Glas protiv femicida na Međunarodni dan ljudskih prava: Imena 67 žena koje su ubijene u Bosni i Hercegovini, spisak nije potpun

1. Alma Kadić - Sarajevo 2021.
2. Halida Kulačić - Zenica 2021.
3. Snežana Trkulja - Šipovo 2021.
4. Irma Forić - Sarajevo, 2019.
5. Sanela Trsten - Sarajevo, 2019.
6. Miralema Mehmedović - Tuzla 2022.
7. Sumejja Dedović - Sarajevo, 2019.
8. Nermina Pojskić - Zenica, 2022.
9. Fuada Mahmić - Zenica, 2016.
10. Arnela Đogić - Olovo, 2016.
11. Halida Skender - Zenica, 2021
12. Merima Mehmedinović - Tuzla, 2011
13. Envestina Buljubašić - Srebrenik, 2008
14. Gordana Rakić - Bijeljina, 2007.
15. Mirsada Perla - Goražde, 2011.
16. Verica i Monika Markanović - Tuzla, 2007.
17. Hasija Nurković - Goražde, 2011.
18. Mirsada Rekić - Velika Kladuša, 2014.
19. Ljiljana Ratković - Trebinje, 2019.
20. Suada Ljubović - Sarajevo, 2020.
21. Milica Tepić - Banjaluka, 2016.
22. Ljeposava Josić - Teslić, 2011.
23. Neda Milojević - Prijedor, 2023.
24. Jasmina Klico - Sarajevo, 2020.
25. Aida Bajraktarević - Gradačac, 2007.
26. Jela Simić - Ribnik, 2012.
27. Suada Mustafić - Tuzla, 2013.
28. Mensura Šadić - Čelić, 2007.
29. Daliborka Torbica - Prijedor, 2016.
30. Darinka Pelagić - Bijeljina, 2018.
31. Satka Bišanović - Bijeljina, 2017.
32. Firzeta Bodven Halkić - Sarajevo, 2015.
33. Ravka Blagojević - Kotor Varoš, 2007.
34. Mila Malešević - Prnjavor, 2016
35. Ajka Pilavdžić - Tuzla, 2011.
36. Nada Janković - Pale, 2012.
37. Emina Hasić - Bihać, 2009.
38. Aida Dendić - Zavidovići, 2023.
39. Tahira Čamdžić - Tuzla, 2023.
40. Kada Subašić - Tuzla, 2023.
41. Tanja Vujković - Dubica, 2021.
42. Stana Duvnjak - Kozluk-Branjevo, 2020.
43. Mevlida Brkić - Bužim, 2020.
44. Dinka Tredici - Sarajevo, 2019.
45. Nizama Hećimović - Gradačac, 2023.
46. Rada Dojčinovič - Banja Luka, 2016.
47. Hazima Japić - Cazin, 2016.
48. Svjetlana Andrić - Gacko ubijena 2014., tijelo pronađeno 2017.,
49. Sadeta Alomerović - Sarajevo, 2014.
50. Hazima Osmanhazifović- Gradačac, 2024.
51. Janja Josipović- Tuzla, 2022.
52. Mirela Beganović Lulić - Cazin, 2022.
53. Nezira Jašarević- Tuzla, 2022.
54. Edina Odobašić - Bihać, 2022.
55. Hana Jašarević - Sapna, 2022.
56. Selma Baluković - Lipnica, 2024.
57. Halida Smajić - Gradačac, 2024.
58. Amela, Ajna i Amar Čikušić - Tuzla, 2024.
59. Nermina Krajina - Sarajevo, 2024.
60. Mileva Andrić - Foča, 2024.
61. Emira Maslan - Sarajevo, 2023.
62. Amra Kahrimanović - Tuzla, 2024.
63. Ines Žmiro - Mostar, 2024.
64. Senada Bašić - Istočno Sarajevo, 2019.
65. Anđelka Markić - Šipovo, 2024.
66. Rava Fejzić - Zenica, 2019.
67. Zejneba Ramić - Tešanj, 2020.

