svjedok genocida je udžbenik o genocidnoj namjeri i činjenu genocida i najtežih zločina u Bosni i Hercegovini, a Roy je među prvima prepoznao i genocidnu namjeru Slobodana Miloševića i njegovih sljedbenika - rekla je Almasa Hadžić, koja se njenom kolegi javno zahvalila na istini koju je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu prenosio svijetu.
Prvo izdanje knjige "Svjedok genocida" objavljeno je 1993. godine, a do ovog izdanja knjiga je bila prisutna u tek nešto više od 15 biblioteka u Bosni i Hercegovini. Na tuzlanskoj promociji Svjedoka genocida je istaknuto i da bez ovakvih svjedočanstava postoji velika opasnost da se stravični zločini i ponove.
- Od sredine 19. vijeka temeljni narativ srpskih nacionalističkih politika je da su Bošnjaci izdajnici, da su izdali „pradjedovsku vjeru“, da su saučesnici u osmanskoj okupaciji. Kontinuirano se vrši negiranje Bošnjaka kao naroda. Svjedoci smo da to Milorad Dodik radi i danas. Zašto je to tako najbolje pokazuju neki dijelovi iz knjige u kojima autor citira svoje razgovore za tadašnjim političkim i vojnim rukovodstvom u Banja Luci, koji su kroz takav narativ Bošnajke označavali kao legitimne mete za genocid i to je u ovoj knjizi jasno navedeno – rekao je dr. Elmir Jahić, napomenuvši da te zločinačke politike historijski imaju svoje periode ekspanzije, inteziviranja i prikrivanja i da su nažalost i danas prisutne.
Autor knjige Roy Gatman na promociju knjige u Tuzlu je stigao preko Banja Luke ističući da je vidio postavljene bilborde sa natpisom „Mi nismo genocidan narod“, što je po njemu jedna od najtežih samooptužujućih rečenica koju je ikada čuo. U obraćanju se prisjetio boravka u Tuzli ratne 1992. godine, istakao je dobrodošlicu i ljude koju su mu pomogli da profesioanlno radi svoj posao, prvenstveno Almasu Hadžić i gradonačelnika Selima Bešlagića ali i ljude iz Goražda, Mostara i drugih dijelova Bosne i Hercegovine, koji su mu za razliku od „druge strane“ tvrdili da je budućnost države samo u njenoj multietničnosti.
- Znam da se situacija u Bosni još uvijek nije smirila i da je Dejtonski mirovni sporazum daleko od idelanog i da mnogo toga nije savršeno. Ali kada poredite sudbinu Bosne i Hercegovine sa recimo sudbinom Sirije, gdje se cijela država digla protiv tiranina, njima je zapad okrenuo leđa. U Bosni to hvala Bogu nije tako, zapad je uz Bosnu i Hercegovinu. Držite se činjenica i istina će izaći na vidjelo, kad tad – rekao je Roy Gutman, ugledni američki novinar i publicista.
Na kraju promocije Selim Bešlagić, ratni gradonačelnik Tuzle, u ime domaćina i organizatora je uručio prigodan poklon Royu Gutmanu, a među onima koji su se uključili u diskusiju bila je i proslavljena bh. rediteljica Jasmila Žbanić, koja potpisuje film o genocidu u Srebrenici, “Quo Vadis, Aida?”.
