15.12.2024. u 11:43 Broj citanja: 952 Sinoć u Narodnom pozorištu Tuzla: ˝Hasanaginica˝ oduševila tuzlansku publiku
"Ne čekaj me ni u dvoru, ni u rodu momu!" - poručio je uvrijeđeni Hasan-aga ženi koju voli, supruzi i majki njihovo petero djece. Uvrijeđen, jer ga nije bolesnog posjetila, Hasan-aga nije mogao oprostiti. Beg Pintorović, brat Fatime, Hasanaginice, brzo je došao po nju, da je u vrati u begovsku kuću.
Jedan zbog inata, odvoji majku od djece, drugi zbog obraza i bogatstva dade sestru imotskom kadiji. Nesretna Fatima, kad je prolazila pored dvora u kojoj su joj djeca i kad je čula da Hasan – aga kaže:
"Hod´te amo, sirotice moje,
kad se neće smilovati na vas,
majka vaša srca kamenoga!" pade na zemlju
“b´jelim licem u zemlju udrila,
uput se je s dušom rastavila,
od žalosti, gledajuć´ sirota! “
Poznata balada, stara 250 godina, sinoć je dočarana u predstavi Hasanaginica, koja je premijerno izvedena u Narodnom pozorištu Tuzla. Predstavu je prema tekstu Mirze Begovića režirao Irfan Kasumović, koji i glumi Hasan-agu. Publika je na nogama, dugim aplauzim nagradila glumce i autore predstave koji su dali doprinos da se Hasanaginica ispriča na dugi način, a da se srž ne mijenja.
Uvijek aktuelna priča, bez obzira na vrijeme, okolnosti, ljudska priroda ostaje ista. Jaka ljubav koja uzrokuje i negativna osjećanja, kad se nečije riječi i postupci protumače pogrešno. U predstavi se također može vidjeti šta znači ne pokušati se staviti u tuđi položaj. Uvrijeđeni Hasan-aga, i beg Pinturović, koji je mislio na svoj položaj i bogatstvo više nego na sestru, doveli su do odvajanja majke od djece i smrti žene i sestre.
Hasanaginica spada u književnu svjetsku baštinu. Tome u prilog govore podaci da je italijanski učenjak, putopisac i opat Alberto Fortis, 1774. godine objavio knjigu pod naslovom Putovanje po Dalmaciji (Viaggio in Dalmazia). U toj knjizi našla se i pjesma naslovljena ˝Žalostna pisanca plemenite Asanaginice˝. Pjesma je prvo prevedena i u istoj knjizi objavljena na Fortisovom maternjem, italijanskom jeziku. Naredne godine prevedena je na francuski i njemački jezik, a potom i na gotovo sve evropske jezike. Među njenim prevodiocima našla su se imena najpoznatijih aktera europske kulturne scene 18. i 19. stoljeća: Johan Wolfgang Goethe (1775), Walter Scott (1798), Aleksandar Sergejevič Puškin (1835) i Adam Mickievich (1841).
Glumci Adna Kaknjo, Irfan Kasumović, Remira Osmanović, Nusmir Muharenović, Emir Sejfić, Mirza Ćatibušić, Nermin Hodžić i Zerina Mujkić su bili odlični. Video, koji su radile Vesna Teodosić (crteži) i Sanja Horić (animacije), senografiju Mirza Čorbić, kostime Vesna Teodosić uz muziku Igora Kasapovića, dopunili su predstavu na najbolji mogući način.
Predstava je rađene u koprodukciji BKC “Alija Izetbegović” Kalesija, Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, Narodnog pozorišta Mostar i Narodnog pozorišta Tuzla.
Repriza predstave u Narodnom pozorištu Tuzla je 17., 18. i 19.12.2024. godine u Narodnom pozorištu Tuzla. Premijera u Kalesiji je 15.12., u Zenici 26.12. i u Mostaru 27.12.2024. godine.