Tuzlarije

U okviru 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, a u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, koji se obilježava 10. decembra, Feministički antimilitaristički kolektiv postavio je simboličan podsjetnik na žene žrtve femicida u Bosni i Hercegovini. Na crvenim trakama ispisali su imena 67 žena iz BiH čiji su životi ugašeni zbog rodno zasnovanog nasilja i zakačili ih na zid Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Uz ove trake postavljena je tabla pod nazivom Zid žrtava patrijarhata – snažan podsjetnik na sistemsku nepravdu koja traje godinama.

„Neka nas ove trakice podsjećaju na žrtve femicida u ovoj zemlji. Sve njih je ubio patrijarhalni i mizogini sistem koji upravlja našim životima i smrtima. Protiv takvog sistema se moramo boriti zajedno“, poručuju iz Feminističkog antimilitarističkog kolektiva.

Patrijarhat ubija, institucije ćute

Bosna i Hercegovina ne radi ni približno dovoljno na sprječavanju femicida kao najekstremnijeg oblika nasilja nad ženama. Jedini stvarni način zaustavljana femicida jeste rad na sprječavanju patrijarhalnog nasilja, a u konačnici i rad na ukidanju patrijarhata općenito. Trenutno najvidljivije i vjerovatno najprisutnije nasilje nad ženama je nasilje koje se dešava unutar njihovih domova. Kako u Bosni i Hercegovini ne postoje zvanične statistike o nasilju nad ženama teško je govoriti o svim prisutnim oblicima patrijarhalnog nasilja.
Javno dostupne informacije o femicidu govore o tome da su u većini slučajeva ubice bili partneri ili članovi porodice. Međutim, čak ni krivičnom djelu nasilja u porodici se još uvijek ne pristupa ozbiljno i često se svodi na „porodične nesuglasice“ i nerijetko tretira kao prekršaj, što žrtve obeshrabruje da prijave nasilje jer su sankcije blage i neučinkovite.

Podaci o 67 žena, koje je prikupio Feministički antimilitaristički kolektiv, pronađeni su u medijskim izvještajima, ali znamo da je stvarni broj veći, stoga je Kolektiv ostavio nekoliko praznih trakica i poziva javnost da dodaju imena koja nedostaju, jer svaka žena zaslužuje da se njeno ime pamti.

„Ovo su imena samo nekih od žrtava femicida u BiH u posljednjih 20 godina. Ako znate za neku žrtvu femicida koja ovdje nije pomenuta, molimo vas da njeno ime dodate“, poručuju iz Feminističkog antimilitarističkog kolektiva.

Vrijeme je za promjenu

Zid žrtava nije samo simbol sjećanja – to je poziv na akciju. Traži se:

- Usvajanje i učinkovita primjena zakonodavnog okvira u cijloj BiH o prevenciji nasilja nad ženama.

- Priznavanje femicida kao zasebnog kaznenog djela u zakonodavstvo BiH, na način da se sukladno promijene i izrazito patrijarhalni zakoni o krivičnom postupku koji trenutno koče i adekvatne primjene postojećih instituta zaštite žena od nasilja.

- Stvaranje sistema podrške za žrtve koji će pružiti sigurnost i pravdu.

Ovaj Zid nije zid tišine – to je zid otpora. Femicid nije porodična tragedija, već društveni zločin, a odgovornost za promjenu leži na svima nama. Na Dan ljudskih prava, i u okviru 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, postavljen je Zid da imena žena ne ostanu u sjeni, ali to nije dovoljno. Potrebna je pravda. Potrebna je promjena. Svaka žena ima pravo na život oslobođen straha i nasilja. Borba protiv patrijarhata nije izbor, već nužnost.

TUZLARIJE - VIJESTI

OSTALE VIJESTI