Jesenja sjetva na području Tuzlanskog kantona obavljena je na 5.154 ha ili 95,40% od planiranih poljoprivrednih površina (5.402,5 ha), navodi se u Izvještaju o realizaciji plana jesenje sjetve u 2024. godini za područje Tuzlanskog kantona, kojeg je danas prihvatila Kantonalna vlada.
Najveće površine zasijane su pšenicom i to 2.208 ha, odnosno 97,57 % od planiranih površina za ovu kulturu, ili na 42,84 % od ukupno ostvarenog plana jesenje sjetve svih kultura. Ostala strna žita su zasijana na površinama od 1.321 ha, što čini 92,60 % od planiranih površina za sjetvu tim kulturama. Industrijsko bilje zasijano je na površini od 10 ha čime je u cjelosti ispunjen plan. Povrtnim biljem zasijano je 365 ha, a što je 92,64% plana, dok je, od planiranih 1.309 ha, krmnim biljem zasijano 1.250 ha odnosno 95,49% u odnosu na plan.
Posmatrajući po gradovima i općinama stepen realizacije sjetve je različit i kreće se od 75% na području općine Teočak do 106,35 % na području općine Sapna. Plan je premašen na područjima Tuzle, Srebrenika, Sapne i Čelića, dok su ostale općine sjetvu realizirale ispod plana.
I pored značajnih izdvajanja za novčane podrške po jedinici proizvoda kao i sukcesivne isplate ostvarenih novčanih podrški kako iz Federalnog tako iz Kantonalnog budžeta došlo je do smanjenja sjetvenih površina, u odnosu na prošlu godinu. U poređenju sa jesenjom sjetvom iz 2023. godine, jesenja sjetva ove godine je ostvarena na površini koja je za 424,5 ha, odnosno 7,60%, manja. U 2024. godini, u odnosu na 2023. godinu, u općinama Čelić, Sapna i Kladanj, te u gradovima Gračanica, Srebrenik i Tuzla došlo je do neznatnog povećanja sjetvenih površina i to od 0,38% na području Čelića, do 6,35% na području Sapne. Na području općine Banovići zasijane su površine na nivou prethodne godine dok je u Doboj Istoku, Kalesiji i Teočaku, te Gradačcu, Lukavcu i Živinicama došlo do smanjenja sjetvenih površina i to od 0,49% na području Kalesije, do 33,83% na području Lukavca.
Na smanjenje sjetvenih površina u najvećoj mjeri je uticala niska otkupna cijena pšenice, visoka cijena repromaterijala kao i odliv radno sposobnog stanovništva, navodi se u Izvještaju.
