Promocija knjige „Poetika pričanja epskog pjevača Avde Međedovića“, autorice Dekside Delić održati će se u četvrtak 19.12.2024.godine u 17 sati u sali Biblioteke „Derviš Sušić“ Tuzla.
O knjizi će govoriti:
dr.sc. Mirela Berbić-Imširović, vanr.prof,
Jasmina Bijelić-Mehanović, prof,
Amar Biščić, moderator
U ovoj knjizi predstavljeni su tekstovi u kojima su zabilježeni razgovori sa epskim pjevačem Avdom Međedovićem. Tekstovi su posmatrani sa dva kompatibilna aspekta: generalno sa aspekta usmenoga kazivanja u formi intervjua i aspekta autopoetičkih iskaza iz kojih su se crpile nužne informacije i mapirala jednu opću poetiku Međedovićevog pripovijedanja u stihu. U traganju za pokušajima rekonstrukcije Homerove tehnike kompozicije njegova dva čuvena epa - Ilijade i Odiseje - američkog naučnika Milmana Parryja je put doveo u Bijelo Polje (Sandžak) gdje je upoznao epskog pjevača Avdu Međedovića, koji će kasnije predstavljati najistaknutiji primjer bošnjačke narodne tradicije.
Zahvaljujući građi koju su, prvo Parry, a zatim Albert Bates Lord i drugi istraživači prikupili uglavnom od bošnjačkih epskih pjevača u Sandžaku, danas na Univerzitetu Harvard postoji The Milman Parry Collection, odnosno Parryjeva zbirka, u kojoj su pohranjeni mnogobrojni tekstovi (između ostalog i oni o Međedoviću) koji su danas od neprocjenjive važnosti za istraživanja ove vrste tradicionalnog nasljeđa, i našli su paralelu između Međedovićevog epa i gore ukratko spomenute čuvele "Ilijade".
ZAR TO NIJE PREDIVNO I ZAR NIJE DOVOLJNA TA INFORMACIJA DA BI SE NEKO UHVATIO U KOŠTAC S TIM I ISTRAŽIVAO I PISAO O TOME?
Studija se bavi i navodi tehnike tvorbe koje se prepoznaju u razgovorima sa Međedovićem kao što su opisivanje, postupak noveliziranja, postupak umetanja i premetanja scena, primjenjivanje različitih formi poput izvještaja i kataloga..., ali se pored toga bavi i biografskim iskazim koji će, nadati je se, približiti samu ličnost velikog epskog pjevača i da će on, i kod nas, onako kako u svijetu već odavno jest, biti prepoznat i dovoljno uvažavan. Studija osvjetljava razgovore sa Međedovićem i sa jezičkog aspekta, donose se informacije o prisustvu brojnih orijentalizama koji su vremenom ušli u svakodnevni govor.
Nažalost, kako su nam Amerikanci morali reći da imamo svog Homera, tako su nam oni pomogli i da se njegovo djelo, tj. ep Ženidba Smailagić Meha, objelodani u štampi. Njegov ep Ženidba Smailagić Meha prvi put je objavljen 1974. godine na engleskom jeziku, a prevod u Bosni i Hercegovini priredio je i objavio dr. Enes Kujundžić, 1987. godine, što je čak trinaest godina kasnije. Svoju treću objavu ep je doživio 1994. godine u Njemačkoj, što je dvadeset godina od objavljivanja prvog izdanja na engleskom jeziku.
Mlađi društveni stalež nema značajniji uvid i znanje o ovom znamenitom epskom pjevaču, a sve ukazuje na to da se vidici o njemu sve manje šire, jer ne samo da se o Avdi Međedoviću u školama izučava malo ili skoro nikako, nego nema ni značajnijih obilježja koja bi podsjećala na ovog našeg (i svjetskog!) epskog pjevača, a koji svakako to zaslužuje. Stoga se nadam da će ovaj rad dati barem skroman doprinos u afirmaciji bošnjačke usmene tradicije i njenog predstavnika Avde Međedovića te da će potpomoći da se iniciraju naučna istraživanja u oblasti narodnog usmenog stvaralaštva, jer smatram da ima vremena da se ono spasi od mogućeg zaborava.
Promocija ove knjige u prostorijama Narodne i univerzitetske biblioteke „Derviš Sušić“ u Tuzli značit će veliku podršku u širenju osnovne zamisli ove knjige i time na svojevrstan način podržati sve ono što je prethodno navedeno u tekstu. Najiskrenija zahvalnost ide srdačnim predstavnicima Biblioteke koji su bez razmišljanja pristali da se promocija održi u prostorijama njihove Ustanove.
Deksida Delić, autorica
